content
stringlengths
1
82.8k
url
stringlengths
3
251
Musiɗɓe worɓe e rewɓe, yahdiiɓe am korsuɓe: E udditgol mooɓondiral nayaɓo Tawassul, lannda jogaaɗo jikke, miɗo jogii mbelamma e suutde mi konnguɗi feewde e banndam’en rewɓe e worɓe renndaaɓe faandaare, e ummannde to bannge dawrugol, tawa miɗo rewra e winndude on oo ɗoo ɓataake, ngam yelanaade on puɗɗorogol golle ngal ɗoo mooɓondiral e jam, ko noon ñaaganortoo-mi on Alla keɓgol wune e golle ɗe ngon-ɗon e dow mum ɗee. En puɗɗorii ma innde Allah jurmotooɗo jurmittooɗo, Allah biyɗo e nder Deftere Mum Teddunde nde ” *Ee Hey mon yimɓe, Min tagii on ummaade e gorol e dewol, Min mbaɗii on leƴƴi e kinɗe haa ganndondiron. Ɓuri teddude e mon ɗo Allah ko ɓurɗo hulde Mo”,* (Simoore Room, aaye 22), en njuulii e koohooho men tedduɗo Muhammadu yoo Jam e Kisal ngon e mum biyɗo “Holi biyeteeɗe Muslimu hono jebbiliiɗo? Wiyetee Muslimu ko ɓe juulɓe kisi e junngo mum e ɗemngal mum”, ( habrii oo hadiis ko Abdullaahi ɓiyi Umar), kaŋko Nulaaɗo, o wiyi kadi “Gooŋɗintaa gooto e mon so wonaa o yiɗana musiɗɗo makko ko o yiɗani hoore makko” (Habri oo hadiis ko Anas mo Maalik) E udditgol mooɓondiral nayaɓo Tawassul, lannda jogaaɗo jikke, miɗo jogii mbelamma e suutde mi konnguɗi feewde e banndam’en rewɓe e worɓe renndaaɓe faandaare, e ummannde to bannge dawrugol, tawa miɗo rewra e winndude on oo ɗoo ɓataake, ngam yelanaade on puɗɗorogol golle ngal ɗoo mooɓondiral e jam, ko noon ñaaganortoo-mi on Alla keɓgol wune e golle ɗe ngon-ɗon e dow mum ɗee. Ɗii ɗoo duwawuuji keɓal wune, ɗi nokku-mi to ɓuri luggiɗde e ɓernde am mbaawaa suuɗde ngonka keeriika nguuraaka e ngenndi men, tee ko haɓde e kaa ngonka kaaɓniika woni ko saabii ummannde men arwaniire. Hol e mon banndiraaɓe tedduɓe, arɓe tawtoreede nguu batu pattamlamu, majjuɗo caɗeele limtilimtinɗe ɗeɗɗuɗe ngenndi men ? Tawi waɗi ndi e oo kaayaa-mbeeyaa ko dartoriiɓe semmbinde e mawninde heedi heedaagu to bannge faggudu, dawrugol e renndo, tawi kadi rewnaa ko e tippudi cayaandi, njibinoori laamuuji, ɗi nganndu-ɗaa koyhoyi mum, ɗowooɓe ɗum, kirondirta ko e ɓuraa waawde garjinde leydi men e tilfude ɗum. Laabi dawrugol fuuyufaayaaji ɗi ɓe naatni Muritani ɗii, ɗowi en tan ko feewde e moobaare e boomaare. Hol no Tawassul waɗi e kaa ngonka mbaɗtamboniiwa ? Lannda men siftorii wonde doosɗe mum yummaaje ko ngooroondi tammbiindi Lislaam e nder Laamaandi ? Ko noon tigi ɗum laatorii, ɓikkon neene am’en, arɓe tawtoreede nguu batu pattamlamu, ko ndii leydi tigi woni oollotoondi daande mum, baŋ yoo baŋ, e jookli winndere ndee, e nder pottitte mawɗe, “lislamaagal” mum, ngal nganndu-ɗaa, gila e kitaale gadane jeytaare, irñii ɗum e ndoondi, sabu ko wiyde noon