Fula
stringlengths
16
256
To bannge jaŋde toownde kadi mi ɓennii e kawgel ageregaasiyoŋ ko faati e selliyaagal aggregation en medecine e nder fannu ganndal cuuki microbiologie to catal selliyaagal e farmasi duɗal jaaɓihaaɗtirde muhammed to rabaa e lewru feebariyee ujunnaaje ɗiɗi.
Ko nii singapuurnaaɓe pirdi jaŋde hiisiwal ko feere ƴellitirde e ɓeydirde kattanɗe sukaaɓe to bannge waawde miijaade wonaa doosɗe ɗe sukaaɓe kuñoytoo hay so mawnii sibu aɓe mbaawi yiytude ɗeen doosɗe e nder enternet ko ɓuri himmude koo softinde gaanndi.
Njiyaten e maggal ko mbeelu wuddere ɓaleere ndee njiyaten ko taariindi mayre njiyaten ko nguleeki walla lewño wiimtotooko e ɓakdi ndi gawu nguu ɓuucotoo ndii sibu hade mayri ɓuuceede tawata ko endi saasi no feewi ndi wona e lewñude caafe sulɗeyiiteeje.
Nii woni he nder teeminannde sappo e jeenayiɓiire nganndinal siyaas feeñii heen tawi woni faandaare mum ko ɓetde ceerungal hakkunde aadee en ngam lawaade ɗum waɗa ɗum en pellepelle tuugaade e ɓetooji ɓalndu anthropomtrie walla ɓetooji hoore craniomtrie.
Nde laana kaa fokkiti haa ka tolnii nokku kaaba ka dartii ɗoon ka wanngii ɗum firti ka yirlii e nokku hee laabi jeeɗiɗi ka jokki laawol feewde to baytilmadis ka juurii ɗoon waɗi noon ko laana kaa ko kanka nawata hoore makka e dow kataanɗe geno toowɗo oo.
Ñalnde tati nduu ɗoo lewru siilo ujunnaaje ɗiɗi e noogaas e go'o ndu ngonɗen jaagorde cellal hilifaaɓe diiwaan gorgol e ardiiɓe ngalluure ligisayba e yontaaɓe nokku oo kañumen fof kawritoyi ko to wuro siñcaan njaakiri ngam hurmbitde ndee ɗoo safrirde.
Ahmed wul abdallaahi woniino jooɗaniiɗo keeriiɗo koolaaɗo kuuɓal fedde ngenndiije dentuɗe to afrik hirnaange to somaali e to burunndi hannde ko kanko ardii nokku biyeteeɗo centrenayis centre des stratgies pour la scurit sahel sahara jooɗiiɗo e nuwaasoot.
Ko yananeede mo noon pine ko ko njulyultondiri etee gootal heen kala ina moofti ko keddiiɗe ɗe katojini ko ɗum waɗi o ƴoogi toon ko nafata ngam ɓeyditoraade mbele pinal men ina waasa daɗeede e oo sahaa mo hare pine woni ngoƴa kala jogiiɗo ngilngu ɓernde.
Fuutanke fof mo njahɗaa galle mum ma a taw toon ko nuwaasootnaaɓe walla ndakarunaaɓe njogii wonnde fuutanke wonaa wonnde ma e nder kapitaal tan alaa wonnde fuutanke wonaa wutte fuutanke ko jikku kala ɗo njahɗaa yo fuutankaagal ngenndiyankaagal tawe e ma.
Nde o faami leydi ndi naatii e jamaanu ɗo diine natti wonde maantorgal etee o waawaa ɗum falaade o felliti daayde o feewi makka o woppiri almamaagal makko ɓee laatiiɓe no ɓiɓɓe tekke falooɓe ɗemɗe ngooña kunduɗe kaala ko weli laamɗo ngoppa ko alla wiyi.
Ustagol ko nanngetenoo ko e kuuɓal maa won capande nayi e go'o seeɗa ŋakki feccere capande nayi e ɗiɗi laana e laaɗe teemedere e capande tati e joyi oropnaaje gawatnooɗe e diƴƴe men ɗe ustaama ko capande jeenayi e tati laana tan yamiraa awde e diƴƴe men.
Caggal ɗuum o janngii e seerenɓe woɗɓe waawɓe uraana humpitiiɓe sariya ine jeyaa e ɓeen ceerno abdallaay jah to ɓoggee ceerno haamiidu gaalal de bagodin porfesoor aliu kan mo teekaan ceerno mohamad el basiiru bah to ɓoggee ceerno abuu malal bah to jowol.
