content
stringlengths
1
82.8k
url
stringlengths
3
251
Hol daňannde afrik daňi e ngol dawol ngol nelaaɗo mum dowrowo makki sal dawani ɗum to leydi riisi e gardagol waladimiir putiin ? Hol yiyannde amerik e orop e ngol dawol ngol makki sal dawani afrik fof ? Amerik e oroo hol pewje pawtata e afrik caggal ngol dawol ? haa teeŋti noon e waladimiir putiin innii heen afrik ina foti jeyda hoyre mum ! Ngool jeygol hoyre mum noon cikku mi ko to ɗemɗe afrik e to faggudu mum. Miin oo afriknaajo mbiɗo jaɓi afrik suwaa jeyde hoyre mum haa teeŋti noon e laamuuji afrik ɗii e hoyre mum en. To bannge afrik e kuuɓal, afrik huutoraaki ɗemɗe mum to bannge laamu, laamuuji afrik kuutortoo ko ɗemɗe goɗɗe ɗe kaaletaake e leydi mum en. A arat ɗoo e leydi tawaa laamu mum liggondirirta e renndo mum ko ɗemngal faranse, njahaa leydi ngoɗndi tawaa ndiin liggondirirta e renndo mum ko ɗemngal engelis walla purtogees walla – walla … kono tawa ɗeen leyɗe fof ɓesngu mum en ina renndi ɗemngal gootal ko wayi no ɗemngal pulaar, walla ɗemngal goɗngal. Ɓesngu leyɗe ɗee huutortoo ko ɗemɗe mum e nder mum. Laamu ko kanum tawi ɗemngal ina e leydi mum, waɗde laamu foti ko haalde ɗemngal leydi liggoroo ɗum haaldira ɗum e yimɓe ɓe, yimɓe ɓee mbaasa wuurde e ňoheede tan sabu neɗɗo fotaani ňoheede e nder galle mum. {{ɗoo ɓesngu afrik jeyaani hoyre mum e nder laamu leydi mum}} – Goɗɗum ɗum, yoga e leyɗe afrik laawol ( loi ) mum ko juɗngo ngo yottodaaki yimɓe fof – fof, sabu martaba mum en to laamu walla to guure (aadaaji ) goɗɗe, tawa kadi won ko ɓeen newnantee e denndaɗum ndenndi ( republique ) ndi ko gooto fof newnanaaka e ndenndi ndi. Haa ɗuum wontii kinɗe roni – ronaa to bannge daňal e nguurdam newiɗam wonan’de ɗiin ɓesnguuji e dowu ndenndi ndi, tawa woɗɓe ɓee ko ɗesa maayoyde e laddeeji ladde nde ɗesa heɓde ko poofiri e aduna he. {{ɗoo ne laamu afrik heɓaani hoyre mum e nder ɓesngu leydi mum}} idrissa KAH
https://dingiralfulbe.com/hol-yiyannde-amerik-e-orop-e-ngol-dawol-ngol-makki-sal-dawani-afrik-fof/
Hakke hokketaake teetete, kono hol no hakke teetirtee. So tawii ko hakke ɗemngal e leydi mum, ɗemngal ngal yo jaggu hoyre mum ko ɗemngal leydiwal, waasa jaggude hoyre mum ko ɗemngal leñolwal tan. Ɗemngal suuɗat leñaagu mum yaltina leydiwaagu mum ina huutora ɗum fayde e leydi fof haa e aduna fof. Hannde ko yonta kumpipital e mbaydi njaaweeki e njaajeeki ; ko feewnata koo so accanaama hoyre laawol jooni – jooni fof feewa feewda, ko noon ne kay ko bonnata koo yaawirta bonnude haa ɓura ko tawnoo koo e no tawirnoo ni. Ɗemngal woto ceɓɓit hoyre mum e nder leydi mum ; so haalirde ngenndiire walla ko haalirde ma jeyiire, ko ɗemngal ma kaalataa woto tolnin ngal e ko ɓiɗɓe leñol maggal ngol tan keɗotoo ngal poti naftoraade ko kaalataa koo, ɗuum ko famɗin’de ɗemngal mum e seɓɓitde ɗum e leydi mum. Kaalanoowo renndo yo haal ngoƴa leydi fof, haala ɗum e ɗemngal mum, hay ngoƴa leñol mum etoo waɗtude ɗum ngoƴa leydiiwa mbele leydi ndi na daroo e cafral kaan ngoƴa, nde tawnoo woon ngoƴaaji leñol tan waawaa safran’de ɗum hoyre mum tawde gooto jeyaa ɗum, ko maa waɗtee ngoƴa leydi – ngoƴa laamu, leydi e laamu kadi kollirtaake ngoƴa ko ngoƴa leñol. E NDER LEYDI SENEGAAL. Won dukooɓe ; leñol fulɓe na feccee e binndital leñi leydi senegaal, aduna oo e ko dillata e mum ko yowitii e yuɓɓo neɗɗaagu fof ina kawri ko ƊEMNGAL tan woni leñol to bannge yimɓe. Ko leñol wiyetee e ko waɗetee noon leñol ne woto ƴeew wiyooɓe waɗooɓe ɓee tan, tawa ƴeewtaaki hoyre mum ; so a tawii neɗɗo na ŋabbi e leɗki won ɗo o ŋabbiri haa o waawi heɓde ɓesnaaɗe leɗki ki. Pine tawaaɗe fulɓe ina ceerndee e leñol fulɓe ngol, leydi ndii ina fawi heen gite mum, so pinal fulɓe umminaama ko geɗe ngaynaaka tan ngaddetee ina kolliree ina wiyee ko ɗum woni pulaagu. Ñande woɗnde kadi njiyaa awooɓe walla lawooɓe ummina finaa tawa mo jooftinaaka e pulaagu, ɓe mbiyaani subalɓe pulaagu – lawɓe pulaagu Pulaagu ko ƊEMNGAL ngal, wonaa hinnde ngaynaaka nde, so wontii fitaa tawaa ko maa waɗee tan yo fof renndine aynaaɓe e sippooɓe ngaddee – wayluɓe yeeyooɓe mboɗeeri e ndaneeri ( kaŋŋe e kaalis ) e sakkeeɓe e awooɓe e yooyooɓe liɗɗi ekn… ngaddee , holliree baylo o e gaynaako o kuutondiral goɗnongal hakkunde mum en ngal. Seerndooɓe ko seeraani – seerataa ɓee ko e ɗum ɗoo tuugnii haa cuusi mbaawi etaade … Idrissa KAH
https://dingiralfulbe.com/hakke-hokketaake-teetete/
Gila nde haɓɓere PDS ɓami laamu senegaal e juuɗe PS, abullaay wadda mawɗo haɓɓere nde gadiiɗo won’de laamɗo o, o naatni gardiiɗo leydi ndi e teddeendi teddundi tawi na waawnoo waasde waɗeede. Ndiin teddeendi woni ko laamɗo o ɓoornotoo paɗe mum yahana hoyre mum kala huunde e leydi ndi, so huunde nde ko geɗal makko walla ko geɗal jaagorgal haa ni yotti hay e geɗal kaliifa diiwaan. Taala sillaa Ƴamatnooɗo laamu ko e ɓurɓe moƳƳude jiyanɗe e konnguɗi fayde e leydi ndi kono mo senegaal nootaaki noddaandu mum Kanko taala sillaa o haaliino ɗum e wiyde mo mawɗo wadda ko joom galle baɗoowo ko fof en potnoo waɗde e galle o ; wadda ɓoltata jummo rugga weddoo e barme tawa keednaaɗo e barme ina darii na darodii e mbaawka mum. Ɗuum noon ina jokki haa e laamu makki sal, sabu e laamu PS abdu juuf yahataano mawludaaji e siyaruujj haa yoga e duwawuuji e joga e uddite golle gasɗe golleede, geɗal heen fof ko galle jaagorɗo ɗeen golle o nawata toon tolniiɗo e ɗuum o. Ko ndiin njuɓɓudi woodnoo e laamu senegaal, tawi kadi jahɗo heen fof yahani ko leydi ndi e dowu yamiroore laamɗo leydi ndi mo leydi ndi ardini hoyre mum o. Kadi hay konngol laamɗo senegaal waynoo kono hiira Ƴeewee maayirɗe koorka ni, laamɗo leydi ndi so ina haalatnoo yeeynete fadee so arii o haala heɗee finee dawree yeewteede. Kono nde abdullaay wadda laamii roondanii fof hoyre mum haa o wayti kanko ko o jogiiɗo konngol laamu ngu tan. Ɗuum rewi hannde haa konngol laamɗo leydi senegaal yooltiima walla saayii e nder konngi renndo ngo. Mi anndaa ko yiɗde tineede walla ko yiɗde liggaade e ɓadaade renndo ngo ? Laamɗo senegaal ummantonoo kewu tan ko kewu ngu senegaal fof renndi foti heen, kala ko heerii ko nelaaɗo laamu ngu tan tawtoroytenoo ngaal dental, joom kewu o yuɓɓina kewu mum hebla ɗum, laamu adda ndeenka reena kewu ngu. E ko feeňi, ko ɗoon tampere laamu ngu haaɗnoo e kewuuji keeriiɗi e leydi ndi, alaano kewu keeriingu mbaawnoongu ummin’de laamɗo leydi ndi e jooɗorde mum nde, hay so woodiino ne waɗɗanooki, no laawol(loi) leydi ndi – laawol aduna o heedniri laamɗo leydi ndi dowu ni ko noon ɓerɗe e golle ɓesngu leydi ndi heednirnoo mo dowu, sabu ko ɗuum woni ko woodi. Kewu fof ngu jooftinaaka e senegaal seŋaaki e yiiloo-banngoo hitaande aduna nde laamu senegaal dawantaaɗo ɗuum dawol laamuwol – dawol accinoowol ɗum golle denndaaɗe renndo ngo.
https://dingiralfulbe.com/teddeendi-ndi-laamu-senegaal-fawi-e-dowu-hoyre-mum/
Firo maanaa (faandaare) ina heewi e ɗemngal ngal nde tawnoo ina woni e ɗemɗe fof. E ko addata ɗuum ko ɗemngal ina daňa haalooɓe ɓe ngonaa ɗum, yoga heen kadi ko waawɓe haala ɗemngal ngal tawi mbaawaa ɗemngal ngal!! Aɗa yaha jehre coodaa – njeeya aɗa humtira haaju ma e haala ɗemngal ngal kono tawa a anndaa luggiɗeeki ɗemngal ngal, so ɗemngal ngal wontii njuɗu a hurmirte sabu a waawaa waklitde kaaliindi (kelmeendi) ndi. Suudaannaaɓe ina kaala arab loogguɗo ɗemngal mum en asliwal ngal walla fulɓe suudaan pulaar maɓɓe logga ɗemngal araab e ɗemɗe suudaan goɗɗe, ko hono noon ɗemɗe goɗɗe ɗee ne loggirta pulaar, e leyɗe goɗɗe ɗee fof ko noon. Nokke ɗee fof ɓurdat tan kono na mbaɗi ɗum, fuuta jaloŋ ko ɗum woni toon  » daali – maaki  » fof ko wiyi – haali tan ko haalirde ɗemngal ko wonaa ko mum addi ɗum, to ɗum naatiniri ɗemngal ngal noon ? Haa jooni to bannge maanaa (faandaare ) Huwde to aadamaari e to fuutaari waɗaaka gootum tee ko gootum ! huwde ko gollude, fuuta tooro ko ko soowata konngol, huuwde – huwde nde fuuta tooro haalata nde pulaar laaɓɗo o ko aɗɗitde, kuwdi ko aɗɗere  » ko to leňi ɓakkere en heɗɗere heɗtere en jeyaa. Kono noon to fuuta tooro waɗtaama huwi – waɗii – gollii – yaltii – taarii  » ko gollude ko haalaaka woni ɗoni ɗoon, ko yaltude wuro yaha ladde, ko taaraade suudu, yalin’de ndiyam ko haňde, coofe ko sifaa ko haňaa ko, sabu won kaňe goɗɗe ngoodi ɗe mbayaani noon. Ɗum ɗoo fof ko haalooɓe ɓe kaaliri noon kono ɗemngal ngal e hoyre mum haaliraaki noon. So wiyaama ɗum ko kuwdi nagge, ko won’de ɗum ňaamri nde addani ɗum wiyeede kuwdi, kono ko kuwgal ( gollal ) nagge nge woni ɗoon. Waɗi mi haalde ndii cuuɗiindi ( oo awra ) ko daňde en weeɓoore (fartaŋŋe) janngitde e duɗal gootal tawi njooɗodaaka ko ɗuum waɗi kala ko jannginta – janngin’de ummini ɗum so binndi mum so nate mum ina foti waaweede addeede e kelle ronndo ngo moƳƳore, mbaasen tonngaade e ko aduna o fot tonngitii ko. Kadi mbaasen hulndirde naatde e caltuɗe nokke ɗe, paamen pulaar oo ko gootum. Idrissa ka
https://dingiralfulbe.com/firo-maanaa-faandaare/
Ngoo ɗo seppo yam-yamo ko to leydi muritani. Sepppo ngo ko hollude aduna o mettere won’daande e bare ɗe laamu isra’iila warata palestiinnaaɓe, sabu nguutu mum e fedde hamaas… Tawi noon laamu muritani e gardal ma’awiya wuldu taayaa waɗiino ɓaleeɓe haa teeŋti e fulɓe leydi mum en muritani, hono ko isra’iila waɗata e dow sapalɓe palestiinnaaɓe ko. Kadi ma’awiya riiwriino ammbaasaad leydi isra’iila sabu isra’iila nani wara sapalɓe toon to palestiin e libaŋ e diiwanuuji sordani fof, kadi isra’iila nani heɓta leyɗe palestiinnaaɓe gila e dawaa dawi. Tee e oon sahaa tawi kanko laamɗo muritani omo jokki warde e heɓtude leyɗe ndema e ɓoorde kamɓe ɓaleelɓe ɓe haa teeŋti e fulɓe ɓe e postooji mum en liggantonoo leydi mum en ina nguuri heen. Aduna hannde gulloowo jamma e ňalawma sapalɓe nani momtee e jeyi mum en o, oon aduna meeɗaani haalde e baɗe bonɗe ɗe laamɗo ma’awiya waɗi yoga e ɓiɗɓe leydi mum ɗe. Hay gooto yahdaani – jaɓaani yo isra’iila war sapalɓe ɓe heɓta kese e koɗorɗe mum en. Kono yo aduna o anndu leyɗe ɓaleeɓe haa ɗoo jooni nani keɓtee e nder leydi muritani, tawa ko leňol e laamu heɓtata ɗum e leňi jeyɗi leydi ndi ɗi. Hannde – hannde ɗayub ardugaan laamɗo turki wiyi : min ndeƳƳataa e yeeso aduna o fof so wonaa min nganndina aduna o laamu isra’iila ko laamu teroriste en. Leyɗe keewɗe hannde nani nduuňtata palestiinnaaɓe bone laamu isra’iila. Eey ɗuum ko huunde fotnde won’de yooɗnaande e dow goonga. Kono kala ko ma’awiya waɗnoo ɓaleeɓe muritani e duuɓi 1984 – 2005 yo ɗum haale , sabu haa jooni ɓiɗɓe ɗiin leňi muritaninaaɓe nani nguuri e ɓitteende , ɓee heen jiɗnaaɓe mum en mbaranooma ɓeya mooranooma e golle mum en mbaɗtaa miskineeɓe ( waasɓe – alɗitɓe ) heddiiɓe ɓe njaltinaa leydi mum en payraa senegaal e mali, jawdi mum en heddaa toon to muritani , laamu e ɓe laamu moji ɓe ňaami ɗum ngarti njooɗii ina piya ɓe njaltinaaka leydi ɓe. Kamɓe ɓeen ɗoon ɓaleeɓe e ɓeni peccii ɓee heen nani keddii e won’de muritaninaaɓe ɓeya nani ngontoyi senegaalnaaɓe e malinaaɓe. Woodiino heen hooɗnaaɓe muritani kono ko ɓuri heewde e maɓɓe keɓaani kayitaaji jeyeede e leydi ndi, ɗuum fof ko e haɗeedee hakke mum e nder jeyi mum, ɓesngu ngootu feccee njaltinee leydi , huunde e ɓesngu artiree e leydi mum wontinee koɗo arani e dow leydi mum, tee aduna fof na fawi heen giyte mum haalaani. Aduna o hannde e keewgol pelle mum kaɓotooɗe penaale kaɓantooɗe yimɓe hakke mum en , tooňaaɗo o woto fadeede haa wulla, sabu ko ɗuum pelle ɗe njahata. Idrissa Kah
https://dingiralfulbe.com/seppo-yam-yamo-ko-to-leydi-muritani/
Ko goonga dadiiɓe ko kanum en ndeenata leydi . Kono ndeenka ňiiɓka ko nanodiral ɓiɗɓe leydi e dowu gooto fof waɗa leydi ndi ko leydi mum. Ina waawi tawa teroristeeɓe mali ɓe calinoo ko pewje leydi faranse e dowu laamiiɓe leydi maɓɓe. Mali kam to tolnii e bonannde to duuɓi 9 dadiiɓe faranse e koreeji mum oropnaaɓe ina kiirtoo – kacittoo lacciri e kosam malinaaɓe, jahal maɓɓe kam ɓurataa bon’de gonal maɓɓe ɗoon. Laamuuji afrik noon so mballaani laamu mali ngu e pewje no mahtorii ndii leydi nguurndi e njiimaandi dadiiɓe faranse e koreeji mum fotde duuɓ 9 lelotaako saka ɗaanoo, woto mballu yiɗɓe bonnude laamu ngu kam, laamu ngu fof e won’de laamu dadiiɓe. Waɗidiiɓe ɓe Ƴettude leydi ndi, ko joom dolokkaaji en ronkan’de, kadi ina foti faameede ar laamo laamotaako leydi. Wiyaaka yo dadiiɓe ɓe ɓooy e laamu ngu, kono noon mo ina lomtooɓe lomtogol ňiiɓngol, ko alaa e sago leydi ndi foofa henndu hesuru seeɗa. President Emanuyel makroŋ wiyi farayse accataa – welsintaako hoolaare e ndeenka caad, ndeenka e hoolaare fof maa cemmbin ɗum e nder leydi caad. Ho to leydi farayse e giyte mum ceeɓɗe e nofi mum belɗi wonnoo nde idiriis debi itnoo waretee nde. Hannde e janngo farayse jaɓataa jiiɓooɓe na njiiɓa leydi caad. Eey caad dee e libi keerondiri nanndi hay nehdi e nguurndam, ko leyɗe dadiiɓe jogitiiɓe kure e conndi weddotooɓe to woɗɗi. Mbele yoga e konnguɗi ummotooɗi caggal leyɗe afrik ɗi haa teeŋti e g5 sahel ɓeydataa fitana e nder leyɗe ɗe. Afrik yiɗi ko walleede e deeƳre kisal, wallee no haalditiri e hoyre mum, sabu warandirooɓe ɓe ina hula wootuɓe heen fof won mo mbaabii ina jaggani ɗum, afrik so tawii ko mballiigu haani walleede ko yo ɓiɗɓe mum njiytondir tawa rewri ko e kaaldigal maɓɓe kamɓe tan tawo nde woɗɓe kadi naata heen, ko ɗuum hannde ɓesngu afrik ngu sokli e laamuuji mum ɗi. Duunde fof won ko foti yeewtidde e joganaade hoyre mum , kadi yeewtida e duuɗe goɗɗe ɗe ko foti yeewtidde e mum en ko. Haala galle tan na woodi, haala wuro kadi na woodi. Ellee darnde idiriis debi itno ko ko nattunoo sokleede e nder caad, tawa kadi fewjere ( feere ) alaa so wonaa ni.