ndee ɓurata hoybude e wiyde nikñii teddungal neɗɗo, wonande ko heewi e ɓiɓɓe leydi mum; ndi moññii nguurdiigu moƴƴu ngu lislaam wagginta hakkunde wuurduɓe; ngu ubbii kadi jikkuuji lobbi jowitiiɗi e jurmondiral, ballondiral hakkunde wuurduɓe, geɗe ɗe lislaam ɓuri teddinde e hormaade. Leñol ɓaleeɓe ina wondi e sunu mo alaa ko foti muusde duuɓi capanɗe jooni, sabu ɗii ɗoo laabi dawrugol billooji, laŋkooji : gaa gaa tawo nii ammbeede e jiilirɗe laamu, hono woɗɗitineede nokkuuji ƴettirɗi pellitte, Ɓaleeɓe Afriknaaɓe mbarete ñande yoo ñande, ina kersinee e leydi maamiraaɓe mumen, kadi ina mbaɗaa gaɗa’aɗalɓe e leydi maaniraaɓe mumen, laamu njooɗiingu fof, ina ɓura bonde e njaltungu. Ko ɓuri hulɓinaade heen koo, ko ɗee baɗaate barooje, dartoriiɗe ” ittude ɓe e wonde jibinannde leydi” ko won seernaaɓe dariiɓe e dagnande ɓe ɗuum, tawi ɗuum ina woɗɗi wonde yiyannde sellunde to bannge Lislaam. Warngooji ɗi ndewaani sariya, jaltingol yimɓe e leydi mumen, garjingol e taƴgol terɗe mbele ɗee baɗe luutondiraani e wagginaandu Annabiijo Alla, Muhammad (MJKNM) sakkitiindu, e nduun wagginaandu, o wiyiino heen : aarabe ɓuraani goɗɗo mo wonaa aarabe; oon ne kay ɓuraani mo, tee ne nganndee yimɓe ɓee fof njalti ko e baaba Aadama e neene Hawwaa. Jonte seeɗa ko adii ngal ɗoo mooɓondiral, gardiiɗo leydi ndii, e nder njuɓɓudi laamu mum ciicaandi, siifii yamiroore waɗtoore ɗemngal arab, ɗemngal laamorgal, janngeteengal e duɗe laamuyankooje. Muuyo maɓɓe e ndee siifannde wonaa mogginiinde : ɓe njiɗi tan ko momtude haa laaɓa cer pine e ɗemɗe baɗɗe leydi Muritani leydi sammba-ari-ndenndi’en. Allah, e nder ñeeñal Mum e manngu Mum, ina eeroo tagoore Mum ndee e yooɗeede ɗeen ceertale, O teeŋtini O wiyi : *”Ina jeyaa e kaawniiɗe Am taggol leydi e asamaanuuji haa e ceertugol ɗemɗe mon e* *guri ɓalli mon”* ( Simoore Room, aaye 22). Ko dental heefereeɓe woni majjuɓe kaa haala Allah lugga. Tawassul, lannda men oo, mo nganndu-ɗaa jokkogol mum e Lislaam wonaa kumpa hay gooto, ina foti, ɓeydaade daraade no feewi sanne e haɓde e ɗii goopi diwtuɗi aada, pawndirɗi, farla e kala lannda goongɗuɗo, gonɗo e leydi Muritani, nde feññinta darnde mum laaɓnde e ngoo ɗoo woywaango, nattungo waawde fadtireede, heppanaango. Lannda men oo ina tijjaa e mum darnde faayodinnde, nde foti daraade heen, tee ko donngal joortangal waawde mo gaddaade ɗum, ngal o jojjidi roondaade. Ko nii woni no pot-ɗen waɗde ngam faddaade denndaangal pellitte gannabayiije, ceerndooje, ngoɗɗondira leƴƴi leydi men. Ina waɗɗii e men haa ko foti alaa e waawnude keɓtinegol ɗemɗe ngenndiije leydi ndii fof, ɗemngal heen fof heɓa hakke mo haandi, tawa aldaa e jinngere diwtunde keerol. Mi joofnira woytaango