Waɗi heblo ngoo ko dental leyɗeele orop e porogaraam biyeteeɗo pesc e nder lowre maɓɓe yiɗde ɓeydude mbaawkaaji pelle ɗe ngonaa laamuyankooje muritani ko ɗum waɗi fedde ɓamtaare pulaar e muritani dañii fartaŋŋe jeyeede heen ɗum ko yettude alla no feewi.
E nder yeewtere ndee en kaalii heen golle yero dooro ñaamgolluuje tiiɗɗe ɗe o waɗani muritaninaaɓe cakkitoriɗen ko waɗde eeraango feewde e ɓesngu diiwaan oo nde waɗta mo ñalawma walla ñalɗi teskinɗi tawa kewu nguu renndinta ko senegaal e muritani fof.
Ɗiiɗoo sifaaji ina tawee e rewɓe fulɓe sukundu laysuru juutndu yahdu yamyamru yaɓɓa daagoo famɗeende ƴeewki gite maɓɓe pottaataa e gite goɗɗe darnde siliinde fortiinde florence gaty ɗakkii e nagge sehi nge nate rewɓe fulɓe siŋkiiɓe suɗiiɓe ina ɓira nayi.
E hitaande ujunnaaje ɗiɗi e nayi caggal nde teemedde ɗiɗi e capande joyi e go'o kajjoowo cankii ɗoon e ɓiɗtondiral dowla sawuud yaajtini jaale ɗee waɗti ɗum en ɓale jaajɗe jaalal kala noogaas e jeegom meeteer njaajeendi rewni dow mum en pom pom jamaraat.
O daraninooma ɗuum e mooɓondiral eeleega ɗiɗi haa joyi mee ujunere e teemedde jeenayi e capande joyi e jeetati kam e nder fedde ugoms dental kuuɓtodinngal muritaninaaɓe daande maayonaaɓe e caggal ɗuum e manifest sappo e jeenayi manifest sappo e njeenayo.
A en ce ui concerne les dispositions de la prsente conention dont lapplication rele de la comptence du pouoir lgislatif fdral ou central les obligations du gouernement fdral ou central seront les mmes ue celles des parties ui ne sont pas des tats fdrau .
Balle keewɗe mbaɗaa e tonngol daɓɓol fayde ndakaaru nde ndiyam naati e galleeji fayde gine nde heɓi caɗeele sakkiti ko mali ujunnaaje joyi fayde he fulɓe yanaaɓe toon ɓee fedde sileymaani baal wonnde itali ɓeydii heen go'o 000 fof hawri ujunnaaje jeegom.
Ko ɓuri haawnaade koo ko ɓeen halfunooɓe afrik mbiyata ɗum jooni ndeentoɗee siin yiɗi ko halfude on ndaa ina hasii hay e nder leyɗe afrik ɗe leyɗe hirnaange njiimnoo ko nanndi e farayse ko siin gollii heen ɓuri yiytinaade e ko njiimnooɓe ɓee ngoppi ɗoon.
To bannge muritani laaw tuggi ko e abdalla jeeri haa wabbunde sara wocci to bannge senegaal daande maayo laaw tuggi ko e abdalla waalo haa ɓokki to bannge senegaal jeeri worgo ko mbummba haa siñtaan kogga walla jeeri kogga sara jeeri ƴuggawuro sihsihɓe.
Eɗen laaɓaa kam dawrugol jamyamol ngol nguurdunoɗen e barak oboma ko caggal yahtirta sabu lannda demokaraat en ko dañaaka e mum en fof kam ko yimɓe waɗtuɓe hakkillaaji e jojjanɗe aadee e tabitingol demokaraasi e nder jotondiral mum en e leyɗe aduna ɗee.
Naalanke fof haa teŋti e lolluɗo oo ene foti suusnude hoore mum naalankooɓe woɗɓe walla sukaa ɓe fuɗɗotooɓe ɓe o walla ɓe e humpito makko e karallaagal makko mbele eɓe ndewa e laawol moƴƴol ɓe ngadda ballal maɓɓe e ɓamtaare ooɗoo fannu e nder renndo ngo.
Ndiin tippudi heɓti mbaawka politik e faggudu leydi ndii fof tabitini heediheeda b e nder denndaangal juɓɓule pewjooje heediheeda donaaɗo wonande hardaneeɓe jaajtinaaɗo e haalpulaaren e sooninkooɓe e jolfuɓe rewrude e jiilyiiltugol mbaawka e doole laamu.