https://dingiralfulbe.com/ceergal-mali-e-farayse/
G5 sahel e denndaangal kawre moƳƳinoojo ngonka neɗɗo e nder aduna o. E ɓe poti yuurnitaade no ɓe paabortoo aduna o ni haa teeŋti noon e afrik, sabu orop e amerik ina keewi ko neldata haɓeteeɓe e kaɓorɗe mum’en fayde e afrik, afrik kadi na renndina dadiiɓe mum nawa e nokke ɗe ndeeƳaani tawa duum fof ɓe paanditii heen ko faabu afrik. Ndeenka na maƳƳi na soklaa, kono noon no ɗum waɗirtee ni ɓeydi ko reɓo – reɓo bone e caru e caɗe e baasaal pittaali afriknaaɓe. So caliiɗo ceɓɓitiiɗo maayi ko maayi, sodadiiɗo keɓtinaaɗo maayii heen ko afriknaajo , kadi punndi ndi funndata ko e dame cuuɗi afriknaaɓe, ko conndi hiraande afriknaaɓe herƳata , walla ko hiiraande afriknaajo deftetee haayta hiirteede, sabu nan’de waraama. Afrik wonaa haɓre ( hare )deeƳnata ɗum, wonaa haɓre addanta afriknaaɓe faamondirde e ndeeƳnude filňitere ngoni e dow mum nde. DeeƳnata afrik ko noddondirde nootondira mballondira e orop e amerik e siin e denndaangal leyɗe jogiiɗe pewje juumtuɗe – pewje ɗe ngalaa heedi – heeda e fuunti e laňde tekkina heedo mum, sabu hannde ko aduna o renndi hoyre mum, hay gooto waasa dikkude oya bone kuɓɓoowo na woɗɗi mi yottotaako mi, sabu en njiyii ko suwaa wontu daartol miijo donaal turompo e kowid 19. pulaar wiyi bone feltat , ko filti noon anndetaake mo yanata, bone kadi weddere anndaa haaɗ ɗo walla too. Seɓɓitiiɓe to heedo diine – heedo politik e laamuuji e ɗaweede faggude , ɓe ngannda alaa ɓurɗo ɓe alaa mo ɓe ɓuri e leyɗe maɓɓe e diine o e joyre mum, gooto heen fof naatta e renndo ngo daranoo fotde mum e nder leydi mum ko aldaa e suuɗaaru e waɗtude hoyre mum no arani ni ina waɗa fella doga. Lamuuji e pelle jogiiɗe laawɗine adana o mbaasa waawnude leyɗe pamare doole ɗe e waɗnude ɗum’en ko njiɗaa yahdaani e diine mum’en. Laamuuji ɗi mbaasa ɗawde hay gooto e hay nokku gooto faggude leydi mum, ɓamtaare leydi waasa heedde heedo wooto , to woni e leydi fof waɗa janngirde e cafrirɗe e laawi celluɗi fof haa yona. Ɗuum ina jeyaa e ko dillini aduna o haa teeŋti e afrik e hoyre mum, nde tawnoo afrik leydi heen fof na roondii leňi e ɗemɗe e nguuraandi ( aadaaji ) haa heewi, wootuɓe heen fof ina pooɗanoo heddaade e gonaangal mum’en. Hoyreeɓe leyɗe afrik ko afriknaaɓe loowiiɓe loowdi afriknaari, nde tawnoo leɗki saamminta tan ko ɓesnoore mum, kuule paweteeɗe e dow maɓɓe e dow leyɗe maɓɓe ɗe tawa wonaa sago ɓesngu maɓɓe, kamɓe laamiiɓe ɓe, ɓe njaɓira ɗum alaa e sago ngam famɗude leyɗe maɓɓe doole. Tee noon leyɗe ɓittitiiɗe ɗe e pelle laawɗinooje ina mbiya ko demokarasi nguurnata – ndoolnata e nder aduna he, tawa kadi e ɓe mbaawna mo alaa doole yo waɗ ko ɓe njiɗi ko , seede majjum tan : ko foti no laamiiɗo amerik joobaayden wiyde ɗum kala leydi ndi jaɓaani dagnude dewngal debbo e debbo & gorko e gorko , amerik taƳat ballal mum wallatnoo ndiin leydi. Waɗde ɗuum firti ko wonaano ballal , ko ɓoggol e daande ɗum wonnoo, ko ceŋki wannde wonnoo, wallude neɗɗo kay wonaa waawnude ɗum e ko yiɗaa , tee kadi ɗuum sara – saaka ɓesngu mum. Hoyreeɓe afrik ina njoganii afrik e aduna o miije moƳƳe , kono siynude nde woni caɗe maɓɓe , nde tawnoo aduna ko ko waɗanaa keeri ɗi njiyotaako… Afrik e hoyreeɓe mum ko kanum’en ngoni gaccungol kuur-huurol aduna o, tawde kay ko afriknaaɓe nanata – kaalata ɗemɗe mum’en, ko kamɓe afriknaaɓe kadi nanata – kaalata ɗemɗe amerik e ɗemɗe orop, ameriknaaɓe e oropnaaɓe nanataa – kaalataa ɗemɗe afrik. Ɗuum hollata ko afrik ňootondiri aduna o, e kadi ɗoo ɗo afrik seŋorii e laalagal leydi ndi e werto aduna o. Binndo biɗto
https://dingiralfulbe.com/g5-sahel/
Eɗen ngarta addude inɗe almameeɓe fuuta tooro e kala diwaan, kala ɗo tatiimi heen mi ɗaɓɓi yaafuyya. Laaw: 1 Almaani hammat baal 2 Almaani buubakar lamiin baal 3 Almaani sire hasan tuure 4 Almaani hasan baro 5 Almaani njaay aliw baro 6 Almaani raasin mohammed njaac 7 Almaani mammadu baal 8 Almaani ibra wan 9 Almaani sire aali ibra wan 10 Almaani biraan ibra wan 11 Almaani mamuudu wan 12 Almaani aamadu wan 13 Almaani saada tafsiiru wan 14 Almaani mahmuudu elimaan bah E nder laaw ko ɓe keɓi fileede heen. Yirlaaɓe: 1Almaani aamadu hammat sih 2Almaani mohammed lamiin lih E nder yirlaaɓe ko ɓe keɓi fileede hewn. Hebbiyaaɓe: 1Almaani yuusuf sire lih 2Almaani baaba lih 3Almaani aamadu demmba sire lih 4Almaani maalik ahmadu caam 5Almaani buubu aba baaba lih E nder hebbiyaaɓe ko ɓe keɓi fileede heen. Boosoya: 1Almaani abdul qaadiri kan 2Almaani mahmuudu kummba jah 3Almaani mammadu muusa jah 4Almaani mustafa bah E nder boosoya ko ɓe keɓi fileede heen Ngenaar: 1Almaani muhammed tasfiiru aan 2Almaani ibra jaafara 3Almaani buubakar modim 4Almaani ahmadu baaba lih 5Almaani sire ahmadu baaba lih 6Almaani sigo aawel lih 7Almaani mahmuudu buubu lih E nder ngenaar ko ɓe keɓi fileede heen. Daŋga: 1Almaani muktaar kudeejo talla 2Almaani raasin seyni talla E nder daŋnga ko ɓe keɓi fileede heen. On ɗaɓɓaama yaafuyya e kala ko taata heen. Ajaraama bah umaar taanum dawooɓe jeeeri. Kuɗol bah isleye.
https://dingiralfulbe.com/in%c9%97e-almamee%c9%93e-fuuta-tooro-e-kala-diwaan/
Stade dingiral fuku koyngel keso pul mo Jamñaajo udditaama ɗee balɗe hooreejo leydi Senegaal Makki Sal wi’i maa innir ɗum hooreejo leydi Senegaal kiiɗo Abdullaay wadd ; Laamu ngu yaltiniino ko ina wona 69 miliyaar ngam safrude caɗeele gonɗe hakkunde maɓɓe e jannginooɓe ɓe alaa ko gasi kono kadi laamu yaltani ko ina wona 90 miliyaar jooni noon jannginooɓe mbi’i haa njiida e ko ‘e mum en ko ina wona heen fof ko ɗo e Naasaande so geno jaɓi! wuro ina wi’e yaare laaw ko gorko gooto ari e Oon ɗoon diiwaan ɓe mbi ko Pullo fuuta O wi ko cafroowo maataw a ɓe ngondu no e suka maɓɓe gorko jaaroowo e duuɓi 30 ina wondi e rafi hakkille Oon wii ina waawi safrude mo ɓe kaaldi cappanɗe jeegom ujunere fr e dammuwol waaji wi’i i ɓe ko ma yoɓe nde safra ɓe njoɓi ɗum wii kadi ko maa wondoya e makko kamɓe tan balɗe 9 nde O cella O nawi ɗum to jippunde makko kanko baaba O ; O wii ɓe njehii no toon gootol ɓe tawi mbo ɗoon a mo wondi e suka O caggal ɗuum balɗe 9 ɗe timmi baaba O noddi mbo telefoŋ Cafroowo O wi’i mbo yo o fad haa ɗe balɗe heddi e makko sellude ko seeɗa e ngol O noddi mbo O heɓaani ɗum telefon O wakkili yaade toon O tawi suudu ndu ɓe ngonno ndu ina sokii O hongii baafal hay gooto jaabaaki ɓe noddi dadiiɓe ngari mbi’ii yo baafal dajjite ngal dajjita ɓe tawi a mo wari toon suka mo sellaano O a mo yehii laawol makko sa noddi ɗum telefon a heɓata ɓe ngalaa natal mum ɓe nganndaa hay to O jeya jooni noon ko’ e njiilaw losngo ɓe ngoni gila ndeen! O kabaaru en ƴetti ɗum e Rajo Fulɓe e yeewtere jol jole nde Ibrahiima kebe! kadi ko jeertinde banndiraaɓe men fulɓe sabu ɗum waɗi ko’ e koreeji men fulɓe; e ɗen teddinii ɓii Aadama kadi eɗen njaawi hoolaade koɗo garɗo kono kadi ngannden jamaanu koko wayili jaɓɓal hoolaare usttii ma! Binndol ulaar 21 Colte hita 2022 Hammadi Ba Al Pulaar🇸🇳✍️
https://dingiralfulbe.com/senegal-stade-dingiral-fuku-koyngel-keso-pul/
Nduu suudu ɗaaniiɓe ɓe kaarataa ɗoyngol, eɓe nduwoo eɓe nduwanee jamma e ňalawma kono ɗuum haɗaani eɓe nduppiree jamma e ňalawma, duwanteeɓe kaɓoytaake, duwotooɓe kajoytaako, kala mo bone yottaaki tan tinaani ellee ɓanndu wonaa wooturu. Warooɓe duppooɓe kadi taƳta leyɗe goɗɗe ngadda safre fuunti ňaama dola wonta ɗo wonnoo, yimɓe catoo ɗum en no marsandiis keso juppaaɗo e luumo, laamu hajotaako waɗataa jarlibo so goonga yaajna ganndal fooɗa huutoroo, renndo na dudnoyee tan so wonaa ňande haaju daňaa siftortaake e kala fannu fof noon. Bone ňaamira leňol baŋ-yoo-baŋ hiwooɓe ndoƳataa hiirde haa colli njofoyaa miijaaka. Ko reɓata ko mi anndaa ko ko waamata ko, maa ɗum yaroy maayo lamɗam so dartaaki – dartinaaka, tee so reenaaki so woowii dartotaako tee dartin’de ne newotaako. Tee raaɓo-raaɓo so yolii heen haawnotaako. Ɗee dente ɗe hay gooto soowtataa inɗe so ɓe nanndii e ɗii laamuuji ɗaaniiɗi walla hay so pinɗi ne kaɓataa so wonaa e jiɗɗo laamaade hono ɗum. Hilifaaɓe men yo kaal daaɗe dowu-dowu e ɗemɗe naneteeɗe, haa weli aduna o metti ɗum nana daaɗe maɓɓe. Maa leňi goɗɗi piyir leňol maɓɓe cabbi , piyra leňol maɓɓe hay politik haa ɗaata, ɓe mbaɗa ginol e hinere laamu eɓe njusa eɓe njusta. So duwawuuji men ɗii keddiima tan e ňuumbaali njahdaani e daaɗe naneteeɗe, duwanteeɓe ɓe maa mbare haa laaɓa e aduna he, heddiiɓe ɓe ngujoo ndoondi nanndinoori e woɗɓe mbela maa ndaɗ. Laamuuji kaaldataa ko yowitii e ɗee baɗe pawaaɗe e leňol – hilifasɓe leňol renndinooɓe ujune yimɓe ɓooɗa laamɗo e reenooɓe mum horfinoo e yeeso mum, ɓeen hilifaaɓe haala heɗee – heɗanee, nanee – nananee kaalataa kaalantaa laamu, ellee alaa ko kewi, cikkataa ko won diwtuɓe haalde geɗe renndo. Kala ganndo yo anndu gooto fof ko gaynaako e sawru ndu Allah toowɗo tedduɗo o totti ɗum ndu Hannde laamɓe tuubakooɓe e hilifaaɓe mum en nani paɗɗoo na pekkora ko kewi ikren ko sabu tuubakaagu mum en. Pewje fof doole fof, hay tuute maɓɓe korii e haalde baɗɗii ma. Enen noon eɗen nduppee e nder cuuɗii ɗoo mali tan, hay gooto haalataa e hakke tolno mum, so neɗɗel goote yaltii e daarolgal telefoŋ daňii ko o haali e won, leňol fof wonta ňaaki doma e makko, ina piɗa, aahaa kay ɗuum na jari kono noon leňol jibinngol gooto fof e leňol ngol nani nduppee na ndahee hurum mum en ina ňoortee, ɗuum ko jeyaaɗo e leňol ngol fof waɗaa ɗum. Duppeteeɓe jamma e ňalawma ɓe, ɓeen muusu fawtiimsa ɗum, muusu nguu hedditii ko e wuurɓe caggal maɓɓe ɓe, ɓe ɗuum kewi e yeeso(nguurndam) mum en. Leňol na wuura tan e duwanaade waraaɓe e widiyooji jahooji na ngarta. Idrissa KAH
https://dingiralfulbe.com/29204-2/
HAƁRE RIIS – IKREN WON KO SIFTINI ADUNA O : Ko riis waɗi e dowu ikren ko moƳƳaani sabu ko warngo yimɓe e borjere kaake e jawdi e ngalu wonan’de ikren e riis e aduna o fof e kuuɓal, hay mo anndaa leyɗe ɗe maa tooke ɗe mem ɗum. Kono noon hade aduna o Ƴeewde yanannde nde, ina fotnoo adaade Ƴeewde fergitere nde, hoko anndi e hoko addata bonal bayngal nii ? Kala ko ňaawi riis yo ňaawor leyɗe jannooɗe e irak njani e libi – kala ko ňaawi riis yo nawdor ɗeen leyɗe to caali ňaawoore to. Won wiyooɓe ikren ko leydi demokarasi(leydi-suɓngooji laaɓɗi) eey ko ngoonga kay, kono libi en irak en ko yimɓe ɓe ngoyantee – ko waɗaa e dowu yimɓe ɓe ko , ko ɗuum woni tooňannde woɗeere nde. Leydi fotaani ňaawireede laamiiɗo ɗum, so cuɓaaɗo laamii, so baɗɗo hoyre mum laamɗo sabu nde o laamotoo nde o haaldaani e leydi ndi omo waɗa bone, waɗde leyɗe bonnaaɗe ɗee fof ina ndewa bonnuɓe ɗum en ɓe e fewjidiiɓe mum en ňamaande moolanaande moolee daɗnda. Tee aduna o ina foti yahrude potal, wonaa dental orop e amerik tan poti joganaade aduna o konngol mum pewjowol no waalirta e no finirta. So tawii ko daňal e doole mum tan huwtortee e aduna o, miijooji woɗɓe ɓe kuwtortaake, waɗde innde demokarasi woto bonne heen sabu huwtoraaka. Renndooji(sosiyeteeji siwil) aduna ɗii fof ina poti renndu ndenta e konngol e doole mum en caloo laamuuji aduna ɗi ina ummoo tan njana e leydi na mbara ɓiɗɓe mum mbonna kaake mum, uddooji mbaɗee yimɓe njahataa haaju mum en, kaalisaaji mum en moftonoo e bankeeji natta waawde heɓde ngam huwtoroo jawdi mum e waktu nde soklunoo nde !! Tee ɓesngu leyɗe ɗe hono renndo ngo na paamirtaa ko kanum woni maayo laamuuji ɗi ngoni liɗɗi e nderu maayo ngo, waɗde hoko jaɓantee tan laamuuji ɗi na mbaɗa kaɓe mum en e hakkunde ɓesnguuji ɗi, tawa so a hawrii e ikrennaajo e riisnaajo ina njaha e laawol e nderu pari faranse a waawataa seerndude mbaydi maɓɓe e ngonka maɓɓe ngam ngonaagu maɓɓe gootum. Neɗɗo gooto ardinee leydi tan naatna leydi e baasal pittaali naatnora aduna o fof e caɗe. Kaa ngonka ngonaaka ina haani Ƴeewteede haa ɗeen tuuge mbaylitee. Idrissa ka
https://dingiralfulbe.com/ha%c9%93re-riis-ikren-won-ko-siftini-aduna-o/
Kul-huli ina foti won’de e eggo-eggo konuuji gonɗi mali ɗi haa teeŋti noon e so konuuji ɗiin ɓaditoyaade leyɗe daande maay atlantik, ɗuum ina waawi naworde toon kaɓe ɗe. Sabu duuɓi keewɗi konuuji ɗi nana caraa e mali tee jam daňaaka heen, mali nani warondira e hoyre mum e dowu leňam-leňaagu, konu faranse kadi nani wara yimɓe ina yeddondiree ko waɗ-boniiɓe walla wonaa, suuɗiiɓe nani nbarda ɓesngu leydi sabu ina ɓadobdiri e konuuji ɗi – konuuji ɗi kadi ina mbarda won heen tuuma ina ngon’di e suuɗiiɓe ɓe. Kala bone ɗe to iwri fof wooraaa ɓesnguuji mali ɗi, ɓe ndaňataa jam dowu ɓe ndaňataa jam lesu. Ko ɗuum addi kul-huli e wiyeede konuuji ɗi ina njalta mali ko, so tawii konuuji ɗi tellitto to leyɗe daande maayo atlantik, ɗuum so reenaaki ko tooke tan ɓeydata, toon kadi na waawi wontude dingiral haɓre. Cikkataa tan ko jayngol ina ummoroo e koyɗe kunuuji ɗi faya e leyɗe ɗe, saɓu gila libi naataa fusaa leyɗe saahal lelaaki ɗaani. Haɓaade ɓee suuɗiiɓe ko kaaldigal e lawƳude ɓerɗe ɗe, ɓe nganndinee ko ɓe ɓiɗɓe leyɗe ɗe yo ɓe ngar ɓe kaalda e fasiraaɓe maɓɓe baniraaɓe maɓɓe. Miin kam sinno ko sago am konu ngonngu e mali duuɓi potɗi ni jaynge na ɓeydoo huɓɓude, so fellitii yaltude yaha hoota. Aduna o fof renndina yimɓe jam-yamɓe ummiiɓe e dente aduna he fof ko wayi dental ONU – fedde ISLAAM aduna o, e IMAMEEƁE diina, kaaldigal udditee. Tawde kure e conndi ňifaani ɗum duuɓi potɗi nii fof. Kamɓe ardiiɓe leyɗe ɓe so afrik so orop ɓe pota e pewje pewjeteeɗe ɗe, walla nii hoɗduɓe e caɗe ɗe ɓe ɓura jogaade ɗowngo golle ɗe.