ɗaɓɓude ñaawoore nuunɗunde wonande boomaaaɓe e ŋañaŋañalde e kitaale niɓɓe e daartol men. Tawassul ina foti darnude goomu nebbiso ngam anndee tigirigi umminɓe ngal waɗboniyaagal liɓangal e Ɓaleeɓe Muritaninaaɓe, e nder ɗii duuɓi duumoraaɗi boomaare. Miin, Bah Shariif, ɓinngel yummon e diine Lislaam, refti woni mo ndenndu-ɗon lannda dowrugol, miɗo jogii njoorto e nder njuuteendi ngal ɗoo mooɓondiral, ma on ɗoof Jullaare fergittunoonde en ndee. Naatgol Tawassul e nder daartol ndii ɗoo leydi ko yeru jokkondirɗe koppi, tawi ko ɗuum waawi jibinde waylaare ɗaminaande ndee e ngenndi ndii. Ko ɗuum waɗi waɗde haɓɓere lanndaaji luutndiiɗi, e dow feere tawassulu, ko feere henaniinde min no feewi sanne; etee, eɗen nanndi, tuugaade e humpitooji men, ko ɗuum woni ɓurngol haande ngam tiindaade e laawol waylowaylo, ɗamaawu jogaaɗo e denndaangal dente leydi men. Banndiraaɓe tedduɓe, renndaaɓe miijo e sago e hare, mbiɗo torii nde miijtitoɗen kaa Haala Allah *….”Mbele on cikkat ko min tagiri on ko Amin pija, kadi onon feewde e Amen on nduttetaake…”* (Simoore Gooŋɗinɓe, aaye 115) e aaye goɗɗo “….” *Kulee ñalawma mo nduttateɗon e muuɗum feewde e Allah refti timminanee kala fittaandu* *ko ndu faggitinoo, kamɓe yoɓeteeɓe ɓe, ɓe tooñetaake”* (Simoore Nagge, aaye 281) on calminaama, on njettaama e darnde mon faayodinnde. O meeɗii wonde lawake e suɓngooji sarɗiyankooɓe ɓe Batirɗe Ngenndi
https://binndipulaar.com/2022/12/28/%c9%93ataake-feewde-e-tawtortee%c9%93e-moo%c9%93ondiral-naya%c9%93iiwal-jeyaa%c9%93e-e-lannda-tawassul/
Hannde ma timmu to Ciloñ Salndu Fuuta ñalawmaaji pinal puɗɗiiiɗi gila ñalnde aljumaa 23 Bowte kadi ene jokki haa hannde Alet walla mbiyen Dewo-Hoorebiir 25 Bowte 2022. He nder ɗee balɗe tati jibnannde Fuuta fof arii tawtii Ciloñnaaɓe ngam mawninde pinal Fulɓe e Fuutankaagal. Ko ngol woni koolol sappo e ɗiɗi gila ñalɗii ɗii puɗɗa waɗeede he 1998. Teddiniraa ngol ɗoo koolol ko Maitre Maalik Sal, dawriyanke gonnooɗo jaagorgal Senegaal kalfinaaɗo ñaawooje. Miijo waɗde ɗii ñalɗi ummii ko he ɓiyɓe Ciloñnaaɓe wonnooɓe Ferayse ene denti he fedde wiyeteende Thilogne Association et développement (Ɓural Ciloñ). Payndaale ɗiɗi ene heen wonnoo. Fayndaare adannde ndee ko ngam hollunoode ɓesnguuji maɓɓe jibinaaɓe caggal leydi pinal mum en. Ko ɗuum waɗi e kooli gadani ɗii suukaaɓe maɓɓe jibinaaɓe Farayse ene tawtortenoo e keewal ngam mbaawa anndude pinal mum en e ganni mum en. Fayndaare ɗiɗimere ndee ko jokkondirde wuro ngoo e pelle Oropnaaje ballooje e ɓamtaare walla waɗɗe punondiral (jumelage) hakkunde won e gure Farayse e wuro Ciloñ ngoo. Ene jeyaa e geɗe ɓurɗe faayodinde he ɗii ñalɗi pinal, wejooji kinɗe fitramgolleeje (Fecciram-golle) ko wayno tafngooji wayluɓe (wayilɓe), cañuuji Maabuɓe, sehngooji Lawɓe, e mahngo looɗe Buurnaaɓe. He nder ɗiin wejooji ene feeña heen ciŋkal rewɓe Fuutankooɓe, gila e cuɗaaje mum en haa e leppi cañaaɗi e comci goobaaɗi tappaaɗi. Kono kadi jimɗi e ngameeje ganni Fuuta, ko wayno yelaa Awluɓe, pekaan Subalɓe,dillere Maabuɓe e saawaali lawɓe. Naalankaagal kesal Haalpulaar’en woppaaka caggal. Tuggude e koolol 1 haa hikka Baaba Maal meeɗaani luuteede. Hikka kadi o arii welnude jammaaji ɗii hono no o woowi waɗde ni. Ndey Kumba Jah, mo ngannduɗaa ko jibinannde Ciloñ kadi mo Ɓural Ciloñ tutii gila sahaaji nde waɗata magooji kadi duusi ɗum he naalankaagal mum jaɓɓiima musiɓɓe mum naalankooɓe he nder wuro mum Ciloñ, kono kadi weltinirii tawtoraaɓe ɓee daande mum welnde e jimɗi mum ngenndiyankeeji. Sukaaɓe naalankooɓe ko wayno Boy Diarra walla Rappeur en ko wayno authentic tawtoraama ñalɗi ɗii. So alla he nder ɗee ɗoo balɗe tati ciloñ wuurtinii Fuutankaagal kadi hollirii galɗugol pinal mum ŋanaayagal naalankooɓe mum. Huunde ɓurnde ŋarɗude e noddude pinal e ganni he ɗii ñalɗi ko fijirde wiyeteende Cayɗe nde. Cayɗe ko jimɗi ciloñnaaɓe ɗi ellee ko kamɓe keerorii ɗum he nder Fuuta. Sabu alaa to tawetee so wonaa he nder Salndu Fuuta. Mbele ko ɗum aada Fuutankooɓe ɓooyɗo majjuɗo he nder Fuuta fof tawa heddi taweede tan ko Ciloñ walla mbele ko huunde fentaande toon tawa kadi ko kamɓe tan keerorii ɗum dañaani yaajde e gure Fuuta goɗɗe ɗee? Ko waawi heen wonde fof ne, cayde ko huunde yooɗnde welnde kadi jimɗi ɗii ene loowi maana. Cayɗe aadoranoo waɗeede ko he nder balɗe juulde Taaske. Waɗata ɗum ko surbaaɓe rewɓe (boombi) walla seemedɓe heccuɓe. So ɓe mooriima ɓe caccii-ma, gooto kala haɓɓa cuɗaari mum noppi mum haa heewa kaŋŋe, ɓoornoo cakka e jawe kaŋŋe walla kaalis; tippa e jubbi mum korbuuje kaŋŋe e ñaaƴe dime. Ɓoorno wutte mum cuuwaaɗo (goobaaɗo). Hono no sukaaɓe worɓe ɓee ni, kamɓe rewɓe ɓee ne eɓe njaha e ɓe ñaamoya lehe fedde he galleeji giƴiraaɓe maɓɓe. So yahii haa kikiiɗe lammba fiya hakkunde wuro. He nder Ciloñ nokku ɓurnooɗo lollude ɗo ɗiin sarooji mbaɗatnoo wiyetee ko Cilingel-Jeere. Ko ɗoon wonnoo hakkunde wuro ngo. Yimɓe ummoo fuɗnaange e hiirnaange wuro ngo, rewo e worgo ngara kawrita ɗo hakkunde ɗo. Ko ndeen so sukaaɓe rewɓe ene njaha ene pay to lammba too, ɓe mbaɗata diɗɗe maɓɓe eɓe njaha e ɓe njima cayɗe. Heen sahaaji diɗɗe ɗiɗi ene pottita he dow bolol gootol heen diɗɗal fof saloo selande heddiiɓe ɓee haa wonta hareeji. Ɗuum ene jeyaa e ko nattini cayɗe waɗeede he nderCiloñ saanga juulde. Kono artirde ɗiin pijirlooji e nder ñalɗi pinal hee ko huunde wurtinoore ganni wuro ngoo e Fuutankaagal hanki.