Ndee hare yuumtunde e warngo yimɓe heewɓe nder leyɗe ɗiɗi ɗee hay dara jotondiraano e luure hakkunde safalɓe e ɓaleeɓe sibu ɗoo ko pullo e sooninko mbaɗdunoo kono nde reɓii haa nde yuumti e pelɓondire hakkunde safalɓe e senegaalnaaɓe to rewo e worgo fof.
E tuugnaade e oo yonta keso ngenndiije dentuɗe ina foti waɗde doole mum kala ngam siftinde goɗngol ngalɗoo doŋngal momtugol añamnguraaru ngal timmaani tawo e hirjinde denndaangal ngenndiije ɗee yo ndarano momtude tuundi añamnguraagu nder winndere ndee.
E hitaande ujunere e teemedde jeenayi e capande jeɗiɗi e jeɗiɗi o woni tergal goomu ciynoowu ngenndiyankeewu anc cukko hooreejo catal anc to mosammbik hade makko waɗeede hooreejo ngaal catal e hitaande ujunere e teemedde jeenayi e capande jeetati e nayi.
Ko noon ne kadi kaawisi wellitirta taltali miijo e sahaa nde rewi gadanol mum e yolnde hakkunde attaar e shingiti haa o seedii no mohammedu wul ebnu feewnitiri kaawniiɗe geno ngol leeɓolsiraaɗi laylaytowol no laadoori hakkunde joolooli kaaƴe iiliilnooje.
Hankadi ko kasoo woni ekkol rippoobilik ɗuum na addana en faamde wonde dowla oo gila dow haa les kam e foɓɓanooɓe ɗum ɓee lummbotoo e borjoŋaagal duumingal hakkille e jawdi eɗen ngoɗɗi wasiyaaji ganndo biynooɗo ngam tafde ɓiyleydi puɗɗoroɗen tafde neɗɗo.
Ko waawnoo heen wonde fof gila mnla tuwaareg en ɓe ngonaa keeweendi e rewo mali ummitini fiyannde e hitaande ujunnaaje ɗiɗi e sappo e ɗiɗi wondude e goomuuji ownooji luure hakkunde maɓɓe e leƴƴi keddiiɗi ɗii hono fulɓe e sonngaay en ko ɓeydiiɗe waawnude.
Je ne sais pas le point de ue de ladministration pas plus ue celui de lassemble mais ne seraitce ue pour cette raison seulement la langue arabe mrite dtre enseigne sur la alle du fleue dans les mmes conditions ue dans les autres rgions de la mauritanie .
Gila e kuutorɗe awo aadanteewo haa e cambe awo mbaylaandi tuggude e lawlawre maama labbo haa e serem kalmbaan geɗe ngaynaaka gollorɗe wayluɓe cañu geese e yahdiiɓe mum taññeteeɗi e nder mbaylaandi kaaw jarno maabo e geɗe goɗɗe mahngo ena ɗoon ndiimaa.
Sibu e haala jaaynooɓe jaambureeɓe ko njuɓɓudi laamu e hoore mum hono ardiiɓe diiwaan o kam e perfee e ardiiɓe sarwisaaji nokkuyankooji ɗi e ardiiɓe konu e nder nokku he e ardiiɓe sosiyateeji laamu e nokku he ko kam en ndarii mbele miitiŋ upr ina nootee.
E nder ɗaɓɓaande ñaawoore ɗe njoɗɗini ndee eɗe mbinndi heen wonde tumarankooɓe njiytii gannde keewɗe nafoore wonande ngenndi men tee cosii teemedee antampiris ɓurɗi lollude e waawde fentude e leydi ndii ɓe limti heen apple disney google walla kadi ford.
So en njiyii fedde farankofoni daraniinde ɓamtude farayse ina wiya yo ɗemɗe afriknaaɓe njannge ɓe mbiyraani noon alla ɓolo ɓe cemmbiniri ɗum ko yenaneede so tawii a fuɗɗoriima ɗemngal maa ina addan maa feɗɗitaade e janngude ko heddii koo weeɓnan maa ɗum.
e nder hitaande ndee wootere caggal nde o arti e nder leydi muritani o waɗaa diisnondirɗo karalloconseiller techniŋue to duɗal muritani ngal wiɗto gannde ngal ɓe mbiyata imrs walla haa ɓura laaɓde mbiyen institut mauritanien de recherches scientifiŋues.
Sabu so foksineeruuji ɓurɓe heen toowde ko njogii e njoɓdi heewaani yettaade teemedere ujunere mbiyaama kootee cuuɗi mon mahee toon galleeji jooɗɗi njuɓɓinee ɓesnguuli mon yo njantu e prds so oɗon njiɗi dañde huunde e laamu he ma a taw kam haala joofii.