https://dingiralfulbe.com/konuuji-gon%c9%97i-mali/
Ɗii duuɓi laamiiɓe almaaň e laamiiɓe faranse e laamiiɓe turki ina mbaɗa yah-arta e leydi men senegaal. E ɓena ngara e ɓe kesɗitina koolaaje maɓɓe e tiiɗnude ɗum e nder leydi men senegaal ndi. Kanɓe hoɗotooɓe leydi senegaal ɓe ɓe mbaala e leydi ndi fotde baale 3 ko ɓe keewaano waɗde e leydi afriknaari ko, waɗi ɗum ko ɓe woondanɓe leyɗe maɓɓe kala to ɓe ndewi maa ɓe nganndan ɗum en ɓamtaare e Ƴellitaare ɓe ɓeyda ɗum e ko adinooɓe ɓe mbaɗnoo e ko ngaddunoo e leyɗe ɗe ko. Ko ɗuum woni ɗii baali ɗi ɓe mbaalata e leydi senegaal ndi, paamen hoyreejo leydi baalɗe mum 3 ina ɓoornii paɗe mum ɓoortaani kadi e nder leydi ngootiri ɗuum ko golle keewɗe koy !! Hoyreejo leydi almaaň honde meeɗata waalde e nder pari faranse baalɗe 3 ?? Eey en calaaki ɓee hoɗotooɓe leydi men, nde tawnoo ko pofondiral taasanɗe addata jayngol, aduna wuuri tan ko dillo, enen ne gardiiɗo leydi men makki sal ko ko woondani en hono no ɓeen ngoodirani ɓiɗɓe leyɗe mum en ɗee ni, ko ɗuum waɗi kala senegaalnaajo paamɗo ina foti hestin’de hoolaare mum e oon makki sal gaadondirɗo e ɓiɗɓe leyd ndi ɗowngo moƳƳo, tee daroo sara makko kala ɗo waawi won’de e nder aduna o, Ko kaan ngonka tan leyɗe mawnuɗe ɗe ndaɗiri leyɗe tokosiɗɗe ɗe. Ardiiɓe senegaal – ardiiɓe afrik woto njaɓ waɗeede no serwaandu waɗata nagge ni : wuura e mum tan ko aldaa e warde ɗum, nde heyɗi fof ara juuroo ňaama teewu kesu haa haara diwa yaha. Dawol hoyreejo leydi almaaň ɗoo e leydi senegaal faggude e finaa tawaa jangtaama heen, fini tawi noon leydi fof na jogii heen hello ngo hippitantaake goɗɗo, nde tawnoo galle fof na jogii suudu koɗo, ɗuum firti ko koɗo tawroyte tan e nder suudu mum ndu kono tawoytaa ko woni e nder cuuɗi goɗɗi ɗi ko, haa teeŋti e bannge ngonka renndo hono wuuro(aada) mum … Ina ɗaminaa nii ɓooyataa koɗo tedduɗo goɗɗo ummoriiɗo e hoyre ngootiri e leyɗe mawnuɗe ɗe yilloo senegaal, tee garɗo heen fof heewi ardude ko e annduɓe e alɗuɓe anndanɓe fannu ngalu fof e faggo mum e no faggartee. idrissa kah
https://dingiralfulbe.com/yah-arta-e-leydi-men-senegaal/
Leňol fof ko leydi mum woni suudu mum hoɗru, nde waawa dawde jofta e suudu ndu. So tawii tan ɓiɗɓe leňol ngonii daraniiɓe leydi mum en haa leydi ndii fof waasii teskoraade ɓe leňol maɓɓe ngo tan, leydi ndi teskoriima neɗɗo heen tan won’de neɗɗo leydiijo laaɓtuɗo daraniiɗo leydi ndi, ndeen leydi ndi fof maa rewru e maɓɓe sabu darnde maɓɓe ɓe ndaranii leydi ndi, sabu leydi e aduna o fof mbaawa salanaade ma ɗemngal ma e mbaydi ma so tawii ko leydi ma ndi ɓamtirtaa. Kono so tawii hilifaaɓe leňol ɓamtooɓe leňol kollirta tan ko wutte leňol mum en tawa mbaɗdaani heen wutte leydi ndi, ɗuum ɗesata wayde kono yahrude senngo mum e ngonka leydi mum ni. So leydi jolnii(kewnii) huunde so fulɓe kollirii heen pinal mum en, woto ɓe naatir naatal ɗum ko pinal fulɓe – yo ɓe naatir naatal ɗum ko pinal leydi ndi – leydi ndi kadi jaɓɓoroo ɗum ko pinal mum woni ɗoon, waasa jaggude ko pinal leňol tan – tan. Tawa ɗuum wonaa taƳondirde ngootaagu leňol ngo e leyɗe mum, kono ko haa ɗum waɗta pinal leňol ngol – pinal haku-leyɗewal : so arii mali tawaa pinal ngal ina woni ɗoon pinal mali, so yahii bisaawo tawaa pinal ngal ko noon woniri toon e kala to njaɗaa e leyɗe ɗe leňol ngol jeyi – jeyaa tawaa toon pinal maggol ina woni pinal leydiwal keɓtiniraangal leydi. Kono nii jooni eɗen tampi e deen’gol pinal ngal nde tawnoo ko ko jaggaa e juuɗe tan, leňi nani ɗoo e afrik a hawrataa e ɓe mbaɗa ko wiyetee cosaan(iwdi) leňol ko, kono haɗaani iwdi maɓɓe nani wuuri na wuurnaa na wuurnee. Kono so tawii pullo to senegaal ko holliri e leydi mum fof ko pulaagu ngu tan hollirta heen faarnortoo heen, kono hollirtaa heen senegaal mum faarnortaako heen senegaal mum. To kameruun ko noon To caad ko noon To niijeer – niijeriya ko noon Waɗde ho to pullo o jeyetee ? haa tiiɗoo ɗoon. Leňi goɗɗi ɗi e kala leydi hay sinno ko laafa maɓɓe ɓe mbiyata ɗum ko laafa ndiin leydi , garɗo fof hormoo teddina laafa ka, so neɗɗo ummiima caggal leydi weeroo(njaatigoo) e joom laafa kaan ɗoon sabu ko oon jogii innde leydi ndi. Ko alaa e sago ndenten e ko renndaa ko, ko njeyɗen enen tan ko so tawii ko wuurnude e ňiiɓnude ɗum njiɗen , en keɓat e ko renndaa ko haa yona, so aɗa heɓa e ko renndaa noon ko juɗngu leydiiwo pooɗirtaa ɗum mbaasa fooɗirde juɗngo leňoliiwo, ko ɗuum reenanta en ko njeyɗen enen tan ko e nder jeye woɗɓe ɓe.
https://dingiralfulbe.com/pinal-leydiwal/
13 ko ňalnde teddiniraande rajo – 21 ko ňalnde teddiniraande ɗemɗe muynaaɗe tawi fof ko e lewru ndu wooturu lewru colte. Rajo noon lummbotoo ko e maayo ɗemngal, ɗemngal ne kay rajo ko Ƴiiwoonde mum toɓoore yarna ɗum ɓeyda guurol mum. Ɗemngal fof noon ko muynal ko ngenndiwal e leydi mum, kono noon ɗemngal ko ko ɗannotoo no neɗɗo ni ina yiyloo ɓamtaare mum, ɗemngal so ɗanniima arii e nokku keewɗo ngalu, ngu joom ngalu ngu huwtoraaki fawaani becce mum e ngalu mum, ngaal ɗemngal ɗanninoongal hoɗa ɗoon fawa becce mum e nguun ngalu, ko ɗuum woni ko afrik wuurnaa – wuuriri noon. Ko noon ɗemɗe oropnaaɓe mbaɗi ɗemɗe afriknaaɓe ɗe, arde ňoƳƳa ɗum haɗa ɗum foofde sukka dame fof haɗa ɗum diwirde bibje mum, rokka ɗum sigeeji ɗi ceŋaaki e Ƴiyal yo diwir. Waɗde fellere dental yunesko(unesco) yo waylu jaɓɓal mum ɓeyda taaɓal mum, ɗemɗe ɗe mbaasa wuurneede e taƳaneede ňalaande tan ngam ciftoreede e siftineede. Ɗemngal fotaani yejjiteede saka na siftoree ina woodi e aduna he, na siftinee ina foti daraneede, sabu ɗemngal fof ko fittaandu ɓeen haalooɓe ɗum. Sabu neɗɗo waawaa siftorde ɗee geɗe 2 : 1 – ňande nganndu-ɗaa ho mo woni aan !! 2 – saangaare nde nanɗaa ɗemngal ma neenewal !! Ɗemngal fof ngal wonaa neenewal ko ɗemngal paggangal, ko aan tawoyi ngal waɗti ngal e faggo ma, ko aan yahi jangdu janngoyi ngal, walla tawoyaa renndo maggal. Ɗemngal ma neenewal noon mbayɗaa e mum tan kono mbayɗaa e hoyre ma ni ; a yiy hoyre ma tan aɗa woodi – aɗa haala ngal, a anndaa honde ? – a anndaa mande ? waɗde ko ngaal ɗemngal mahodii e hakkille ma, ɗemngal fof ngal mbaɗtu-ɗaa ɗemngal janngirgal miijorgal, a fawii hakkille ma waawnere(VIOL) ɗemngal paggangal tawde mahodaaki e hakkille, hakkille o waawataa faggoraade ngal ko faggotonoo e ɗemngal mum neenewal ngal ko, ko ɗuum tan – tan tonngi afrik tee tonngiri ɗum caggal, haa hay so firgitiima yani waawaa falnude juuɗe tuggoo, ko tiinde nde tan adotoo e leydi ko hawri fof ko ɗuum. Ɗemngal wonaa haaleede – winndeede tan soomii e mum, hakkille doole mbaawka, e denndaangal ko ina miijee e ko ina faamee fewjee ko aldaa e tampere e ɓooyal woni ko e ɗemngal mahodiingal e hakkille (ɗemngal neenewal) ngal, kono so wiyaama ina waɗiree ɗemngal paggangal wonata ko hocindaaru e ňaalturu. Ɗemɗe ɗe yo ɗe mbaɗe ɗemɗe golle nguura, sabu aduna wuuri tan ko e ko wuurni ɗum, neɗɗo waawa rewde e ko wuurnaani ɗum wiya ina wuurna ɗum. Fellere yunisko nde yo haaldu e laamuuji afrik ɗi, alaa e sago fawee e laamuuji ɗi ɗemɗe afrik ɗe mbaɗtee ɗemɗe gollorɗe nguurndam neɗɗo e kuuɓal, ko ɗuum tan hannde ɗemɗe ɗe padi e yunesko, so tawii kay yunesko daranaaki ɗemɗe ɗe darnde beey-weeyal walla darnde demba-neɗɗere !!! Binndo biɗto ɗemngal pulaar, yiyannde mum e ɗee ňalaaɗe ňallaaɗe 13 colte – 21 colte rajo e ɗemngal neenewal. idrissa KAH
https://dingiralfulbe.com/nalnde-teddiniraande-%c9%97em%c9%97e-muynaa%c9%97e/
POLITIK – DAWRA. Parti ina wuura nguurndam leɗki nde yonti ɓesnude fof ɓesnana leydi mum. parti na wuura kadi nguurndam gawƳal gawri, jibina gootol moƳƳina ňaamee, gawƳal ngal maaya. Parti na wuura kadi nguurndam leɗki ndimari, juuta baalɗe tawa jibinaani hay gootol. Parti na wuura kadi nguurndam gawƳal dimaral. Ɗii partiiji fof na ɗoo e senegaal : Parti P S wuuriino nguurndam leɗki yonta jibin’gol fof na jibina. Parti P D S wuuri ko nguurndam gawƳal, jibini gootol maayi. Parti, A P R nani e naange e hoyre mum, wuurde nguurndam leɗki e wuurde nguurndam gawƳal fof nani yeeso mum na fadi ɗum e laawi cele … ?? P D S wuuriino kadi nguurndam sikkeede ko leɗki ndimari, kono noon nde jibinnoo tan wuurti nguurndal gawƳal, hol jaɓɓal P D S yaɓɓunoo haa wuurti nguurndam gawƳal ?! Ɗoo e leydi senegaal alaani parti mo yimɓe mum piɓii e mum tan, ngoni yimɓe oon parti, so ɓe ndaňii ko ɗoon ɓe ngoni, so ɓe ndaňaani ne ɓe ummotaako ɗoon sabu galle ko galle maɓɓe . Ko ɗuum waɗi partiiji senegaal ngalaani loowdi keeriindi e nehdi mum walla mbaydi mum. Senegaal yahrata ko e won’de Makkiijo waddiijo juufiijo. , kala heen mo parti mum laamii ko kanum innitirtee parti o ( demokaraatnaaɓe sosiyalistenaaɓe ) ɗuum maayat sabu ko kamɓe sosoiyalisteeɓe e demokaratnaaɓe ɓee tan ndentidta e parti laamiiɗo o no ňaaki ndomirta e mɓeɗu njumri ni, na waawi noon tawa ko leydi ɓe ndeenata !! Ko heewi e dillooɓe e politik ɓe iwtintaako ( askitintaako ) e fiɓnde parti e ndiyam mum. Ina heewi partiiji jiɗɗi laamaade leydi ndi, kono tawa ɗi ngalaani hay innde nanniinde jogiinde kuccam nganndaɗam fayde e leydi ndi, walla parti innitiree diiwaan mawɗo parti o. Parti ko faandu so fusaama ina foti tawee nder mum ko waɗi maana baawɗo renndin’de yimɓe e mum. Kono parti wiyeede sammba – demmba tawa ɗuum ko innde tan nde alaani ko soomii e nder mum. REENU – REEWMI ɗum ɗoo ko inɗe partiiji, hol ko soomii e ɗee inɗe ? so ɗe pusaama hay dara tawetaake heen. So tawii ko : PS PDS APR LDMPT, innde heen fof won ko soomi. IDRISSA KAH