https://binndipulaar.com/2022/12/25/nal%c9%97i-pinal-e-%c9%93amtaare-cilon-wuurtinii-fuutankaagal/
He nder Senegaal, hayso tawii audiovisuel Pulaar suwaa yaajde tawo, ko fuɗɗaa dañeede koo, gooto heen kala, nana feññina ɗo ɓuri fannoraade walla ɗo yiɗi fannoraade. Yeru, RTF kanum ko tele jaayndeyeejo, caaktoowo kabaaruuji, teeŋti noon ko fayti he joljole dawrugol e kabaruuji kuuɓtodinɗi (information general). Ɗuum ene feeña he taskaramji maɓɓe kala. Piindi kanum hayso ene rokka kabaruuji ne, joofannde mum ɓurnde laaɓtude ko wonde tele pinal e welnere (culture et divertissement). Gaagaa jeewte pinal ɗe ɓe mbaɗata, ene laaɓi kadi ko Piindi TV woni hannde tufnde magiyankeeɓe Pulaar. Hay gooto waawa haalde hannde mago Pulaar, teeŋti he mago-doge (serie) tawa innaani heen “Diewo”, nde tawno ngoon mago addii mbayliigu kesu he nder magooji Pulaar. Kono hay gooto waawa wiyde Diewo yejjita Piindi TV, sabu Fulɓe mbiy: “So liingu yarii karaw yoo yettu Allah, yetta lawƴatnooɓe kaake.” Caggal Jeewo ne kay, Piindi yaltinii magooji keewɗi ŋanaa, hayso tawii hono Jeewo weeɓaani. Serie maɓɓe Zaydi le Fils du Khalif, ardiino he doole wonndude he fodande ndaariyankooɓe mum taaɓal kesal he nguurndam mago Pulaar. Kono hayso doge gadane ɗee ene njuɓɓi ne, yimɓe heewɓe ene kaawaa no ngoo mago joofiri ni. Jooni ne Piindi addanii en mago heso pul, HODDIRO. He ngol laawol noon, Piidi jiggoyaaki ɗo woɗɗi, sufi tan ko he nder liige mum. Ñalnde 22, 10, 22, Piindi yaltinii rogere 1, mago heso ene wiyee Hoddiro, tawi ko ɓuri heewde e magiyankooɓe ɓee ko ɓe jeese mum ganndaa he nder Piindi TV. Sali Jah joom yeewtere Debbo Afrika, Bineta Tall, Ngonka Debbo e Renndo, Tijjaaniyatu Saar, ɓaɗoowo yeewtere Pinal Hanki, Aysaa Wan, magiyanke kiiɗɗo kadi joom yeewtere “Comedie Show”, ene wonndi e Kummbis Baabu, ñaantoowo/maquilleuse kono kadi mo yeeɓooɓe yeewtere Njuddu Jeeri, ngoowi ayaawo mum. Haysinno he tiitoonde men mbiyɗen ko rewɓe piindi ne, eɗen nganndi worɓe piindi keedaani heen caggal. Aamadu Muusa Aan e Aadam Joop, jaayndiyankooɓe humpitooɓe kadi finndinooɓe leñol Fulɓe he nder jeewte mum en ŋanaa, Kuccam walla Revue des Titres wonande gadano