Gure ɗo halayɓe ɓuri heewde ko afniya daara loopel saasel bakaw demet mbañu sahrendoogu ɓoggee dubunge mboonjeeri saye ɓowde ganki ñaakaaka siñtudaŋɗe calgu gurelbuubu ndermbos tulde ceenel jiñtujoom njorol wusalaŋ cidee julloom ŋorel sambacaaka ekn.
Eɗiiɗoo duuɓi ɗiɗi cakkitiiɗi gila ut ujunnaaje ɗiɗi e jeetati caggal kuudetaa muritani afrik farayse afrik gonnooɗoenjiimaandi farayse woni ko yiriinde bonnde koninkooɓe inan polla laamuuji hooreeɓe leyɗe arɓeekommbol maayde ina mbiya ina nangtooelaamu.
Je ne sais pas le point de ue de ladministration pas plus ue celui de lassemble mais ne seraitce ue pour cette raison seulement la langue arabe mrite dtre enseigne sur la alle du fleue dans les mmes conditions ue dans les autres rgions de la mauritanie .
Ko adii seeɗa keɓgol leyɗeele afrik jeytaare mum en tuggi ujunere e teemedde jeenayi e capande nayi e jeegom haa ujunere e teemedde jeenayi e capande jeenayi e go'o he pusgol dental sowiyet teskaama follooji limti limtinɗi ɓaawo hare aduyankeere ɗimmere.
Wonaa ngol wonata goo so woodii waɗde sibu persidaa andrew johnson ujunere e teemedde jeetati e capande jeegom e jeetati e bill clinton ujunere e teemedde jeenayi e capande jeenayi e jeetati ndewdanooma ɗoon hay so tawii senaa wattini ko laɓɓinde ɗum en.
So tawii won mawninɓe ñalngu muritani heɓi jeytaare mum won suniiɓe ñalnde heen oon ñalawma noogaas e jeetati noowammbar potnooɗo wonde ñalngu ngootaagu sibu ko ñalnde heen muritani woodi tigi wontii ñalawma ciftinoowo taƴenɗamaagu e yoorɓerndaagu.
So tawii won mawninɓe ñalngu muritani heɓi jeytaare mum won suniiɓe ñalnde heen oon ñalawma noogaas e jeetati noowammbar potnooɗo wonde ñalngu ngootaagu sibu ko ñalnde heen muritani woodi tigi wontii ñalawma ciftinoowo taƴenɗamaagu e yoorɓerndaagu.
So tawii laamu senegaal ina felliti naatnude ɗemɗe ɗee e duɗe laamu ko jannginooɓe jannguɓe karallaagal janngingol haa e binndol ɗemngal ngal njannginta ngal no haanirta nii tawa ko humpito kadi tigirigi haa nii e pinal yimɓe ɗemngal ngal jannginta ngal.
To bannge jaŋde toownde kadi mi ɓennii e kawgel ageregaasiyoŋ ko faati e selliyaagal aggregation en medecine e nder fannu ganndal cuuki microbiologie to catal selliyaagal e farmasi duɗal jaaɓihaaɗtirde muhammed to rabaa e lewru feebariyee ujunnaaje ɗiɗi.
Leydi fotaani aawireede laamiiɗo ɗum so cuɓaaɗo laamii so baɗɗo hoyre mum laamɗo sabu nde o laamotoo nde o haaldaani e leydi ndi omo waɗa bone waɗde leyɗe bonnaaɗe ɗee fof ina ndewa bonnuɓe ɗum en ɓe e fewjidiiɓe mum en amaande moolanaande moolee daɗnda.
Teeŋtinoon e mawɓe diine en ɓee walla laamɓe ganni en ɓee ɓe yiyannde mum en wonno ko won e binndanɗe maɓɓe ene mbaɗi jiyanɗe luutndiiɗe diine e aadaaji moƴƴi walla pelooje maɓɓe e ngonka renndo ngoo ko noddooje fayde e murteende e jaltugol he ɗowtaare.
Leydi senegaal ko goonga heɓaani e nder mum luure politik hono leyɗeele catiiɗe ndi ɗee ni kono noon fuunti gonnooɗo e neɗɗaagal ndenndaandi kaaletenoogal e yimiyaŋkehooreejo leydi lewopool sedaar seengoor oo majjinii miijooji men e golle makko politik.
Sikke alaa nootagol ngol yimɓe ɓee nootittonoo e noddaandu makko nduu e keɗtagol maɓɓe waajuuji makko ɗii ɓeydiima suusnudemo e softindemo he yaajnude dawa makko o haa o yettinoyi ɗum e nder gure goɗɗe e nder falnde maɓɓe e leydi maɓɓe gobir jokku taro.