https://dingiralfulbe.com/29034-2/
Daande maayo rewo e worgo ina faayni jeyɓe ɗum ɓe. Sabu jeynaaɓe heen ɓe rokkeede doole e dow jeyɓe ɓe. Ɗuum ɗoon ko ummannde walla fewjere ɓooynde huccinaande e diiwaan o, tesko-ɗen gila nde laamuuji ɗi peccetee nde fuuta rewo e worgo ellee peccuɗo o ko gooto, fuuta fecceede e hakkunde keeci fecciree coorol, worgo ngo senegaal rokkaa – rewo ngo muritani nawnaa nawi fan’dini. Tawi noon innde fuuta e goodal mum hecci inɗe muritani & senegaal e goodal mum en. Daande maayo ngo rewo e worgo kala to toɓetee rega wonta caalngol Ƴooga ndiyam renndina yuppoya ɗum e maayo ngo, ɗuum fof ko e njeyaandi maggo kaŋgo maayo men fuuta ngo, ɗuum ɗoon ko leydi timmunde mbaawndi jeyde hoyre mum wuurna hoyre mum e dow tawaandi mum e mbaylaandi mum. Ko feccere men laaɓnde nde Allah feccani en e won’de en leydi pulfuldi ndi jillaani hono no marok e tinisi en ngoniri leyɗe capate ni, no leyɗe orop ɗe ni leydi fof innaa ko e ɗemngal mum. ko noon fuuta fotnoo wonirde leydi pulfuldi – laamu ɓiɗɓe mum ɓe njoolataa hujja mum wona Ƴaaňorgal fulɓe e aduna he. Almaaňnaaɓe ko noon mbaɗanoo peecaa e hakkunde, walabo fof yahrinaa senngo, kono wonnoo eɓe nganndi ko ɓe waɗaaɓe ɗum e ko ɓe mbaɗiraa ɗum, ɓe iwti ( itti ) ko ɓe mbaɗanoo ko ɓe mbaɗti no wonirnoo ni. Fuuta hannde gooto fof nani faarnoroo muritaninaagal walla senegaalnaagal e dow kayitaaji ɗi woɗɓe pewjani diiwaan o e dow mum ( ndaw ko fuuta rewo e worgo suwaa waaldu ). Mi anndaa ko ɗaanninnoo tawanooɓe ndeen ɓe haa fuuta Ƴelaa : gine mali Muritani senegaal. Muritani e senrgaal keɓnaa koye mum en, kala ɗo woni fuuta waɗtaa dowri salaa waɗeede guurduɗe mawɗe fuuta accidaa e tawaandi : awo – aawo – ayno hay ɗuum ne yuɓɓitinaaka haa tampere ustoo nafa ɓeydoo. Woni kala mbaylaandi ko maa ɗannanee alaa heen fof ko waɗaa e fuuta : jaŋde toownde safaara golle laamu gollorɗe sosiyeteeji, ekn… ekw… Ɗum ɗoo fof so fuutanaajo so ina heɓa ɗum e nder leydi mum ko maa ɗannanoo ɗum wona tumoranke njaatige – tumoranke ɗemngal – tumoranke ngonkaaji keewɗi, haa ngaal tumorankaagal e ndeen ɓitteende ronkini ɓiɗɓe fuutanaaɓe ňiiɓde e jaŋde mum en, addanori hoybuɓe maɓɓe feran’de guure mbaylaandi ɗe , ɓe njeytoraa toon, haa fuuta jaggiraa firtata ko ladde. Leyɗe ɗe ndarni rajooji jey-ndenndi ( nasiyonaal ) ɗemngal pulaar heednaa heen caggal – caggaal, so en ndokkii yeru e RTM & RTS Jeewte e kabaruu ɗemngal pulaar e rajo muritani fof ngaddetee tan ko e hoyre dawol 08h haa 09h 30 ɗoon ɗo yimɓe ngoni e haljo-haljo nguura. 13h – 15h nde yimɓe pooftotoo na ngottoo njartoo nde ɗoon pulaar alaa daande e rajo muritani. 15h – 16h 30 nde yimɓe kirndoyii golle nde jeewte pulaar pawetee. So naange mutii haa fuɗa pulaar so naatii rajo muritani tawata ko karallo masiŋaaji kono wonaa pulaar ɗemngal !! Rajo senegaal ari jaasi salii hay udditaade e nder fuuta , haa ɓooyi ɓe njiyti juloraade maayɓe fuuta ɓe mbaɗti udditde rajo ngo kabaruuji 09h e kayitaaji taggee neɗɗo gooto taggee laawi 40, ɗuum ko senegaal e muritani fof fuuta na naatnana rajooji ɗi miliyoŋaaji kala ňallal. Yeewtere pulaar e rajo senegaal fof ko nde yimɓe ɗaanii ellee film kulɓiniiɗo, kabatuuji kikiiɗe haa ɗoo ɗo ngonɗen ko hedde 16h – 17h. 18h – 23h hay mbuubu ndiwngu e neɗɗo kaaloowo pulaar juurotaako e tele senegaal. Pulaar muritani e senegaal ko ɓuri heewde e jeewte mum rajo ko jeewte finaa tawaa mo ɓamtataa walla nii tawa aduna o ko ko ɓenni ɗum ruttittaako heen. Jeewte nafooje e ɗemngal pulaar ko ɗiɗi tan ɓurnoo teskin’de ko yowitii e ko yahdata e waraango heso aduna o wubbata ngo, ɗeen jeewte ngoni : Anndu so a anndii – anndin >> tijjaani aan RTS Heɗto paama >> aliw siree ba RTM. Ɗee ɗo jeewte 2 ɓurnoo won’de jeewte kumpitooje neɗɗo. Joob saydu haamiidu e alhajji sammba sih ina njoginoo humpito e yiɗde faamnude renndo ngo, kono noon ɓitteede acaani. Ɗaawaaɗo ɗee ɗo geɗe fof e leydi mum , oon na foti anndude miliyaaruuji fedde OMVS ubbi e mbaal-waaldi maayo ngo wonaa oon anniyanaa ɗi hay sinno ko kanko jogori ňaamde ɗi. Waalo ko waalaano ndiyam ko enen ngadii anndude ɗuum ngarɗen haa ɗo ndiyam ɗam walata – waala ɗo koɗɗen ɗoon njeyɗen waalde walla waalirde ndiyam ɗam. Ɗuum noon paamnen laamuuji leyɗe men ɗe en njaɓataa mo daňaano hakkille arde hoɗa e waalaano ndiyam ɗam gila hoɗde ɗoon na saɗti ina ara hannde – hannde wiya ina heɓta waalaano men ngo. Kadi ngannden no feewi muritani ko haɓre ( hare )wulnde jaw woni e mum, senegaal ne ko ndeen haɓre tan woni e mum kono noon ko e mbaydi haɓre ɓuuɓnde, nde tawnoo wootuɓe e maɓɓe fof njaɓataa haɓeede tawa peewnitaaki, kala e maɓɓe peewnitiiɗo yaltinat njogitaari mum. Dillere 1989 ko ko hebanaa haa anndaa mbaayka daňaama nde fuɗɗaa ummaneede. Tawi dadiiɓe reenooɓe leydi ndeena leňol ɓooraama njaltinaama kaŋuuuji mbaɗtaama wellelɓe woƳtaaɓe koye mum en . Kuɗol binndo biɗto
https://dingiralfulbe.com/daande-maayo-fuuta/
Ho ko haɗi laamuuji leyɗe men ɗe e pelle mawɗe jogiiɗe njuɓɓudi ɓamtugol renndooji ɗi nde ɓurataa waɗde pewje haa ganndal yottodoo renndo ngo ? Sabu ngalu ngu yimɓe fof pooɗantoo ngu daňotoo ko e ndaɗɗudu pewje moƳƳo. So annduɓe hatanteeɓe(dariiɓe) mbinndii defte e ɗemɗe ngenndiije ɗe, tawa won heɓɓotooɓe ɗeen defte coode mum en, naattina ɗum e renndooji ɗi, e mbaydi dokkal walla beeɓnal, ngam yimɓe keɓda defte binndaaɗe e ɗemɗe mum en. E oon sahaa maa yimɓe ɓe ngoow janngude defte ɗemɗe mum en, ngoowa mbaawa Ƴoogirde gannde e defte binndiiɗe e ɗemɗe mum en, kadi ɗemɗe e njanngiino mum en ɓeydoo eeltaade. Laamuuji leyɗe men ɗe ina poti ummanaade ngaal ummal ; kaake leydi ummiiɗe e renndo ngo laamuuji leyɗe ɗe itta e ngalu leyɗe coodira ɗum defte ɓiɗɓe renndo ngo putanii(pentani – puɗɗani) koye mum e miijooji mum en ɗi ɓulnoraaka ɗemɗe koɗe jiilotooɗe hoɗtude e leyɗe men. Tawde kay ko wayi no laamu senegaal yahii haa ina nokka e ngalu mum ndoondiingu nguurndam leydi ndi 40% naatna ɗum e jaŋde leydi ndi. Waɗde kay nguun ɗoon laamu fotaani yejjitde e ronkudu soodtude defte binndeteeɗe e ɗemɗe neeneeje ɗe, waɗa ɗum dokkal renndo ngo, mbaawka ka ruttitoo e leydi ndi, ɗuu wonana leydi remaa ɗoo soňaa ɗoo.
https://dingiralfulbe.com/jande-pulaar/
Senegaal ɓooyii waawde football, ɓooyii ko foti addude kup e aduna he fof, haa teeŋti e kup mo afrik o. kono noon poromleem o wonnoo ko e renndo ngo, kamɓe fettooɓe ɓe ko ɓe ɓooyɓe waawde golle maɓɓe e kala yonta, tabaara’Allaahu. Poromleem o woni fawde hoore mum e sadakuuji e yoga e duwawuuji keertinaaɗi, renndo ngo wuurde ɗiin jeddi e nguun ňawaagu ɓerɗe. So tawii hirsude nayi e gelooɗi walla e sakkaade kaalis e kaŋŋe ina adda kup e leydi ma aan biyoowo noon o sakkano ɗum leydi ma – senegaal ko senegaal ma, a yiyii ko ina rokka ɗum kawgu ngu aduna fof maayanta, ko haɗat ma waɗan’de ɗum leydi ma ?? ngartaa njooɗo-ɗaa. Ellee aan kaaloowo ɗum o, a wonaa ɓiɗɗo leydi, mate a jeyaaka e leydi ndi, haa a waɗantaa leydi ma ko ɓamtata ɗum tawde a anndii ɗum ? Kala mo fawaani ko daňetee e aduna e mbaawka mum kanum hoyre mum, yo anndu aduna o wiyataa mo ar ndah. Aduna o noon ina waawi accude mo omo foofa e mum. Senegaal kodde ma ndufi e kosam ma Hol ko ɓuri welde leydi hooloo ɓiɗɗo mum waɗa ɗum kebloowo(anterneer) kippu mum. Ko alaa e sago leydi ndi naatana waawde joganaade hoyre mum geɗe mum, football ko e geɗal ngenndiwal jeyaa, ɓiɗɗo leydi ko yiɗanta leydi mum ko goɗɗo waawaa yiɗan’de ɗum leydi ndi golle tan addi ɗum e mum. Miin dee mi ɓooyii yiɗde yo joom boru loppu boru mum, ko ɗuum ɓuri mi hoolnaade e janano loppana joom boru boru mum. 2002 – 2022 ɓerɗe ngonaa goote. Ňalɗi ko jiilotooɗi ngarta ɗo umminoo tawa ngartiraani ko ngaddunoo – ngardaani no ngadunoo. Gooto fof e nde woni fof yo tiiɗnu darnde mum, ko soklaa ko, ko ko irii e nder ňalɗi ɗi, ko daňetee ko arataa tawa ňalngu mum yottaanki 06 colte 2022, nde araani kup araani, kono ganndo mum alaa – altaa, waɗde ko daraade – daranoo ňalnde fof waɗɗii. Idrissa KAH
https://dingiralfulbe.com/senegaal-yiytii-damal/
Golle perisidan makki sal gollata ɗee, ko golle baɗɗii e dowu kala peresidan leydi , kanko peresidan senegaal ne o woni tan ko e gollude golle gardiiɗo leydi foti gollan’de leydi mum. Peresidan makki sal yahde ina udduta golle gollaaɗe haa gasi, leydi ndi ina naftoroo ɗum kaaɗdi nguurndam mum, woto yimɓe cikku ɗum ko yiɗde hollirde hoyre mum no won heen mbiyirta walla njiyirta ni. Peresidan makki sal woni tan ko e waɗde ko fadanaa e kala gardiiɗo e kala gardotooɗo senegaaal. Ɓesngu senegaal yo faam, heewɓe heen ni ina paami tigi ɗee golle ko koyɗol peresidan makki sal hoyɗannoo leydi ndi ngol woni e firan’de senegaal – ɗee golle ko firo koyɗi makko. Nde tawnoo neɗɗo fof won ko hoyɗanɗanta nguurndam mum heddii ko daňde fartaŋŋe waawde hollude yimnɓe koyɗol mum ngol. Paamen leydi ko kanum jibini ngalu mum – jibini ɓiɗɓe mum, ɓeen ɓiɗɓe noon ko Allah suɓtotoo heen waawɓe feeňnin’de nguun ngalu, sabu peresidan jogii ko pewje mum e pellite mum, kono ko leydi joganii hoyre mum ngalu mum – leyɗe nani ɗoo e afrik hay leydi ngootiri ɓuraani ɗum en aldude ngalu moftiingu, kono noon daňanaaka pewje e pellite baawɗe Ƴellitde ɗum naftoroo.