o, Fait Divers wonande ɗimmo o, ene njantondiri e banndiraaɓe mum en rewɓe kadi gollidiiɓe mum en, ngam hollirde wonnde so pulaar wiyi kaari ko karallo tawata ko kala ko o tottaa omo waawi ɗum moƴƴinde. Ngalɗoo diɗɗal rewɓe e worɓe labaaɓe he nder leñol Fulɓe kanum en fof e wonde hoolaaɓe he fanniyaagal mum en, ɓe ngoppaaka tan yoɓe njah taw ɓe mbaɗdaaka e duusooɓe. Ene duusiɓe he ndee yolnde veteran’en ɗiɗo mago Pulaar, Ibu Kan e Yaaya Jah. Kono Umar Fuuta ne ko joololel ittiɓe yeeweende. Ko woni ndaw daande weli haa yurminii! Ɗo mago ngoo yahrata ɗoo (rogere 6) ene saɗi anndude hol to Hoddiro tiindi. Kono hono no Pulaar wiyata nii: “Ko ɓenndata wela koo so fasii uurat.” Nde tawnoo toɓɓe keewɗe guuraaɗe he nder renndo men ene njoofee heen. Hoddiro ko debbo desaaɗo belngal, Sali Jah. Joom-galle makko Ibu Kane, ko kanum jey Piindi Media galle caaktoowo kabaruuji ɓurɗo mawnude he nder renndo Fulɓe. Ko o galo mo haawaniiki ɓesngu mum hay huunde. Galleeji jooɗɗi, otooji e nguurndam mbelɗam. Eɓe njogii ɓiɓɓe ɗiɗo, dewbo e gorko ene wiyee Usmaan mo alaa he nder leydi hee he ngaa saanga, kono hade makko ɗannaade taw omo yiɗondirnoo e suka dewbo Mariyam. So Usmaan ko ɓiy dañɗo, Mariyam kanum wuurdi ko e neene mum, Binata Tall, mo dañal mum faafaani. Sabu ngool ceertugol arsugaaji waɗi neene mum Usmaan, Sali Jah, ene haɓɓi heen huunde fof ngam seerndude-mo e oo ɓiy baasɗo jiɗɗo honde ɓernde makko. Hay yoɓde bonɓe tawii mo heen sabu tan yoo mbonnanamo suka dewbo o mbele so ɓiy makko o artii ene añta ɗum. Aduna seedotaako ɓiy makko ene naatoya he galleeji waasɓe ene ƴetta toon dewbo. Dañɗo e baasɗo, he yiyannde makko, mbaawaa wonde fasiraaɓe. Hoddiro ko yummiraaɗo jibinɗo ɓiyngel mum dewel. Caɗeele nguurndam, baasal e ɓitteende fof haɗaani ɗum reende ndimaagu mum e sippiraneede hoto ɓiy mum o tin ndeen ɓitteende e ɗeen caɗeele. Omo nehi ɓiyɗo makko dewbo o nehdi moƴƴiri; omo mahi he mum ndimaagu e senaare. Ɗaminaare makko ko ma ñalawma ar , sahaa nde yonti, Allah addana ɓiy makko o gorko moƴƴo, galo tawa ko jiɗɗo ɗum, resa ɗum, haɗa ɗum yiyde ɓitteende e caɗeele nguurndam. Kono o tinaani o maataani haa o wiyaa ɓiy makko