Murtuɗo haaɗaani tan e hirjinde wonnde yo en mbinndu janngen he ɗemngal men pulaar kono o wallifiima ko heewi e no o habriri en saanga nde o ari dowlaaji dentuɗi amerik ujunnaaje ɗiɗi e jeegom nootitaade noddaandu pulaar speaking association of the usa.
He ujunere e teemedde jeenayi e capande joyi e go'o jallo teli heɓi seedanfaagu mum he jojjannde ñaawoore e gannde faggudu kadi o ari goaɓo he ƴeewndo b ngo ecole national da la france doutremer enfom keertoraangal wonande sukaaɓe gollanooɓe laamu gal.
Ko he ujunere e teemedde jeenayi e capande joyi e jeetati o fuɗɗii waɗde jeewte he rajo senegaal e ko yowitii he daartol e pine ganni kanko e musiɗɗo makko jaadiiɗo makko amadu njaay sammbu ɓe inniri yeewtere ndee senegaal demb ɗuum woni senegaal hanki.
Alaa baawɗo daartude ɗiin giɗli e ngaal jahdigal e yolnde nguurndam ha ɓuri sonja e hoore mum o woppanii en binndanɗe ɗe ene ceedtoo wonaa tan golle makko e maggal kono kadi pellital ɓiɓɓe maggal njogii ngam hisnude ngal e waɗtude ngal paggorgal gannde.
Ko kanko mahamaan usmaan nijeernaaɓe ngadii rokkude hoolaare muen yo ardo leydi ndi ɗum wonnoo ko tuggude ujunere e teemedde jeenayi e capande jeenayi e tati haa heɓi ujunere e teemedde jeenayi e capande jeenayi e jeegom hade dadiiɓe teetde laamu makko.
Ko kanko mahamaan usmaan nijeernaaɓe ngadii rokkude hoolaare muen yo ardo leydi ndi ɗum wonnoo ko tuggude ujunere e teemedde jeenayi e capande jeenayi e tati haa heɓi ujunere e teemedde jeenayi e capande jeenayi e jeegom hade dadiiɓe teetde laamu makko.
Ko kanko mahamaan usmaan nijeernaaɓe ngadii rokkude hoolaare muen yo ardo leydi ndi ɗum wonnoo ko tuggude ujunere e teemedde jeenayi e capande jeenayi e tati haa heɓi ujunere e teemedde jeenayi e capande jeenayi e jeegom hade dadiiɓe teetde laamu makko.
Ko kanko mahamaan usmaan nijeernaaɓe ngadii rokkude hoolaare muen yo ardo leydi ndi ɗum wonnoo ko tuggude ujunere e teemedde jeenayi e capande jeenayi e tati haa heɓi ujunere e teemedde jeenayi e capande jeenayi e jeegom hade dadiiɓe teetde laamu makko.
Ko kanko mahamaan usmaan nijeernaaɓe ngadii rokkude hoolaare muen yo ardo leydi ndi ɗum wonnoo ko tuggude ujunere e teemedde jeenayi e capande jeenayi e tati haa heɓi ujunere e teemedde jeenayi e capande jeenayi e jeegom hade dadiiɓe teetde laamu makko.
Ɓe tawi ɓeen ne kurlii lahal ñebbe ne kacitoo ɗoon tan sammba talla wii ceerno miin dee baaba am ne nelnoo kam e maa gila hanki wonde winndittooɓe ɓee ne ndawra winnditagol hannde tan sanɗaaji ɗii njoori jaleeɗe wooroo seydi talla ko ɗee ñebbe mbeli .
Ɓe tawi ɓeen ne kurlii lahal ñebbe ne kacitoo ɗoon tan sammba talla wii ceerno miin dee baaba am ne nelnoo kam e maa gila hanki wonde winndittooɓe ɓee ne ndawra winnditagol hannde tan sanɗaaji ɗii njoori jaleeɗe wooroo seydi talla ko ɗee ñebbe mbeli .
Ɓe tawi ɓeen ne kurlii lahal ñebbe ne kacitoo ɗoon tan sammba talla wii ceerno miin dee baaba am ne nelnoo kam e maa gila hanki wonde winndittooɓe ɓee ne ndawra winnditagol hannde tan sanɗaaji ɗii njoori jaleeɗe wooroo seydi talla ko ɗee ñebbe mbeli .