https://dingiralfulbe.com/golle-%c9%93uri-haala/
ganndo ko ganndo ladde e leɗɗe, annda huɗo layo e dariigo annda ko reenetee e ko durnetee, annda anndana jawdi, ko ɗuum woni hsno haa jofna. Ɗii baali lattiniiɗi ɗoo, ko wuro ina wiyee mbaakna e falnde maatam tawa ko e komin ɓoki jawe ɗi njeyaa. Kono noon ko keerol senegaal e mali baali ɗi ňaami leɗɗe barooje, kan’ji fof ɗi maay e waktu gooto. Ko e nduu lewru colte – feebariyee 2022 njan’gu ngu waɗi. Mi nelaaka noon, kono dum ɗoo wiyetee ko njan’gu(akisidaŋ) potɗngu yottineede fotɓe yottineede, ina gasa ni tawa yottinoyaama ɓeen. Reemɓe ladde ndeeni jawdi e ňagaaji haa e reemɓe cellaljawdi haa yottoyii ministeer ngaynaaka leydi senegaal, yo ganndu oo ɓiɗɗo senegaalnaajo jeyaaɗo mbaakna sara ɓoki jawe, nguu muusu heɓii ɗum, e ɗee jonte. https://www.facebook.com/idrissa.kah31/videos/5033739336672747 Idrissa KAH
https://dingiralfulbe.com/gayno-yo-won-ganndo/
jeŇaaku ko e leňi buubi jeyaa, kono ko buubi ɗi nefnaaki, ko buubi teddinaaɗi ni , nde tawnoo ko kan’ji buubi ňaaki ɗi njibinta njumri(njuumri). Njumri no paamirtaa wonata ko beɗi, beɗi ɗi ko kanum e mɓaɗata limmbam ɗam – limmbam ko ndiyam tekkuɗam mbelɗam haa nanndi e suukara walla ni wiyee ko suukara nanndi e njumri welde, sabu suukara ko feewno, njumri noon ko tago. Buubi ňaaki ɗi nii no njiyru-ɗaani eɗe njuurondiri ko noon ňaaki koɗirta ; arde e hofru – hofannde leɗki sabbina heen, tawa ko ňaaku juurii e ňaagu haa ɗi mbaya no sabbu njum ni. Walla ňaaki ɗi naata e luuro leɗki walla e ngaska waande walla ni e nokke goɗɗe tan kala ɗo newanii ɗi waɗde hoɗorde ɗi koɗat. Ɗo ɗi koɗi fof kadi so tawii ɗoon na yaaji na hoolnii eɗe mbaawi won’de ɗoon duuɓi. Mbeɗu njumri heen fof wayata kono mbeɗu pawaangu kaasuuji ataay haa hawri ni yeeso e caggal fof, nde tawnoo beɗi njumri ɗi nder e boowal fof nanndi yahdi wonaa kadi ina murliɗa tan no mbeɗu caňu ni, ko ɗeppitgol ngol tan wiy ɗum mbeɗu. Ɗoon noon ko wayi no kaasuuji ataay ko ňaaki ɗi jibina e mum, eɗen nganndi leňi buubi fof walla ko heewi heen kam jibinta ko ngilngu, nguun ngilngu noon waylotoo wonta ko jibini ɗum ko. Ňaaki ɗii ne so njibiinii gilɗi haa mbayliima ngontii buubi ňaaki njaltii tawytoyii renndo ɗum en, ɗi njibtintaa e ɗiin beɗi, ɗiin beɗi ko mboofoondi ooldi mbayndi no oolɗol mboofoondi ɓoccoonde ɗi mbaɗtata ɗoon, ɗuum wiyetee ko mbaŋri, ndiin mbaŋri noon deftotoo saaya wonta limmbam, caggal ɗuum ɗi udda kunuɗe kaasuuji ɗi, ɗoon woni kaaɗtudi ňaaki ɗi e nguun ɗoon mbeɗu e wonan’de ganndal finaa tawaa – gannde finaa daňtaa ɗee noon ina gasa tawa na njogii heen humpito wonngo. Ňaaku ina ňaama ko heewi kono ɓuri waawde ňaamde ko piiɗe leɗɗe(puɗe), ko ɗi ňaamata ko e ɗuum ɗi ngontinta njumri ndi, no paamirtaa ko ňaaki ɗi ňaamata ko, ko e ɗuum ɗi mbaɗtata njumri ndi. Won wiyooɓe beɗi ɗi ko jalte ňaaki ɗi – lemmbamɗam ko taaram ňaaki ɗi, ɓe mbiyi ko ňaaku tan daňi yaltoya ňaamee – taaroo yaree, kono ina waawi won’de kadi tawa ɗuum ko sooynannde miijo nde yottaaki tan. Ina gasa won’de tawa ɗi nguufat ɗum ɗi nguuftoya(ngukkitoya) ɗum, walla daňa ɗo ɗi mofi ɗum ɗi ngadda ɗi peewnita ɗum haa wonta njumri ndi, ngati aɗa yiya e koyɗe ňaaki ɗi na cinndii huunde ko wayi no takkordi, ina wona tawa ɗuum ko mbelɗam ɓiɗɓe piiɗe leɗɗe ɗe ňaaki ɗi ndaňi no ciiɓorii ɗum cinndii ɗoon, tawa ko koyɗe ɗe ngoni egginirgal mum. Sabu ko ňaamaa yaltoyaa heewaani ňaamteede, ina gasa tan njumri tawa ko ko egginaa e leɗki tan defaya haa ɓenndi to suudu ňaaki ɗii to. Mbeɗu njumri kadi tiiɗaani so a jaggii doole tan raaňitto e juɗngo ma. Ňaaku na haɓoo na haɓtoo ŋatataa, ňaaku fellat tellirta ko caggal, kurala ngal naatataa haa majja ɗo fellaa ɗo, ina waɗi ko wayi no wukkuru ko ɗuum. Woto woɗɗinoy hakkille ma innde kural ngal !! « kurel ngel ko leeɓel tan ngel juutaani, addanta kurel ngel waawde naatde ɗo fellaa ɗo, ngel yahdata ko wonki haa ngel naata ngel fuɗɗa maayde ». Idrissa KAH
https://dingiralfulbe.com/naaku-so-heewii-wiyetee-ko-naaki/
Baaba e Daande Lenol ngarnoo KO teddinde leydi mumen Moritani. Baaba ja66aama no feewi to dingiral laad’e diwooje Nuwaasoot to Rewo e woodi boowe. Maanditaare nde wad’aa KO e dow teddungal Maki Sal Hooreejo leydi Senegaal kam e 6iy Neene Mum Mohammed Qaasuwaani Hooreejo leydi Moritani, ena jeyaa heen kadi debbo e nder rew6e,debbo njamndi mo Fanay Ndooro Galle Allah innaa wiyaa Madam keytaa walla Hawo Lih, o feewnii, o yood’nii haa yood’i kanko e kala takkinoo6e mo. Sukaa6e darii6e subaka e kikeed’e jamma e nyalawma, tampaaani kaa6aani, wonkiiji mumen wonki Lenol mumen, wonkiiji mumen wonki Daande lenol tammbinoo golle d’e to bannge nju66udi ndi, hono ma66e wee6aani e nder Rewo. Dokke Allah b’uri jiiroo. Teskono no moy’y’i Baaba Maal Neene Mum KO Moritaninaajo, Rewo e worgo fof poti e makko. Nyald’i 12 e 13 nduu lewru teskaama no feewi sanne e nder winndere nde kala kono b’uri tineede KO hakkunde leydi Senegaal e Moritani jiidu6e Neene gooto e Baaba gooto gila hanki tawi hannde araani. Nyande 12 welnere nde KO e nokku jood’d’o, ceniid’o tinaad’o teskaad’o ena wiyee Ambasadoor » oo d’oo jamma daneejo, beld’o, jirwud’u yontaa6e gila to bannge laamu haa yettii waalii Wuro en, haad’aani tan e Pulaar en, walla Sarakullee6e walla Jolfu6e walla Safal6e Ranee6e e 6alee6e hay Tuubakoo6e ngariino nootaade Baaba Maal kam e Daande Lenol, oo d’oo jamma wiyaa KO  » soirée de gala » ad’a nyaama ad’a woob’a mbeld’am ad’a yee6a KO yood’i gaaci beld’i e daad’e beld’e ena ked’tee ena siiftina KO 6ooy kono kadi ena tagmaa miijtaade janngo maa.Teddungal ngal( cadeau) yim6e ngutti mo ngam tabitinde KO e maanditaare wonaa.Baaba bismiima hod’6e mum kono kadi o yejjitaani yim6e makko hanki KO wayi no Ibraahiima Saar en. Nde yahi haa weeti nde ,jamma sappo e tata6o o KO hiirde wad’aa to ( la case) ndee hiirde siiftinii en hanki e finaa tawaa Fuuta, jammaaj mum hanki, jammaaji dingire boombi e sagataa6e ,oo d’oo jamma Baaba weltiima heen, ellee kadi KO ndeen o 6urnoo softude sabu nokku o nootaama tigirigi e keewal e peewal.Sukaa6e naalankoo6e 6e o renndii e ma66e jamma o haa hedde weetndoogo, e nder hiirde nde. Abdullaay Elimaan Jah, nde yimaa nde 6erd’e keewd’e mbonii. Nde weeti nde KO galle( Maison des sourds-muets) faad’u6e e d’awaa6e d’emd’e hurmbitaa, udditaa e ballal Ong  »Silent Work » mo Demmba Bah e joom suudu mum, golle ma66e njee6aa.Baaba haalii moy’ya, Mansuuru Sek seedtiima hakkunde mum e Baaba Baydi Baaba e yeeso hoohoo6e heew6e. Nyalnde aab’nde nde (altine) kikiid’e to jippinde makkoBaaba e sehilaa6e mum y’eftii konngi kam e goomu nju66udi ndi, mawd’o jaayndiyankoo6e umminoo6e Senegaal 6e Buubakar Bah haalii o hollirii kadi ind’e ma66e, Umar Waddu y’eftii konngol ngam jaarnaade goomu nju66udi ndi e gardagol Aliw Saar Meer. E nder sahaaji garooyooji KO laamu Moritani e hoore mum tammboytoo golle d’e kala, yo en kawroy heen. Abdullaay Saar mo rajo oxyjeune FM, mo rajo koolaad’o kam e Njobbo TV internationale mo Sokna Aminata Basiiru Taal to leydi Farayse
https://dingiralfulbe.com/maanditaare-37bii-re-37eme-anniversaire-daande-lenolbaaba-maal/
duuɓi 10 senegaal e gardagol peresidan makki sal. Miin ko teskii mi e peresidan makki sal gila nde yiɗi won’de peresidan senegaal nde, o etaaki waɗde leydi ndi ňawna safra – makki sal waɗaani senegaal ňawna safra, ɗuum woni dillin’de leydi e mbaydi hakkilantaagal mum, ɗuum woni won heen ko aybin’de laamiiɗo e laamu mum rewnaade sukaaɓe na mbonna kaake leydi – kaake mum en, tawa so a laamiima ko ɗuum ngadoto-ɗaa salaade ! Haɗat ma ɗaanaade ko Ƴeewde no leydi deeƳiri e no mahorii. Teskii mi e peresidan makki ko etaade mo faamnude ɓesngu leydi ndi porogaam makko e waasde wonoyde caggal leydi haa suɓngo yonta tan arta arda e kesam-hesaagu koɗaagu ina uura henndu weeyo woɗngo, nde tawnoo senegaal na yiɗi ko hesɗi na waawi jaɓɓaade koɗo. Ɗeen najooje fof tawaano makki sal e yiyannde am. Perisidan makki sal ɓurnoo ko sooraade leydi ndi ina sunnoo caɗe e gagge mum. So tawii won wiyooɓe jooni o nattii tawoyde yimɓe ɓe no ndeen ni, paamen ndeen ko koyngal makko wonnoo nelaaɗo makko e leydi ndi, jooni noon ko nelaaɓe makko e dowu yamiroore laawol leydi ndi o lomtini koyngal makko ngal, haɗataa kadi e mo ni yaha ko tolnii e jahal kala gardiiɗo yahata e nder leydi mum. idrissa kah
https://dingiralfulbe.com/duu%c9%93i-10-senegaal-e-gardagol-peresidan-makki-sal/
Mo fotaani lohaade so lohiima on, koyɗe mon tonngaaka ummee njeyee accidon mo e yeeweende makko so tawii kay ko onon njeewtunoo mo. – Haaliraneede ngoƳa mum ɗemngal jananal ngal janngaaka saka njanngaangal ko ɗaweede faamu gonɗo heen o, ɗaweede faamuya mum noon ko hakke mum yaɓɓeede, ko ɗuum tan yimɓe ɓe ndogata ngoyata e ɗemngal goɗngal, wonaa aňde e salaade hay ɗemngal gootal, heddii noon ko salni yo annde no saloree. Galle jokkondiral (orange) senegaal nani yaɓɓi hakke ujune – ujune yimɓe e kuutorgal sawtowol(serveur vocal) mum e haaliran’de ɓeen ujune – ujune yimɓe ɗemngal ngal ɓe paamataa, hay tan dalal ton maɓɓe nani ňaama jawdi senegaalnaaɓe heewɓe sabu waasde ɓe faamde no haala ka haalorii ni, ɗuum ɓuri famɗude heen, sabu telefoŋ ko jokkorgal neɗɗo e yimɓe, ko kumtal haaju. So tawii so a ňoƳƳi butoŋ telefoŋ ma – keredi ma haalanii ma ko a nanataa, o naatnii ma e kala caɗe!!! Waɗde kaaloowo o ne woto aňan wato salano yimɓe yiɗde mum en nde : faamde ngoƳa mum en – ngoƳa leydi mum en – ngoƳa aduna o, gila noon e perisidan leydi haa tellii les, sabu hay gooto heedaani dowu ɗemngal, neɗɗo fof heedi ko les ɗemngal. Tagi ɗuum ko nan’de e faamde wonaa gootum, hay paho – muumo ina faama, neɗɗo noon yiɗi ko faamde, sabu ɗemngal fof ngal muynaaka janngaaka nanete kono faameteeke, ko ɗuum nii jooɗii e dawol afrik ɓaleeɓe fof e hoyre mum, ɗemɗe koɗe e ɗemngal leydiwal gootal tan wiyee yo yimɓe fof nguurdu ɗum, ɓe nannee ɗeen ɗemɗe 2 e dow waawnere tawde kay ko heen ngoƳa aduna o haalirtee e ndiin leydi, tawa noon ɗeen ɗe 2 njottaaki ngaandi maɓɓe ndi. Afriknaaɓe heewɓe na nana ɗemngal faranse kono ko ɓe paamata heen ko ɓurataa hay 5% so wonaa jannguɓe ngal ɓe. Ɗoo e senegaal ne ko noon tan wayi laamu ngu haalirta ngoƳa leydi ndi tan ko ɗemngal faranse e ɗemngal jolfe rokkataa kadi yamiroore yo haala mum ka fire e ɗemɗe leydi ndi tawa ko firo laawɗinaango firooɓe hebliraaɓe ɗuum. Ko ɗuum waɗi ko muynuɓe jolfe e seeɗa jibinaaɗo dakaar ɓee tan paamata ngannda ko aduna o yahata ko. Ko wiyetee heewɓe e sengaal ina nani jolfe ɗuum  sellaani ko yiɗde ko weeɓi tan, nanɓe ɗemngal jolfe tee ngonaa jolfuɓe ko geɗe njeeygu ɗee tan ɓe nani ɓe paami, kala e maɓɓe mo keɗno-ɗaa waaju ceerno ko seeɗa o hoccata heen, walla kala heen dariiɗo e yeeso foktoor waawaa haaldude ňawu mum e terɗe mum e sifaa ňawu ngu. Ko ɗuum tan woni duko ronkaango yo ňif ngoo nde tawnoo ndiyam ňifam yuppaaka heen tawo, Ko haɗi renndo pulaar e nder senegaal fof fuɗ-naange mum hiir-naange mum e rewo e worgo mum rennda suɓoo hilfaaɓe ɗemngal ngal e hilifaaɓe e ɗemngal ngal kaalda ɗum e laamu senegaal paamna ɗum caɗe gonanɗe ɗum en heen ɗe, kadi ɗuum woto fawe e ko sammba laamii walla ko jaata laamii, laamiiɗo fof laamii ko senegaal. Hannde huunde fof nani daroo e yeeso laamu ina naamnoo geɗal mum, ɗemngal noon ɓuri geɗal, sabu ɗemngal ko kanum jeyi leydi, kala ko inniraa geɗal ko ɗemngal jiimi ɗum heedi ɗum dowu. So a durnii miijo ma a tawat erop alaa leyɗe , erop jogii ko ɗemɗe e laamu ɗemɗe : faranse ko ɗemngal, leydi fof e erop ko innde ɗemngal. Pulaar noon ina e leyɗe keewɗe ko ɗuum haɗi ɗum innireede leydi, so tawiino pulaar tawetee ko e leydi ngootiri tan, ndiin leydi wiyeteno PULAAR, ko ɗuum woni ko nanataa ina wiyee ful-fulde ko, ful-fulde wonaa ɗemngal ngal ko nokkere nde ɗemngal ngal jeyi walla jeyaa e mum. Pulaar kala ko jeyi holloto ko njeyaandi pulaar ɗuum woni : nokkere ful-fulde baali pul-fuli nayi pul-fuli suudu ful-fuldu PUL-FULUM. Pulaar huunde mum fof ko « pul’ful – ful-ful ». Ko alaa e sago wiyooɓe ina ngonana ɗemngal pulaar jaale ɓe, ɓe mbaasa nawde ngal e won’de ɗemngal goytanteengal e nder ngenndiije mum. Juumre nde woni ko e ndiin njuɓɓude, oon HAAL – HAAL haa ɗuum wontii innde leňol ngol, ɗemngal Ƴeewat haaleede tawa wonaa e dowu haal – haal. Wonaa yimɓe na mbeddoo haala mum en e henndu tan, haala maa daňa ɗo saggi nde waawa naneede heɗee faamee. Ko RFI PULAAR haalata hannde koo ko ɗuum tan pulaar haalatnoo, kono noon nde tawnoo haala rfi ka na jogii ɗo saggi ina jogii jaɓɓordu e lottirdu eɗeni nannee ko en meeɗaa nanneede e haala ndima ndimoowa ko ɗemɗe mawnuɗe ɗe ndimanta aduna o haa yimɓe fof na maay-maayna e yiɗde nan’de ɗeen ɗemɗe mawnuɗe. Kala ko haalaa e aduna he rfi o jaɓɓoto ɗum renndina waɗa e lottundu mum lotta ɗum saroo e aduna fof yimɓe keɓɓoo, pewje bayɗe nii ko e sagstaaɓe ɓamtooɓe ɗemngal maantiniiɓe jeyaa. idrissa kah