oo ko cowiiɗo. Ɗuum jibinii e makko taƴam-ɓeral e sunaare saɗtunde. Hol no o jogori waɗdude e o ɓiyɗo jofnuɗo he makko koyeera, rokki añɓe makko ko kaali? Kono mbele ɗum wonaa hoddiro? Hoddiro ko dewbo jibinɗo ɓiyɓe rewɓe ɗiɗo, gooto o, Kummbis Baabu, nana naatnaa he dewgal kiitangal ngal o dañaani he mum jam. Gorko o ko piyoowo mo alaa njurum, kadi ko joom coftal keewɗo ko muuyetee ngenam tawa waddataa heen mbelka. Kono nde wonno gorko o, Yaaya Jah, ko mawɗo dañɗo nafoowo yumma makko, kala nde o haali neene makko wiyata ko yo o muñ. Miñi makko dewbo o ne ko kaɓɓanaaɗo tekkel e ɗanniyanke joom manndaaji, haysinno o yiɗaa ne neene makko, Tijjaaniyatu Saar, wiy ko ngal waɗat. Hoddiro ko gollooɓe Piindi Media galle caaktirɗo kabaruuji, heen gooto, Aamadu Muusa, hayso tawii ko kanum sakkitii arde he galle hee ne, Allah udditii heen arsuke makko. Mawɗo galle o, Ibu Kan, hoolimoomo ardiniimo redaksiyoŋ, kono ngoon hoddiro Allah won mo welaaka ɗum, Aadama Joop, ɓiyɗo woysaayoo Allah ene rokka goɗɗo ene haɗa ɗum te kanum ɓuri haandude heen? Maa o ƴeewoy wileeɓe e seernaaɓe waawɓe ittude Allah he sago mum mbaɗta ɗoon sago makko. Hoddiro ko tiindinooje e waajuuji nguurndam. Mbelemma e mette, sunaara e jaleeɗe fof ene pottita heen he dow bolol. Nde tawnoo kala gonɗo he laawol aduna, kala ɗo o tolnii heen maa o sawndondir he gootel e ɗee geɗe. Hoddiro yejjitaani ko he Mondial wonaa, yiɗɓe Saajo Maane ɓe mbiy ko leydi seernaaɓe e wileeɓe waawɓe humtude kala haajuuji e safrude kala ñawuuji, hono no seernaaɓe Senegaal ɓee nodditortoo ni, ene potnoo waawde jokkude kelal jaakoronooɗo ma addan Senegaal Kup Winndere. Kono ko adii nde Thomas addantee Saajo Maane ene waɗa he koyngal mum kaaritee, ndewen e Muusa Ñaŋ, o suka pellitɗo yarlitaade nguurndam mum ngam haɓde e fenaande e waylude renndo mum mbele mo woni kala maa heɓ jojjannde mum. Hoddiro ko nate laaɓɗe, gaaci ɓelɗi, hay pulaar oo ene laaɓi tawo, heewaani ko ɓe njiggoyii he ɗemɗe men neeniweeje goɗɗe ɗee, walla nii mbiyen tan neeniwal men goɗngal ngal. Eɗeen njooɗtorii tan so Hoddiro joofirii no fuɗɗorii ni, ma ngo won mago ŋanaa, kadi ma ngo ɓeydu toownude magooji Fulɓe.