Hannde ne hade ceerno arde hedde waktuuji sappo e ɗiɗi tawi jamaa kaa heewii les dow hay dowti dowel jeeynoowo yeeyni jaamaa kaa heewii o yamiraa wonɓe boowal ɓe keɓaani heƴde e caaleeje ɗee woni kala yoo heddo ɗo woni ɗoo daraa ɗo juulde mum ina timma.
Ko wonaa ɗum ko siriñ seek saaliwu mbakke e nguurndam heewɓe ina ñuumbotonoo maa ina ñohetenoo wonde ko kanko ɓuri yaɓɓude e felo baaba makko aamadu bammba kaadimu rasuulu gila e dewal allah haa heɓi njanngu sukaaɓe e gollanaade renndo ngo wuuri ngo.
Gargol makko e halifaagal jappeere eɗen mbaawi wide waɗiino peeñɗi e nder laawol ngol sabu e hitaande ujunnaaje ɗiɗi o heɓiino fartaŋŋe hooleede o lomtii baaba makko siriñ moodu buso jeŋ e halifaagal to galle baaba mum biyeteeɗo seek muhammadu faadel.
Eɗen ciftina helmere pali ummii ko e ɗemngal latin paludis mbeelon ina wiyee kadi malariyaa ƴoogaande e ɗemngal italiinaawal ma'lariya henndu bonndu addata ɗum ko ñawsinoowel kullunngadon mo mbaydi palasmodiyom ngel ndewu ɓowngu naatnata e nder ɓanndu.
Hannde pali ko saɗeende mawnde jiiɓiinde no feewi sabu ñawsel pali ɓurɗo bonde oo plasmodium falciparum jattiniima safaarapaliyankoowo kuutorteeɗe ko ina wona hannde duuɓi jonɗi kolorookiin niwaakiin nattii nafde no feewi e ko heewi e leyɗeele janaaɗe.
Baabakar gay hannde o wasiyaŋke keso pul mo hooƴaaka koolaaɗo kuuɓal fedde ngootaagu winndere ko fannuyanke militeeryaagal no feewi o jibinaa ko ñalnde capande tati e go'o samwiyee ujunere e teemedde jeenayi e capande joyi e go'o to ndar wuro senegaal.
Umaar toksel bah tergal cosngal fedde gondunooɗo to yiilirde toownde too e usmaan maaka lih demmba siley jah hammee lih abu gay e muusaa jallo artii e goomu haralleeɓe yiilirnde toownde nde ngam huufde jokkondiral hakkunde lewlewal group e aduna oo mum.
Baabakar gay hannde o wasiyaŋke keso pul mo hooƴaaka koolaaɗo kuuɓal fedde ngootaagu winndere ko fannuyanke militeeryaagal no feewi o jibinaa ko ñalnde capande tati e go'o samwiyee ujunere e teemedde jeenayi e capande joyi e go'o to ndar wuro senegaal.
Umaar toksel bah tergal cosngal fedde gondunooɗo to yiilirde toownde too e usmaan maaka lih demmba siley jah hammee lih abu gay e muusaa jallo artii e goomu haralleeɓe yiilirnde toownde nde ngam huufde jokkondiral hakkunde lewlewal group e aduna oo mum.
O anndini kadi ɓesngu makko njooɗiingu nguu wonde ooɗoo garɗo e maɓɓe hannde garɗo oo ko enen o joofotoo araani tan e innde muritani araani tan e innde senegaal kono lomtii ko koyɗe e ɗemngal denndaangal ngenndiyanke ɗo waawi wonde e nder winndere ndee.
Ɗeen daarorɗe njowete ko hedde teemedde joyi km dow nokku keborɗo yayneede o lelewal gootal e daarorɗe he ina waawi yaynaade wertaango tolnotoongo capande joyi kmɗiɗi ɗuum maa yeñtinanɓe ko ina abbo e teemedere e capande joyi miliyoŋ oro kala hitaande.
Ɓaawo hojomaaji sappo e jeegom ngal iwat e njaaweendi noogaas 000 kmh haa ngal daroro jam jam e dow leydi ɗaŋre woɗeere he e nokkuure nde wiɗtooɓe cuɓi e nder asɓalde wiyeteende jeero ko weendu yoorndu gila duuɓi miliyaaruuji capande tati e joyi caggal.
Ko ɗuum tagi nafoore leyɗeele ɗee to bannge kaalis ko huutoraade politikaaji ɗemɗe jaŋde moƴƴi sibu maa ɗe ustu njaru heblo almuudo haa heɓa seedantaagal dipoloom ko jiidaa e ɓeydaare wonande kala ɗemngal jannginirangal e nder ekkol laamu dañata heen .