https://dingiralfulbe.com/pulaar-huunde-mum-fof-ko-pulful-ful-ful/
Ňalaande ɗemɗe neeneeje, ɗemɗe ɗee ina poti ɓosde no feewi, leydi fof ɗemngal koɗal waasa faweede e dowu ɗemngal neenewal – leydiwal e nderu leydi mu, tawde ɗemngal koɗal ngal won to ngal woni neenewal – leydiwal. So ɗuum ɓennii limoore 0 hol no haaniri wiyeedeɓe ɗemngal pulaar tawa ko wiyannde yahdunde ko 0 woni ko, tawa wonaa gooto fof tan na haalira no woowiri walla no nanirnoo ceerno mum ina haalira ni ko aldaa e Ƴeewtaare e wellitaare. Limre – limoore maandinaande fuɗɗii ko e « 0 » ɓolum – mehum. Won wiyooɓe ndiga – dara – kowal, kono noon ɗemngal ngal ina foti daňde galle rutto tawa konngi bayɗi noon fof ko ɗoon tafetee caree e renndo ngo, ko wayi no kaalirɗe ɗemngal ngal e kala – kala maggal, tawde hannde ɗemngal ngal yiytondirii hay gooto hannde waalaani ladde, gila aadamaari haa tooroori nanal e ňaamal tiinde e geenol, fof hannde yiytondrii heɓtondirii anndondirii(gooto fof heɓtinii goɗɗo oya) Ko yowitii e « 0 » nde tawnoo haalannde na woowiree no woniraani. So en teskiima « ndiga » ɗesata wayde kono huunde memotoonde ni, sabu heewi haalireede ko ; o daňaani hay « ndiga » waɗde ko daňetee ko, ko kanum wiyetee « ndiga. Kadi won wiyooɓe 0 « kowal » kowal kadi wayata kono won ko howaa ɗoon haa waawi wiyeede kowal walla kowol. So tawii ko 0 « ɓolum – mehum » ko baasal daňeede baasal taweede e mum huunde, ko ɗuum ɗoon wiyetee ɓolum – mehum : nduu suudu ko ɓoldu – fawru nduu ko mehru, ndu alaa hay dara, ndu alaa hay ndiga, kala ko tawaa e nderu suudu ndu ko ɗuum woni dara walla ndiga, so alaa ko tawaa e nderu suudu ndu, ndeen suudu ndu wiyetee ko ɓoldu – mehru. Howde nde eɗen nganndi iwdi mum, ko taarnude ko wayi no kooce e ngesa mum, walla hoɗorde mum, e oon sahaa noon yimɓe mbaɗatnoo tan ko taarol murlol, ɓe mbaɗataano taarol ngol ceŋe 4 potɗe, kono howde nde ina gasa tawa firaani tan gallol taarol murlol, gallol ngol kala no ngol mbaydorii ko ko howaa tan haa wonaa ɗo neɗɗo welaa fof naatira. Ɓolum mehum ɗesi wayde kono jammoore ni : ɓolum kesum danejum uurɗum mehum. Idrissa kah
https://dingiralfulbe.com/nalaande-%c9%97em%c9%97e-neeneeje/
Yuusu nduur ko ngenndiijo – adunaajo ko o neɗɗo renndo e faggudu kumpitiiɗo jahrugol yeeso eɓɓooje, neɗɗo mo welsindaaki hay dara e senegaal, hay ɗemngal gootal yuusu nduur famɗinaani e senegaal, neɗɗo woodat ɗemngal tan ngal haalata – ɗemngal ngal gollirta. Ɗemngal kadi alaa jeyɗo ɗum kono kala ko mbaawɗaa heen ko aan jeyani ɗum hoyre ma. Ɗemngal ko ngalu ngu waasetaake, ngalu ngu dartotaako e jibin’de. Baawɗo ɗemɗe – ɗemɗe hay so janngaani ina ɗesi ɓurde jannguɗo ɗemngal gootal haa heɓi heen doktoraŋ, mo janngaani hakke mum ko ko yaɓɓaa e aduna hee tan!! kono mbaawka ɗemɗe ko ngalu. Neɗɗo ɓamtaare yimɓe ɓe cikkata ko hoyre makko o ɓamtani, neɗɗo ko ɓamtotoo koo, ko leydi makko o ɓamtanii wonaa hoyre makko, sabu ko lonngere makko tan o ňaamata ko e suudu wooturu tan o waalata ko oto gooto tan o dognata, ko heddii e jawdi makko ndii fof ko leydi makko jeyi, sabu ko wonkiiji goɗɗi naftortoo ɗum so yiɗii wona ɓiyiiko en walla liggotooɓe e jawdi ndi. ALLAH YO A YOƁ MOƳƳERE ƁEE ƁE NDEWNU-ƊAA ƁAMTAARE LEYDI E NGEƊU(ARSUKU) MUM EN. Idrissa ka
https://dingiralfulbe.com/29277-2/
Laamu makki sal ina daranii wuurnude ngayna senegaal, haa o waɗani ɗum ňalaande ngenndiire heeriinde e nder kala hitaande, e taƳan’de ɗum laawol kaɓotoongol nguya jawdi ndi. Kono noon renndo senegaal ina naŋtii e wuuro ( aadama ) mum haa ɗuum tonngi ɗum haa teeŋti e ɓurɓe won’de aynaaɓe ɓe, haa ɗuum waɗi laamiiɗo leydi ina yiɗa ɓurde feewnan’de ɓe nguurndam maɓɓe kanɓe renndo leydi ndi ronka , nde tawnoo laamu ko ɓesnoore renndo no renndo wayi fof laamu mum soomoto heen. Laamu ngu yiɗiino hay ɓurde weeɓtin’de e yaawnude jaŋde kur’aana nde, kono renndo mbiyɗen ngo jaɓaani nootaade laamu mum e ngaal beeɓnal jaŋde kur’aan, ina waawnoo reworde ɗoon haa jannginooɓe ɓe naatta e jaŋde laamu, jaŋde nde waɗanee tolnooji mahaaɗi natta won’de jannginoowo gooto e almudɓe 100 ɓe ndenndaani simoore wootere. Laamu senegaal ina eɓɓana renndo mum geɗe keewɗe beeɓtinooje nguurndam horoo ɓennin’de ɗum e dowu renndo ngo, laamu ngu waya no motoor ceŋiiɗo e oto mo korwe pusɗe ni, diira haa hortoo acca ɗuum ɗoon fayta e goɗɗum. Ndee fewjere nde makki sal fawjani aynaaɓe leydi ndi so tawii nde rewaama, woni so ngayna ka waylaama ɓooyataa tampere iwana aynaaɓe fooftere wooda daňal ɓeydoo. So oorol goɗɗungol ngol nattii sukaaɓe ɓe nattii aynineede naatnaama jaŋde, sahaa fof lulɗe ( semeneeruuji ) ganndal na udditanee aynaaɓe ɓe ina njannginee nehde jawdi wuura heen moƳƳam, e dowu ngartam njaawɗam. E jawdi ndi waɗtee hakkille tawa wonaa yo teewu daňe tan hay so caggal leydi ummorii leydi ndi, renndo ngo yowitoo e jawdi leydi mum ko wayi no taaske e kewuuji goɗɗi ɗi fof, yimɓe nguura e jawdi mum en kaalisaaji jaltatnooɗi leydi ndi ɗi naatta e leydi ndi kadi jibinana leydi ndi goɗɗum. IDRISSE KAH
https://dingiralfulbe.com/laamu-laawol-%c9%93eydaare/
Ɗemngal so wuurii ɓamtiima hay gooto jeyaa ɗum walla hay gooto heeroraaki ɗum. Kaaloowo e  » RT  » haalanta tan ko keɗiiɗo ɗum : onon musidɓe tedduɓe heɗiiɓe on calminaama. Musidɗo tedduɗo bismillah ma hol to nodataa. Kono noon gorko mo too – gorko mo gaa, ɗuum fof ko juutnude haala tan e ňaamde waktu ndenndaandi yimɓe fof. Worɓe aduna ɓee fof won ɗo njeyaa, tee nani kaalana ina mbaɗnaa aduna o ko yejjittaake, aduna o wuuri ko e hakkillaaji e golle lolluɓe, ɓe lolliniraani koye mum en hono noon. Ɓee na ňeňondira e koye mum en – ɓeya na ňeňana aduna o ngonka mum, aduna na naftoroo hay so jettooɗe mum en nganndaaka. Caggal ɗuum RT hetta Ƴeewte nafooje neɗɗo fof nanoowo ngaal ɗemngal. jeewte : cellal faggudu jaŋde e nehdi ndema awo ngayna e kala ko soklaa e aduna o. Ɗemngal waasa wuurde tan e haalde e haaltaade hoore mum, ɗuum ko ko riiwata woɗɓe e ɗemngal ngal usta doole mum. Ɗemngal ko maa haalana fof en ko nafata ɗum en, kono ɗemngal so wuurii e haalde hoyre mum tan tonngoto e hoyre mum haaɗta e hoyre mum sukaaɓe mum njuurnoyoo ɗemɗe goɗɗe njiya toon ko weli ɗum en keddoroo toon mawna ngonta yimɓe toon e ɗuum. Ɗemngal waasa wuurnude hoyre mum e finaa tawaa mum tan ɓolo – ɓol, ko alaa e sago ɗemngal fooɗa kesam-hesaagu, nguun kesam-hesaagu reetata sukaaɓe jibinaaɓe e guure mawɗe tentaaɗe haa ngonti ndenndaandi, ko wayi : Dakaar konaakiri baňnjuli abijaŋ pari newyorko – wasinton, e kala ko wayi noon. Suka o, ɗo jibinaa ɗo ko ɗoon o yiyata o nanata, a waawaa ndaarnude mo e nannude mo goɗɗum ɗum wanaani ɗo o woni ɗo, ɗo suka jibinaa maynata waɗa ɗoon nguurndam mum, ko wuuraa e no wuurdaa ɗoon yo nanirat ɗum e ɗemngal makko, ɗemngal makko ngal waasa wuurna ma e ko wuuraani ko, sabu ndeen ɗuum wonoto waawnere e fittaandu makko ndu. Ko ɗuum woni ko ňaamti leňol e aduna o fof, sabu wiyeede ina wuurniree ɗe nguuraaka ɗo wuuri ɗo, ko ɗuum waɗi fittaandu makko e ngonka makko fon ndenndat njinnga mo mbaawa mo ngonna mo ko wonaa ɗo o woni ɗo. Ɗo suka o jibinaa wuuri ɗo e no wuurdaa ni, so tawii ɗemngal neenewal ngal ko ɗuum haalanta mo hollata mo, o accataa ngal haa cay! Ɗemngal kadi wayi kono reedu ni ko wuurnata ɗum ko fooɗoyat ɗum adda naattina e mum ɗuum wuurna ɗum, reedu finndu fof yahat jehre renndaande sooda toon e ko renndo fof renndi ko artira ɗum e hoyre mum wuura heen no fof en ni. Ɗemngal ne ko noon tan, ko renndaa yimɓe fof poti heen, ko ɗuum ɗemngal addata naattina e mum haa wayta e yimɓe ko no ngaal ɗemngal jeyi ɗum. Ina wayi ňaaku ni tan ko yimɓe njiɗi e mum ko yahi ko to leɗɗe faggii ɗum toon addi waɗti ɗum njumri. Ɗemngal so ňiiɓii tabitii(duumiima) e haalde ko wuuraa e aduna ngaal ɗemngal wuurata : coftal ɓalli e denndaangal geɗe goɗɗe e ngonkaaji mum en. Ko ɗuum waɗi RT ɗemngal pulaar so wiyii ina wuurnira hoyre mum e haalde e hollude ko ɗemngal ngal jeyani hoyre mum ko tan, ɗuum yahata. Darnde nde ɗemngal darotoo ɓamtoo nde, ko ndeen darnde tan naalankaagu ngaal ɗemngal darotoo, nde ɓamtoo ɓamtora ɗemngal mum. Kano naalanke ne so wontii yimata tan ko yimɓe yiɗɓe ina yiyloroo ɗum nafoore, juutataa saka woɗɗoya. IDRISSA KAH
https://dingiralfulbe.com/rajotele-rt-wuurnata-ko-%c9%97emngal-%c9%93amtata-ko-%c9%97emngal/
guurnal ngonka rewɓe e kuuɓal tawa ko e denndaangal aduna o fof. Ɗoo e leydi senegaal noon rewɓe ina pooɗanii huunde fof tee huunde fof eɓe ngoni e mum, eɓe ngoni ɗum, haa heddii ganndal diina maɓɓe islaam. Gila diina islaam tellinaa e leydi ndi yottii senegaal rewɓe jannguɓe haa keɓtinaa e diina mum en islaam ina limoo(ina famɗi) no feewi. Tawa noon ko islaama janngaaɗo, wonaa jibin’de ganndo islaam walla jibineede e galle islamaagu. Rewɓe nani ngoni : Polis sanndarma doktoor jannginoowo ekkol … e kala postoojie e birooji lesu haa dowu fof rewɓe na Ƴellitii heen. Jaagorɗe toowɗe kaaɗtude, tawa ɗuum fof heɓiraa ko jangde e golle hono no aduna o naamnorii nii. So a yahii to renndo dowri tawaa toon rewɓe aynooɓe remooɓe ɓe njooɗanaaki hay dara e nguurdam neɗɗo toon to ɓe nguuri. Kono ɗuum fof alaa to giyte ma pawotoo e debbo tolniiɗo e diina islaam hono to ɓe tolnii e geɗe nguurndam goɗɗe kaalaaɗe ɗoo ɗe. Ko adii fof diina islaam ɓuri janngireede e leydi senegaal ko duɗe kur’aan, kono heewaani to yiyetee duɗe kur’aana rewɓe janngooɓe walla nii jannginooɓe. Ellee tan diina islaam o ko diina worɓe ɗoo e leydi senegaal !! Eey kay !! mo janngaani dognugol oto dognataa saka dognana yimɓe. Tee pulaar wiyi ko a wonanaani almoodu a wonantaa ɗum ceerno. Debbo won’de ɗum ceerno(ganndo islaam) ndee firtaani ina wonira ɗum no gorko woniri ɗum ni, ceerno wonaa ardaade e njuulu tan walla e geɗe goɗɗe mum. Debbo o wiyaa tan ko ina foti won’de ganndo diina mum, sabu ko e renndo ngo o jeyaa walla nii tawa ko renndo ngo jeyaa emakko. Ko kanko jibini renndo ngo adii nehde ɗum nde rokkiti ɗum hoyreɓmum, goɗɗum e goɗɗum fuɗɗaa miijeede. Rewɓe ɓe yo njanngu kur’aana paama diina mum en hono no paamiri ndefuuji mum en ɗii ni, so debbo jannginii debbo ɓeen ɓurata waawde faamnondirde e jaawde faamondirde. Renndo ngo joňii rewɓe ɓe ɗawii ɓe Ƴettude geɗal maɓɓe e diina maɓɓe islaam, haa kamɓe rewɓe ɓe ɓe njebbiliniima ɗum, tawi noon diina islaam wayi kono reedu ni – reedu haarndu haarnataa ndu ňaamaani ndu. Ɗuum noon onon baniraaɓe rewɓe woto ngonee haɓantooɓe jeytaare mon adunaare tan haa ina woodi e mon hannde ko terɗe laaɓtuɗe e daranaade hakkeeji rewɓe e mbiyka aduna o, tawi on ndaroniraaki noon diina ngam hisnude woodo neɗɗo ngo majjirtaa tagɗo ɗum. Haa nii won e renndo ina jaggi dewal Allah debbo ko rewde yiɗde joom galle mum mo aduna o, eey ɗuum na heen, kono paamee politik worɓe ɓe ina naatti heen haa waɗi waɗi ɓeydol, ɗoofto rew sabu ko ɗuum woni innde ma dewo(debbo) kono ko nokkude koo nokkan hoyre ma (ko diina ko anndan hoyre ma) idrissa ka
https://dingiralfulbe.com/nalnde-8-mbooyimars-e-kala-hitaande-ko-nallal-mawninal-ciftinal/
Riis ikren ndee haɓre yo dartine e ko yaawi ko addi haɓre ndee ko yo haɗte reentee e aduna o fof. Kono noon yo aduna o siftor ko ɗum ɗoo tan waɗanoo e dowu saddaam huseyni e leydi mum e ɓesngu mum – ɓesngu leydi mum. Ko hono nii tan kadafi waɗanoo kanum ne e ɓesngu mum – ɓesngu leydi mum. Tooňe moƳƳaani, woto fawe e hay gooto e kala to waawi won’de. So aduna o kaaɓtii hunoku mum haalii e ko ikren waɗaa ko – ko waɗanoo libi e irak koo ne haalete, sabu ko ɓesnguuji ɗi mbiyaani mbaɗaani tinaani tinnaaka tan mbaranoo libi e irak. Woto wiye ko ONU yamirnoo, hoko ONU yamiranta yo yimɓe mbare leyɗe mbonnee ? Saddam e kadafi njeyaa leyɗe ɗe, ɓe ngonaa mbaroodi fof e wero mum, pittaali maayɗi e ɗeen kaɓe , ko koye mum en nguurannoo, nguurndam maɓɓe ɗam ɓe mbaasi ɗam jotondiraani e hay nguurndam neɗɗo goɗɗe e aduna he.
https://dingiralfulbe.com/yoo-geno-rokke-wune/
Huɓɓannde kuɗol almet bonii saka noon kuɓɓanɗe tonuuji jayngol. Ko waɗi koo e bon’de – ko waɗi ko waɗi koo ɓuri bon’de, ɗii cokki cokkondirooji haa pewje mum en na mbardee pittaali e aduna he. Gila to haaletanooke ellee ko yimɓe e ɓe ngonaa yimɓe ngon’di e aduna he. * Jooni noon jomtonooɗo reewii yomnoraade loocol juutngol ngol jayngol mum yottotaako juuɗe mum, haa o njomnoriima loocol gujingol petrol mate looci ko paawondiraaɗi. Boneeji momtooji aduna peewnee moftee, coktirgal e juɗngo neɗɗo resndee, ho to hoolaare woni ?! Oo aduna ellee laawol alaa hay so alii ne rewaaka, ko perangol cawndinaangol woodi – ko momtata aduna woto huutore, ɗuum kay ko woto feewne hecci ɗum, baali koolotaako mbelki gaynaako.