Eɗi ngadda ɗojjere ɓittiinde tou dyspniue ɓittam ƴeram becce dyspne asthmatiforme coofcoofngel tawa ko jemma e ñalawma pollakiurie muus woofnde ɓeydotooɗo e saatu taare tinam coofe gulɗe sensation durines chaudes cakkitam ƴiiƴam keewɗam walla ceɓorɗam.
E ngu feccii e cate tati gollorɗe catal gadanal ngal golle mum ngabbitii e wiɗto baylagol weeyo no siforii catal ɗimmal ngal heertorii ko batte baylagol weeyo e nder satooji e yimɓe catal tataɓal ngal woni golle mum ko hol no ñawndirten baylagol weeyo.
Deestagol doole laamu benin ustii ko e teeminannde sappo e jeetatiɓiire caggal ummannde yoruba en e biritannaaɓe heedɓe laamu nguu e naange no feewi e kitaale ujunere e teemedde jeetati e capande jeetati haa ujunere e teemedde jeetati e capande jeenayi.
Siyaara jokkii jokkidii e siftinde nguurndam ceerno moktaar taal e wasiyaaji joganinoo ɓesngu wuro suwoyraat sabu ngadduki kesiri kulhuli kam e faayre mawnde ina dooki ngu tawi sabii ɗum ko firtaare nehdi e jikkuuji o tafnoo e jibinannde wuro suwoyraat.
Taƴre konngol musiɗɗo yero dooro jallo hooreejo fedde ɓamtoore pulaar e senegaal huccitinnoo e tawtoranooɓe batu mooɓondiral tatiɓu fedde ɓamtaare pulaar e muritani njooɗinoongu e nuwaasoot e hitaande ujunere e teemedde jeenayi e capande jeetati e joyi.
Ngam anndude nelaaɗo alla mohammed mjkm o wiyatee ko mohammadu bun abdullaahi bun abdulmuɗalabi bun haasim haasim ummii ko e kuraysi kuraysiyaŋkooɓe ko arabeeɓe ɓeen ne ngummii ko e ngeñgoi maayil ɓiyum ibraahiima jkm mohammadu ɓurɗo ɓurnaaɗo winndere.
Caggal nde hare ndee wonti wootere siin waɗti hiiseede e doole jeyaaɗe e wolde ɗiɗmere winndere dental dowlaaji amerik walliti no feewi kuomintang ngam haɓtaade japon kala nanondire ɗe mbaawraano ɗe ameriknaaɓe e biritaannaaɓe njogodinoo e siin ngittaa.
Ko ɗuum jeyi sabaabu nde nde cosaa ñalnde aljumaa noogaas e ɗiɗi lewru juko ujunnaaje ɗiɗi e sappo e nayi alaa ko ari e hakkille mayre so wonaa eeraade abuu juubaa deh e noddude abdarahmaani njaatigi joop ngona sukkitibawɗi golle mayre to bannge pinal.
So ɓe pinii subaka kamɓe adinooɓe ferde wallidiiɓe nelaaɗo alla ɓee fof ɓe ummotoo subaka law eɓe njaɓɓoyoo nelaaɗo alla en ɓe ñalla daraade e nguleeki naange eɓe cooynoyoo to nelaaɗo alla en to ngiwrata ha ɓe tampa so hiirii ɓe jofta e nokkuuji maɓɓe.
E nder nguun batu o hollitikogondugol makko e feere abdul ajiiju yiɗde ɗum yuɓɓinde wooteeji ɗi ngonaa nanondiraaɗi no ua e fedde dowlaaji dentuɗi onu e dental erop ue wasiyirinoo nii kono nde wondekoɗum fenaande ɗum yahaani gacce kootani tankokaddaafi.
Kono kadi winndere ko ko lirotoo ɗo ndeen annoore ummii ɗoo woni ko e woɗɗitaade en gila nde winndere tagaa ndee ɗuum noon annduɓe ina miijii wonde hakkunde men e ɗo annoore ɓurnde woɗɗude ummii ɗoo ko hedde capande nayi e joyi miliyaar hitaandeannoore.
Feere nde o wattindii ƴettude ko wiynoode omo naatna mbayliigu e doosɗe leydi tawa ko yimɓe ɗiɗo toɗɗidtee e gardagol leydi senegaal hono mawɗo leydi e cukko mum tawa kadi soklaani ko ɓeen ina keɓa keeweendi capande joyi kono nayaɓal tan noogaas e joyi.