https://dingiralfulbe.com/ho-to-hoolaare-woni/
Ellee hakkillaaji hilifaaɓe aduna o ko ko ngontii juuɗe tak-take nattuɗe waawde jaggude hay dara : haɓaade teroriste – jihaadiste, korona wiris, boomaare pittaali e nguurndam caɗɗam – caɗtuɗam sabu haɓre putiin e dowu ekren. So yiɗii ikren wonta ndoondi hay mbuubu natta diwdi e mum, kono yo riisi waas tan naata e pawe e uddooje ɗum ɓiɗta ɗum e aduna o haa natta foofde, waɗta dogde caggal aduna o ko aldaa e fooftaade’ na fewjee na fewjanee no yoga e leyɗe nguurndi ni. amerik e orop ɓeydoo darnude daaɗe mum en e aduna he. Mbele wonaa ko ɗuum woni ko orop e amerik mballata ikren e kaɓtorɗe ngam huccondirde e riisi ? sabu ɗeen kaɓorɗe alaa ko mbaawi e doole riisi ɗe, kolleteeɗo laawol e perɗo laawol ngonaa yahdiiɓe. Aduna o foti ko dogde koyɗe jam no haɓre nde ňifiri ko yaawi – yaawi, kono kay wonaa seŋan’de mo alaa juuɗe juuɗe yo haɓ e joom juuɗe. Ko reɓata ina ňaama aduna o oroo e amerik na tawaa heen. Emmanuyel makroŋ yo waylu darnde mum e ngal daawal laamu mum kesal ko yowitii e hakkunnde riisi e ikren e ko yowitii e kaɓagol seɓɓitiiɓe suuɗiiɓe ( terriste ) e duunde afrik nde. 1- Ɓe ngonaa ansaar ad’diina ( wallooɓe diina) ɓe ngonaa jihadiiɓe ( tiiɗnaniiɓe ) diina, kanɓe kay ko ɓe lojooɓe diina e renndo ngo diina o wuuri ngo. 2 haɓaade huunde firtaani fiyndireede e fellondireede tan, ko alaa e sago jeewtidal laawɗinee hakkunde seɓɓitiiɓe suuɗiiɓe ɓe e laamuuji leyɗe maɓɓe ɗe e tawtoreede wallidiiɓe jeewtidal ngal : hilfaaɓe diina heɓtinaaɓe ɓe e pelle diina mawɗe aduna o e pelle adunaaje dokkaaɗe laawɗinal aduna o e hilafaacɓe laamuuji duuɗe goɗɗe ɗe. Leydi njaɓɓotoondi kaaldugol ngol jaggee dente ɗee na mbaɗee toon na yeewtidee maa faamondire jam arta e leyɗe ɗe, sabu pulaar wiyi so dunndu fuɗii hakkunde ɓerɗe ko ɗemɗe pertotoo ɗum haa ɓerɗe ɗee mbaawa yiyndirde. Ho to hakkillaaji aduna o ngoni ? tawa wonaa hakkillaaji ; so yiɗii yo a maay kono miin kay yo mi daň tan mi wona mbaawndi e kala baawal e mbaawka mum!! Mate aduna o ina ronki wuurnidde yimɓe mum ɓee fof e jam e kisal ? Idrissa ka
https://dingiralfulbe.com/ho-to-hakkillaaji-aduna-o-ngoni/
Caɗe goodɗe heen ɗe ko ɓuri heewde heen ko yimɓe mbaɗi ɗum. So tawii ko daňde ndiyam njonɗam laaɓɗam, yimɓe ɓe koddaani neɗɗo ɗo weli ɗum ko ɗoon hoɗata haa ɗuum waɗi leyɗe ɗe keewi nguron – nguron tawa gurel heen fof waawaani jogaade doole daňneede ndiyam, sabu ndiyam ɗam no daňortoo nii ko doole ngalu naamnii – so daňaama kadi ko doole keeweendi koɗorɗe ɓesngu keewngu koɗngu koɗdungu waawi wuurnude ɗum. Ko alaa e sago yimɓe koɗa koɗda acca ladde nde wona ladde bewnde wuurnde : ladde waɗnde leɗɗe haa heewi ko ɗuum uddata henndu haa waasa ubbude caalli ɗi e beeli e bere e kala ko ina dogna ndiyam e ko ina nannga ɗum, ngam leydi ndi yara ɗomɗita wuura jibina kala huunde. Ko wayi no OMVS – NJUƁƁUDI REEN’DE MS. Ɗoon ne paamen maayo ngoo wuuraani e ndiyam ɓulojam – maayo ngoo kay haɗi ɗum maayde ko ndiyam toɓo mbaamojam na yuppoo e maayo ngo. Leyɗe catiiɗe maayo ngo ndaňata toɓo tan ko e lewi(lebbi) keeriiɗi e sahaa keeriiɗo, tee ndiyam maayo ngo ko kanum remirtee ko aldaa e sahaa keeriiɗo. Kadi gure mawɗe keewɗe ceŋi Ƴoogirɗe mum en ko e maayo ngo, tee ndiyam maayo ngo mofti e reedu mum ɗam ko ɗaam tan huutortee e haa toɓo arta. E dowu ɗuum so tawii ndiyam maayo ngo ko ko renndaa tee ko toɓo toɓoowo e leyɗe catiiɗe maayo ngo – maayo ngoo Ƴoogotoo haa heewna njaajeendi e luggeeki mum, nde ngo waawaa wuurde ngo wuurna awo e ayno e aawo, e kala yowito neɗɗo e ndiyam. Waɗde leydi heen fof yo reeno rewde nafoore mum heeroriinde ɗum kanum tan gooto ; waɗta waɗde uddooji mum e nder leydi mum – caalli baamatnooɗi ina njuppa ndiyam e maayo ngo uddee ndiyam ɗam haaɗta e ndiin leydi haɗa ndiyam ɗam yottoyaade maayo ngo. Tawa noon kadi ndiin leydi ina renndi e leyɗe goɗɗe ɗe ndiyam ɗam maayo ngo Ƴoogi e baamirɗe sato mum ɗe. Kuɗol binndo biɗto
https://dingiralfulbe.com/frome-mondial-de-leau-kuccam-aduna-o-ko-yowitii-e-ndiyam/
Hoyreejo leydi senegaal – hoyreejo dental leyɗe afrik makki sal joganiiɗo afrik daande ( konngol ) mum e aduna o hannde. Yillaade mo riisi e ikren ina ɗaminaa ngartam moƳƳam aduna o fof haa teeŋti e afrik ɗo makki sal gardiiɗo demtal leyɗe afrik dawi ɗoo. Aduna o ko ɓanndu wooturu ndu terɗe 5, heen tergal gootal ňawataa terɗe goɗɗe ɗe ndaňa jam, kala heen tergal miijingal ɗuum juumii. Jam yo aawe fuɗa reenee kisal ňiiɓa e aduna o fof, aduna o fof renta e haɓre haɓotoonde majjere e baasal. Kono so wontii ko kaɓe bayɗe no haɓre riisi e ikren ndee aduna o haɓata, ko ɗuum wontata ngoƳa yimɓe ɓee, ndeen maa majjere nde e baasal ngal peewnito e aduna he haa ňiɓa takke tiiɗa. Afrik fof na sawndii makki sal ina dogda e mum yo riisi e ikren ndokkondir juuɗe pinira jam e kisal, caalli ndiyam ɓuuɓɗam mbelɗam foga hakkunde maɓɓe lomtoo sootiiji jayngol e ɗemɗe jayngol ňaamooje hay leydi. Afrik ina sawndondiri e makki sal gardiiɗo dental afrik e nguu njillu nde jibinanta afrik kisal ňiiɓngal e kala – kala afrik, wonki yimɓe mum kisal jawdi mum. Haa nii afrik waɗta haalirde haaju mum ɗemɗe mum hono no riisi huccitirta e aduna he ina haala ɗemngal mum tawa ko ngoƳam ndenndaaka aduna o. Idrissa ka
https://dingiralfulbe.com/njillu-macky-sall-to-putiin/
No mbinnirat nii ko no ɗemngal ngal lelorii nii, wonan’de miijo am. Fellere – pelle ( fedde – pelle ) pelle jibinii ko e fellere, ko fellaade ( taƳaade walla joňaade ). Wallere – balle, follere – polle. Walla so wonii fedde heewniree pedle, ɗuum firtata ko huunde fediinde ( seekiinde ). Ɗaɗol kam kala nde waylorii akulal cakkital innde nde ina waawi wonta goɗɗum, innde noon ina haaliree no selliraani haa eelto ɗigga e ɗemngal faamiree noon. Alkule ɗaɗiiɗe innde ɗe mbaawaa iwde e innde ndee tawa innde ndee na heddi won’de ko wonnoo ko. So wiyaama  » neɗɗo  » heewniraama yimɓe na sellinaa kono sellaani,  » neɗɗo heewnirtee ko  » neɗɓe  » yimɓe gootinirtee ko  » jimɗo  » konon noon ɗemngal pulaar ina woɗɗi yottaade waawde sellitin’de ( saataade ) ɗuum !! Kono alkulal  » N  » waylortaako ɗaɗol inndi > nagge – nayi (naggi) – naggel naggal,  » N  » wontataa  » Y  » Neɗɗo Yimɓe !! so tawii ko soňtude – soňcude, saňtude – saňcude : won no winndortoo tawa wonaa noon haalortoo. Kadi addanta mi winndirde noon ko fayrude ɗum e aduna jannguɓe ɗemngal ngal, nde tawnoo miin njaɓ mi ko ɗemngal jeyi hoyre mum kono haalooɓe ɗum ina ňawna ɗum. Haalooɓe ɗemngal ina ňawna ɗemngal sabu won e maɓɓe tawa ngonaano ɗemngal ngal walla koɗdiigu ɗemngal e ɗemɗe ɓurɗe ɗum waawde haalireede ngoƳa renndo e ndeen nokkere. Kadi adinooɓe janngude haa ina njanngina ɗemngal ngal ɓe kollunoo renndo ngo ko yo winndire no haalirtee ni ; ɗuum ko anndunoode ɓe ko ngoon tolno tolnanoo, ko ɓe jannginooɓe faamɓe, ɓe njannginta ko tolno janngoowo o, e reentaade ɓe kadi woto renndo ngoo dogde ko be ngaddi ko, renndo ngo wiya ɓe ngaddii ko hesɗi. Nde tawnoo renndo fulɓe ina wuuri ( aadorii ) e nangtaade ko adii, haa eɓe tinnda { eggude ɗo hoɗi weeɓaani }. Idrissa KAH
https://dingiralfulbe.com/celluka-men/
Luural seerataa e guural, kala wuurduɓe ina mbaawi luurdude. Faranse luurdii e mali e yeeso aduna o – yeeso dente piɓiiɗe piɓondiri e njuɓɓudi won’de doosgal e nokku mum e aduna o fof. Ɗeen ɗen ngoni : UŇO AFRIK UŇO OROP ONU e dente renndooji(sosiyete siwil) en, e dente goɗɗe baawɗe won’de fof. Ɗee dente fof noon acca faranse na bonna mali hono kanum e won’diiɓe mum no mbonnirnoo libi ni haa ko ɗeen bone njahata e leyɗe saahal ɗe haa jooni, haa ɗuum nani reɓana leyde daande maayo atlantik, ina jogori ɓoomdude afrik o fof so dartinaaka, nde tawnoo renndo yimɓe wayi kono feeteeto ndiyam ni, ko memi ɗum fof hawridat. Woto jaɓe tawde faranse luurdii e laamiiɓe mali ɓe tan waklitoo e pelle kaɓotooɗe laamu mali wonta e wallude ɗeen pelle. Sabu yiyaama yiytaama won e leyɗe faranse e amerik mballata ko luutndiiɓe laamu ngu, won e leyɗe kadi ɓe mballata ko laamiiɗo, waɗde amerik e faranse wonaa leydi ɓe mballata, ɓe mballata ko neɗɗo e sitem mum, ko ɗuum waɗi leyɗe ɗe na pusee e yeeso joomum en tawa heen gooto e ɗum weli ɗum !!!!! So tawiino ko leydi ɓe mballatnoo, ko jeddi ɗii ɓe kuccanta ňifde haa yimɓe ɓe mbaawa yiytondirde e kaaldigal. Haa teeŋti noon e UŇO afriknaaɓe ɓe mali wuurata nguura – mali maaya ɓe maaya, UŇO afrik kam ko waawi e ko horii fof woto rewnu faranse giyte tan na bonna mali waɗta ɗum dingiral alaa jeyɗo ari juuroo. Aduna o waawaa wuurdude nii tan, mo weldaani e faranse – weldaani e amerik fof tan laamu mum bonnee ɓiɗɓe leydi mum caree mbaya no kurusu taƳngu ni ňaaƳe caroo, walla no duhol tuuba caawa taƳi ni gude caroo mbeejooru hoɗoo leydi e ɓiɗɓe mum, leyɗe hoɗdiiɓe e pelle potnooɗe surde bone ina ndaara ellee galle mo kuuraŋ mum taƳaa, tawa noon ɗuum mooytantoo ko oon galle. Ɓesngu afrik na reentina ɗum ɗoo, ina siftina UŇO afrik ko ɗum ɗoo foti won’de ginol golle mum : reen’de leyɗe ɗe e saňan’de ɗe njuɓɓudi moƳƳiri , so heen gooto aaƳiima ɓe safrana koye maɓɓe tawa ɗum ruftaani e ɓesngu leydi ɓe mbiyaani mbaɗaani tinaani tintaani tan haa ina pin’diniree hakkunde jammaagu eggudu e uuƳo. Ɗum ɗoo yo gas e afrik, hoko saabotoo leydi afrik waawaa luurdude e leydi oropnaari haa teeŋti e faranse wonta ɗum jam? tee leyɗe aduna ɗee fof na luurondira na nanondira Ɓesngu afrik waawaa wuurdude nii tan e UŇO afrik mum e dowu aduna mo yimɓe fof njeydi – njeydaa.