O anndini kadi ɓesngu makko njooɗiingu nguu wonde ooɗoo garɗo e maɓɓe hannde garɗo oo ko enen o joofotoo araani tan e innde muritani araani tan e innde senegaal kono lomtii ko koyɗe e ɗemngal denndaangal ngenndiyanke ɗo waawi wonde e nder winndere ndee.
Caggal toɓooli keewɗi toɓɗi e wuro nuwaasoot leeɗe keewɗe njooliima haa arti noon e elmiina e sebkaa e socojim ps haa ko yimɓe heewɓe eggii galleeji mum en ndogii mbeddaaji wuro ngoo keewɗi ko kujjitɗi gudroŋaaji keewɗi mahanooɗi ko ɓooyaani koo caayii.
Ko ɗum addani biyeteeɗo florence gaty potoowo e dow ballal hacne sadoune hasen sadum mahoowocehoowo hollitde nagge fulfulde e nder boowal saintgermaindesprs ngam siftinde yimɓe ɓe ɗo nagge tolnii e pullo e no nge woniri to maɓɓe maale faaro e njooɗndam.
El haaj ceerno moktaar taal jibinaaɗo njorol e hitaande ujunere e teemedde jeenayi e capande tati e jeegom janngii uraan e waliyaaɓe alla huɓɓuɓe hono el haaj mammadu muusaa lih ceerno el haaj saydu nuuru taal ceerno mammadu bookara kan e ko wonaa ɓeen.
Ina teskaa noon gila nde uddo fummu gileyta gasi golleede darii haa diƴƴe mbaɗti heddaade e won e nokkuuji luggi caanngol gorgol leƴƴi liɗɗi keewɗi mbaɗtii aweede ɗoon e diiwaan oo gila e dahi daneeji ɓaleeji ceeli cafɗi paddi koɗɗaaɗi gicce haa e cide.
Nii woni ñalnde sappo e joyi saawiyee ujunnaaje ɗiɗi e joyi jeetati 000 gacaca keso puɗɗii golle njanti e teemedde jeɗiɗi e capande joyi ñaawirɗe gacaca jarriborɗe companooɗe gila e hitaande ujunnaaje ɗiɗi e go'o e nder huunde e diiwanuuji leydi ndii.
O wiyi ko ɗuum addani mo yiɗde eggude leydi ndii o faya leydi ngoɗndi kono nde tawnoo o mawnii o waawaa waɗde ɗuum omo tini e hoore makko ko o daayɗo nder makko hakkunde defte makko omo sukki noppi makko e denndaangal ko dogata boowal e sato makko koo .
Trappistgo'ob wanngotoo naange mum ko e ñalawma e feccere trappistgo'oc ko balɗe ɗiɗi e ko seɓi feccere seeɗa ngool banngagol woni ngol leydi men waɗata e balɗe teemedde tati e capande jeegom e joyi ɗuum firti ko eɗe ɓadii naange majje kadi eɗe njaawi.
Le rnoateur sokna kajjata ko adii nde ngonataa depitee a woniino urɓoowo yimɓe to bannge jaŋde ɗemɗe ngenndiije so tawii kay aɗa jaɓi konngol ngol sabu maa wonde e oon sahaa debbo ɓurɗo seedtinde e nder kitaale capande jeetati ko yowitii e ndeen darnde.
Le rnoateur sokna kajjata ko adii nde ngonataa depitee a woniino urɓoowo yimɓe to bannge jaŋde ɗemɗe ngenndiije so tawii kay aɗa jaɓi konngol ngol sabu maa wonde e oon sahaa debbo ɓurɗo seedtinde e nder kitaale capande jeetati ko yowitii e ndeen darnde.
He lappol pelle pinal ngenndiije njuɓɓinnoo tuggi sappo e nayi haa noogaas e jeetati sulyee ujunnaaje ɗiɗi e noogaas e ɗiɗi ngam hirjinde yimɓe ɓee e daranagol hujjaaji mum en to bannge pinal e ɗemɗe en keɓii fartaŋŋe yillaade gure teeru e dowri keewɗe.
Kono ɗum fof addi ɗum tan ko tiimaandi enngele en e lasli yantude e ndoolndoolaagu dowla amerik mo ƴaañi ɗum goomuyel yahuud en yontaaɓe e nder leydi amerik yantude e dental adunayaŋkeewal gonngal e tiimaandi amerik e enngele en e dental leyɗe orop ue.
Kono daraja ɓuri iwrude mo ko e deftere nde o winndunoo e hitaande ujunere e teemedde jeenayi e capande jeetati e jeɗiɗi tiitoriinde trump the art of the deal ɗo o hollitta hoore makko nde ngannduɗaa duuɓi sappo e tati woni hoore defte ɓurɗe horsineede.