https://dingiralfulbe.com/kala-wuurdu%c9%93e-ina-mbaawi-luurdude/
Ɗemngal ňaamirta ɗemngal ko addude e mum ko alaano, tawa ko to gollal walla to memal, ko memetee ko kadi so ina golloree, gollal ngal inniree innde memal ngal. Ɗemngal arab ina ňaamiri ɗemngal pulaar to gollal, ɗemngal faranse ňaamiri ɗemngal pulaar ko to memal ( kaakol ) woni geɗe ɗe neɗɗo gollortoo. Arab yuwiri hoyre e ɗemngal pulaar ko to duɗe kur’aana e denndaangal njanngiinu arab, won biyɗo ceerno mum wiyi ɗum en ; oɗon  » NDURSITOO  » kanko ko o naatɗo jaŋde keso, o anndaani konngol dursitaade. Dursitaade woni janngitaade ko janngunoo ( rewtaade ), haalannde nde ko arab nde tawnoo ko arab ( kur’aana ) janngetenoo. Ko hono nii tan ɗemngal arab ngal ňaamtiri ɗemngal pulaar ngal, haa nii yahruɓe ɗemngal arab ɓe mbaɗti hay innirde gure fulɓe ɗe inɗe ɗemngal arab, ko wayi no : Madiina ( wuro ) daaru(a) ( galle ). Ɗemngal faranse ardi e kaake mum won heen ni kanum ne ko ko luɓii, addani ɗum ɗemngal pulaar, ɗeen kaake noon so aɗa gollira ɗe ngollirtaa ɗe ko innde majje : Telefon – mbiɗo telefona. Pikku – mbiɗo pikka. Denndaangal kaake ɗe ɗemɗe goɗɗe ngaddi e renndo fulɓe gollirde ɗe e ɗemngal pulaar na newii. Innde nde hay so waylaaka ne, gollal ngal kam ina waawi heddaade e won’de pulaar: ngon mi ko e haalde e telefoŋ am – mi nodaama – mi noddii e telefoŋ am o. Mi gabitoriima ngesa am ba pikku. Mi dognat oto, miin ko mi dogno. Kono noon renndo ngo ina ɗesa faarnoraade lohaade ( haalde ɗemngal jananal ) e dowu noon haala fof ko gootum, ko ɗemɗe ɗe tan ceerti. * Addu ndiyam * gooto fof so haali ɗum e ɗemngal mum, ko ndiyam tan addetee. Kadi jannguɓe ɗemngal faranse ɓe yoga e mum en ina ňiiɓna konngi arab ɗi e nder ɗemngal pulaar, won heen ko sikkude konngi ɗii ko pulaar, sabu konngi ɗi helteede haaliree e mbaydi pulaar ko heewi ko luggiɗi. Kamɓe jannguɓe ɗemngal faranse ɓe, won heen kadi ndew teddin’de arab o e haalooɓe arab ɓe ngam cikkude ɓe ko arab o ɓuri pulaar o. Tawi noon kur’aana o ko ɗoon tawi – ko noon tawiri ɗemngal arab ngal e haala mum e binndi mum, sabu haa ɗoo ɗo ngonɗen won haalooɓe arab na mbinnda ɗum tawi ko e diinaaji goɗɗi ngoni, tawa ko ɓe arabeeɓe hoyre e laaci 100 % . Ko yowitii e faarnoraade lohaade : ngar mi ko e vol senegaal. ngar mi ko e vol mali walla gine. tawi na waawnoo wiyeede : Ngar mi ko e ndiwoowa gana – kootat mi ko ndiwoowa muritani. Inɗe ɗe mehe – mehe mbaawaa warde ɗemɗe , mbaawaa ni hay ňaamde e mum ko heewi, haɗataa noon so kaakol fof daňanaama innde ko moƳƳere mawnde. Ɗemngal ňaamtortoo tan ko gollirde ɗemɗe goɗɗe , so a arii dakaar tawaa e ɓe mbiya mi waɗat wayaas – mi waɗat siyaas – mi waɗat kalkiil. So a arii nuwasot tawaa e ɓe kaala ɗiin konngi e mbaydi ngoɗndi walla lelngo woɗngo ; mi wayaasat – mi siyaasat – mi kalkilat. Dakaarnaaɓe ɓe cuusaa memde hay dara e konngol tuubaakoo ngol. Nuwasotnaaɓe ɓe noon taƳat laaci konngol tuubakol ngol ceŋa ɗoon pulaar seeɗa, mi wayaas AT = mi wayaasat – mi seyyirat, oo ko caf’firaaɗo, ko konngol ngol ɓe mbaawnata ɓe ngollina ɗum e pulaar, tawa noon ndeen waawnere warata ko baawnuɗo o. Kuɗol binndo biɗto
https://dingiralfulbe.com/naam-naamtondiral-%c9%97em%c9%97e-walla-%c9%97emngal-naameede/
Tabitaagu ɗemngal pulaar ko tabitde tabitin’de haalirde ɗemngal ko wonaa kanum tan : haalirde ɗemngal pulaar ndenndaangal ngoƳaaji adunaaji nguuraaɗi – guureteeɗi ɗi, ɗemngal ngal waasa suraade tan e rentin’de denndal mum ina jangtitoo hoyre mum, ɗuum ko dogdu e dowu lefol ( tappi ) jirlotoongol. Ɗemngal pulaar so rentinii ndenndal mum yo aduna o fof yiyto heen hoyre mum haa teeŋti e leyɗe ɗemngal ngal jeyaa ɗe, yo annduɓe ɗemngal ngl njaltin gannde aduna ɗee kaalira ɗum ɗemngal gannde ɗee nanee e ɗemngal ngal paamee e maggal, ɗemngal pulaar wonta ɗemngal gannde e ňeňe e karalle. Kadi aduna o faama jaɓa ko ɗemngal pulaar addi soomi jiidigal leyɗe afrik keewɗe, ngati ɗemngal fof ngal aduna o tawi ina e leyɗe keewɗe ina tagorii noon ina anndaa ko ngaal ɗemngal jiidini ( jeydini ) ɗeen leyɗe, ɗuum alaa jeddi. Ɗemngal pulaar ko kanum jiidini ko heewi e leyɗe afrik, capaaɗo boɗeejo nani muritani, mbele oon capaato ina burkina faso – mbele moosinke mo burkina faso o ina woodi e leydi muritani ? Ko pullo woni muritaninaajo woni kadi burkina fasonaajo, waɗde ko oon pullo jiidini ɗeen leyɗe 2. Soninke e pullo wonɓe murirani ngoni senegaal e gammbi ɓee ko ɓeen njiidini leyɗe ɗeen, ndeen daňoore walla daňnnde noon ko pulaar ɓuri daňde ɗum e afrik men oo. Tabital pulaagu ina foti noddude fellere aduna nde ( ONU ) e darnude ňalaande jiidigal leyɗe ; haalee siftinee ko tagi leydi e leydi ina njiida, mbele ko ɗemngal – mbele ko faggudu …. ? Tabital pulaagu ina foti yiytude pewje e peeje no ɗemngal pulaar wontiri ɗemngal fof en, ngal waasa nanngireede ɗemngal pullo tan, leydi fof ngal wonta ɗoon ɗemngal leydiwal pullo oo wona neɗɗo leydi ndi waasa won’de neɗɗo leňol tan, leydi fof na noddiree leňol ngol ellee capaaɗo gooto naati wuro fulɓe noddirtee tan ko  » CAPAATO  » heeeeh ! Idrissa KAH
https://dingiralfulbe.com/tabital-pulaagu-adunawal/
Mi heɗtiima widewooji e ojooji yiɗɓe yuɓɓitin’de haala Farba Ngom kono pulaar ena wiya so konngol rufii hoccataako. Laamu e jawkal aduna, e ganndal ena jibinana aade bewre, ko ɗuum addani yoga e laamɓe hannde ko murteende nanngiɓe. (1)Senegaal alaa ɗemngal ngenndi, njogiɗen ko ɗemɗe ngenndiije. (2)Neɗɗo moƴƴo, pinɗo, malaaɗo, so tawii ɗemngal ena hiiɓa, añɓe ena ndarii jamma e ñalawma ngam yiɗde warde ɗemngal ma neeniwal, aɗa haani daraade caloɗa, kono wonaa aɗa wallita ɓeen. (3)Yonti kala laamiiɗo biyoowo mbiymi nde ɓe nganndinte en ngalaa ko ɓuri leñol ngol, etee alaa ko firti leñol so wonaa ɗemngal ngal. #Yero_Dooro_Jallo ena wiyatnoo so ɗemngal maayi leñol maayi. So ɗemngal wuuri leñol wuuri. Kala mo daraaki e wallude en no ɗemngal pulaar ɓamtorii, oon haanaani daraade ena naamndo en daaɗe men. (4)Teskaama hannde e nguuɗo laamu yoga e sgataaɓe ɓe leñol ngol yaakorno eɓe ndartii hannde darnde gertooɗe e nder gallle, foccude, joggude, ko aldaa e gollude, ɗum noon mbiyen ɓe kes walla kus. #Tijjaani_Aan ena wiyatnoo bonni laamɓe ko haarde, kala e maɓɓe kaarɗo jamfoto leñol ngol, walla daroo ena wiyaa miin mi jinngata tawa noon hay Geno koko jinngi. (5)Ena jeyaa e ko jibinii ɗee caɗeele woni famɗude humpito, e salaade heɗtaade renndo mum, ngati so wonaano wonde faalkis laamɗo pullo haanaani faljude ɗee paljanɗe, ngam ɗii duuɓi cakkitiiɗi ko e hareeji ɗemngal tan ngonɗen. Laana ndiwoowa ka ngenndi Senegaal en njiyi koɓe famɗin-ɓe toon ɗemngal pulaar. Laana njoorndi ka (Teer) ko hono noon kadi ɓe mbaɗiri. Tarngo ngam fof en (LPT)ko hono noon. Ayaawo ngenndi (RTS) ko ɗoon ɓuri bonde. Haa yettii gollorɗe ngenndi saha kala ko caɗeele teskiɗen heen, ngam kala jahɗo toon ɓe mbiyata ko eɓe mbaawnu-ma yo a haal ɗemngal gonngal, so a tiiɗaani e ko ngonɗa ko, tawtaaɓe. https://fb.watch/c5hbHCW3XA/ YIMRE PULAAR. PULAAR KO ƊEMNGAL AM, KO NGAL ƊEMNGAL WONI FIƊTAANDU AM. MI ƁAMII NGAL ƊEMNGAL NO AFO JALTUƊO E AM, YIƊDAM E MAGGAL MI FAWAANI E PINAL WALLA GANNDL. PULAAR KO NGAL DAKMUNGAL, BELNGAL, NGAL ƊEMNGAL KAY KO NGAL TIMMUNGAL. GILA TO DOOSƊE, DUTTORƊE, CELLUKA MAA ƊAƊI MAGGAL, KALA MO YAWI NGAL, ANNDAA FAAYIIDA MAGGAL. AFRIKA E YAAJEENDE MUM, PULAAR HUUƁTIDINI KEERI MAGGAL, ALAA TO NGAL ƊEMNGAL WONAANI NGAM CARAGOL HAALOOƁE, WINNDOOƁE E MAGGAL. SO MIƊO HAALA NGAL MI TAMPATA NGAM NEWAARE ENA TAWEE E MAGGAL. SO MIƊO JAŊTOO E MAGGAL HAALA JUUTATA HAA MI JOOKO E MAGGAL. ƊEMNGAL E PAAFTORƊE MUM, KELME KESE E KIIƊƊE ENA TAFEE E NDER MAGGAL. PULAAR KO ƊEMNGAL ÑEEÑ-ƳU NGAL JANNGU PAHMAA HOL KO SOOMI E NDER MAGGAL, YIƊ NGANNDAA HOL KO WONI DAKAMME E NDEE MAGGAL. PULAAR KO AAN ƁURANIMI NEENE E BAABA AM, CUDDIIƊO E ƁIƊƊO KO NGAL ƊEMNGAL HEEWI ƁERNDE AM, KALA MO YIƊI NGAL MI YIƊMAA E BELDAL, KALA MO AÑI NGAL MI AÑMA KO ALDAA E DUTTAL. SO GOOL ENA DOKTANA YUMMUM. SO MBORTU ENA WOYANA YUMMUM. SO LIINGU ENA HISA E MAAYA MUM. SO DOOMBURU ENA DAƊA E NDER NGASKA MUM. SO ULLUNDU ENA WUURA E RADDO MUM. SO FAWRU ENA HAARA SONNGA MUM. JAALAL ENA WELTOO E HAALDE ƊEMNGAL MUM. ƊEMNGAL PULAAR KO DOW. JAALAL LEÑOL BAH.
https://dingiralfulbe.com/laam%c9%93e-hannde-ko-murteende-nanngi%c9%93e/
MELƁONDIRAL TABITAL PULAAGU OROP E GARDAGOL MAMMADU JALLO BELJIK E YAHDIIƁE MUM ( Mammadu JALLO noon jeyaa ko leydi Gine Konaakiri ) Ari e ngal melɓondiral TPO jooɗingal nyalnde 22/10/2022 ɗo e Buruksel laamorgo Beljik, ko cate tati (3) Farayse, Olannda e Beljik. Cate Orop keddiiɗe ɗe nel, ɗeen ngoni Itali e Espaany. Catal Almaany haawnii e garɗo toon , ko o anndaa gardiiɗo Tabital Pulaagu Almaany, o anndaa kadi hay tergal gootal jeyangal e yiilirde Tabital Pulaagu Almaany. HOL NO OO MUSIIBA BAƊƊO BELJIK ARDI ? Happu yiilirde Tabital Pulaagu Orop joofii ko ena wona hitaande fawnde.TPO wiyi kala leydi njiɗndi arditaade yiilirde nde yo neldu ɗereeji neɗɗo mo ndiin leydi yiɗi ardoo o. E ngaan sahnga leydi fof ruttii e peŋɗe mum. Ɗo e Farayse to ngonɗen laakngal werlaa e paŋɗe Tabital Pulaagu Farayse(TPF) kala jiɗɗo ardonoyaade en Tabital Pulaagu Orop yo haal. E denndaangal peŋɗe TPF ko yimɓe tato (3) mbiyi: “Ena njiɗi”. Ɓeen ngoni; Aamadu Biraan BAAL mo Peŋgal Pari, Safiyatu JALLO mo peŋgal Maasi e Tijjaani MBAALO mo peŋgal Bordoo. E dow ɗuum Buubakara BAALNDE hooreejo Tabital Pulaagu Farayse (TPF) yamiri e dow tuugnaade e Kuwle TPF yo suɓngo waɗe ngam keɓen gooto ƴamoyoowo ngardiigu Tabital Pulaagu Orop. Peŋɗe 9 ɗe Tabital Pulaagu mbaɗi batu suɓngo e penyti nyalnde 15/10/2022, peŋɗe 7 cuɓii Tijjaani MBAALO, peŋɗe 2 cuɓii Safiyatu JALLO, Ceerno Aamadu Biraan BAAL heɓaani suɓeede. Hooreejo TPF neldi ɗereeji Ceerno Tijjaani MBAALO mo peŋɗe TPF cuɓii fayde e ceerno BASUM to BELJIK kalfinaaɗo juɓɓingol suɓngooji hooreejo TPO. Safiyatu JALLO mooytii yahi Buruksel wiyi ceerno BASUM ko ƴamoowo ngardiigu TPO e innde Farayse, tawi ko o kawanooɗo cuɓe leydi Farayse, haalanaani ɗuum ceerno BASUM. Nde yottaa laamorgo Beljik, Farayse holliti waawaa jaɓde Safiyatu jeyee e ƴamooɓe ngardiigu ngam tuugnaade e no kuwle e nanondire TPO mbiyiri. Ciftinen noon Safiyatu jeyaa ko leydi Gine Konaakiri, ko naati e peŋgal ngal TPF wonaani lebbi 2. Nde Farayse haali ɗo iwaa haa yottii hannde 22/10/2022, haɗaani ceerno BASUM wiyi :” Safiyatu a jamfiimami, ngam a haalaani no mbaɗdaɗaa, e dow enɗam pulaagu kala”. Safiyatu jaabaaki. Nde jooɗnde nde jooɗaa Safiyatu rokkaa konngol holli dental ngal ari ko ƴamde ngardiigu, woppaani hannde, woppaani janngo. Lamaraan JALLO jeyaaɗo e peŋgal fulɓe Gine to Farayse ndeka na wondi e makko ngool ƴamgol (ciftinen noon ceerno Lamaraan JALLO jeyaa ko peŋgal TPGS, ngaal pŋgal ardiiɗum ko Sokna Kadijatu BALNDE mo leydi Gine Konaakiri, tawtoranooɗo suɓngo peŋɗe TPF. Kadi peŋgal TPGS duuɓi 6 hannde piyaani, piye tabital pulaagu Farayse, ngarataa batuuji ɗuum ko ko seedtaa e maggal ). E dow ɗuum woɓɓe ɓe njeyaaka e Tabital Pulaagu Farayse mbiyi tan ko ma Safiyatu jeyee heen e alaa e sago. Iinyturu waɗi. Mammadu JALLO gonnooɗo hooreejo TPO waɗaani ginol golle no mooɓondiral ngal foti ɗowireede, yiilirde mum araani, anndaaka elle ko kanko gooto wonnoo hooreejo, koolaaɗo kuuɓal, kalfinaaɗo kala kala e ndaɓɓa hay gooto yiyaani yiilirde (Bureau) makko e ɓe o wondunoo so ena ngoodnoo. Waɗde fulɓe mbiyi:” So go’oo bonii, limoore aayiima”. Mooɓondiral wonti melɓondire, yimɓe caakii kooti leyɗe mum en. Jawɗeele mbonii e diwooje e laaɗe njoorndi e werlaaji e dow gardagol ndeen bonande Ceerno Mammadu JALLO en njettiimo KAMARA. Ko nii Mooɓondiral ngal yahri, yimɓe caakii kooto yiilirde hesere waɗaaka alaa ko kadi ko sakkaa ko nanondiraa. Lamaraana JALLO kadi winndi e farayseere mooɓondiral dirtinaama, o wiyi yo cate ngar ciifa. Won e cate calii tawi nii e ngool binndol farayseere omo winndi heen fulɓe e Haalpulaar en ko hay gooto faamataa. Yo Geno faabo YIYANNDE E yiyannde men, addani en innirde mooɓondiral ngal MUSIIBA feenyii e maggal Leydamleydaagu haa laaɓti cer. Feenyii e mooɓondiral ngal Ngaddamngaddinaagu e Ndoolndoolaagu, ɗuum fof noon jibinii miijooji ceergol doŋre Orop, leydi fof yahra bannge mum so Geno suraani. Ɗuum ko aayaare, aayaare fulɓe noon ko musiiba. Fof noon tekki roondii ko ceerno Mammadu JALLO e yahdiiɓe mum e ngol juɓɓingol. Farayse njalnde 23/10/2022 SOH Muusaa Sammba
https://dingiralfulbe.com/mel%c9%93ondiral-tabital-pulaagu-orop/
Cey muritani ñande kala e ɓe njiɗi no ɓe gustirmen holto dimaagu men woni? Holto goonga woni? Mi annda. Ardiiɓe ngenndi ene kirsa en, ɓiɓɓe leñol ene ñadda men! Ardiiɓe ngenndi ene ndidda en, ɓiɓɓe leñol ene nduña en! Holto dimaagu maaɗa woni? Miin mi annda! Ñande kala ardiiɓe ngenndi ene njaɓɓa ɗemngal maaɗa, aan aɗa fetta ɗemngal maaɗa. Mor aan holko ngonɗa ko a neɗɗo walla ko a daaba? Ko ɓuri heewde e ɓiɓɓe leñol am kewaani wallude hatanteeɓe leñol mum en, keewi wallude ko jaasɓe ngenndi mum en. Holto ndimaagu maaɗa woni? Miin kam mi annda! So neɗɗo jaasni leñol mum, ko kañum tigi laato jaasɗo. Holto ndimaagu maaɗa woni? Miin kam mi annda? Jooni gooto kala yo daro saloo jaŋde ngenndi bonne? Jaraama jambereeɓe saliiɓe yawaare leñol mum en.
https://dingiralfulbe.com/muritaaniardii%c9%93e-ngenndi-ene-kirsa-en/