https://binndipulaar.com/2022/12/03/hoddiro-mago-heso-rew%c9%93e-piindi-tv/
Ɓataake faade e Renndo Muritani Woodaani konngol kattanngol jaŋtaade hurum, hiisa, njeeɓoor e hoolaare mawnde nde njogii-mi faade e Renndo. Tolno toowngo ɗo paw-mi ngo ɗoo addanii kam mahde danki miijanteeri ndaɗɗiiki kala golle am paatuɗe e ɓamtaare dow miijo dartoriingo ngardiigu Renndo yeeso geɗe bayɗe no Ngenndi, maa Laamu, walla nii ko innatee Ndenndaandi. Neɗɗo kadi waawata faamde hay huunde e jaɓɓal am, yoo won to baŋŋe kaɓtagol, yoo won to baŋŋe ɓinngu-leydaagu, so o yoomnoraaki ɗum lewlawal ngoo-ɗoo miijo. Ko ɗum nii waɗi, sahaa, miɗo ƴetta jiyanɗe, wonaa nii koynooje, kono kam pamɗitinooje darnde ko wayi no keerol leydi, hay so wonii ko ngol keɓtinan-mi nafooje pewjiweeje keewɗe, e yeeso kormagol, peeñowol to ɓuri toowde e hurumaaji, wonande jaatiiji gootol e leƴƴi men ɗi ɗii diidi ñenngaaɗi njokki haa jooni yulfitde pulki mumen, harƴitde pittaali mumen, e herƴinde nguurndameeje mumen, ngam yooɓoraade ɗumen seeɗa-seeɗa. Ndeen noon, ko ɗum fartaŋŋe mo maanaaji toowɗi, luggiɗɗi, huccude e ndii ngoodateeri huuɓnundi ndi hakkilo am fawi dow kala ngoɗndi. So hoddiranooma ndi wonii ndii-ɗoo nguurndi hannde dow wertaango leydi ngo hasre goodal innata Muritani, sabu joltuɗe daartol ɗe ɓooyaani, hay ɗuum ina wonana mi weltaare e hurum mawɗo. Ina waɗa sahngaaji nder nguurndam renndo potɗi heɓtineede e teeŋtineede sabu teddeendi doŋle mumen, sabu mbaawka mumen haɓɓude piɓle kese, e sabu semmbe mumen waylude ngonkaaji e heltude tiindi lappi daartol. Renndo men hannde ina naatani ɗiin sahngaaji. Waasde en ɗum heɓtinde maa laato juumre nde baɗte mum njogori ɓiloyde, e boomoyde, yontaaji garoyooji. So tawii laamu mahiingu dow ngoo-ɗoo renndo, dow ko anndaa he maggo gila e njaajeendi ganni maggo, haa e luggiɗeeki daartol maggo e heewandere pine e ɗemɗe ɗe ngo fiɗɗitorii, sinkorii, so ngu innanooma Muritani ko hasiinde daartol, fellitii, e dow hujjaaji niɓɓi, moggaaɗi, mahtaade yirwere maggo ngonkiweere, oon sahaa mbiy-mi en naatanii fekkuru hulɓiniindu jogorndu joltinde tanaaji ɗi en meeɗaano tawo seedaade. Hay gaadoraaɗe goote barooje pittaali, ɗanninooje filñitaare, potaani teddinde hakkillaaji men, kaɗa ɗi feertude e faamde, haa njolla ɗi nder jebbilaare reentateende. So mi ummiima hannde huccude e ngoo renndo ngo nganndu-ɗaa, en fof, ko aldaa e paltoor, ko en ɓiɓɓe mum, e, rewrude he hakkillo maggo, teskaade njaanjeendi mum, e heewandere eddaaji mum, haaldude e gooto e men kala, addi ɗum, gaa-gaa dallinde ɗum, ko pekkoram ngonka ngonaaka kaa. Renndo am teddungo, ngoowaandi nehirii en yiyrude jaaɓi-haaɗtiriweejo no neɗɗo potɗo joñaade, o laatoo mo konngi niɓɓi cuɗiiɗi tafo ngo faamotaako hakkunde gorle toowtoreeje. Ene ɓura welde nii seedaade mo tan sahaaji e jalte nder caaktirɗe, hakkunde bayyinaali dow haajuuji ñeŋngaaɗi ɗi ngalaa hay ngartam ngootam wonande ñawndugol caɗeele guuraaɗe. Ina foti mi laɓɓitina gila ɗoo, wonde hay so hasiima ɗum wona ko seekata aada, miin fof e gollude nder bunndi jaaɓi-haaɗtiro, miɗo selndii ndiin mbaadi miijiyanke. Kala to keed-mi e lowe golle gannde, haɗataa kam tawtoreede kala kareeli jojjitgol hujjaaji renndo. Ngati ko mi ɓiɗɗo reendo, ndeen noon alaa ko toɗɗotoo renndo ko woorata mi. Miɗo weltoroo kadi yiyde woɗɓe renndaaɓe golle suɓiiɓe firtude ngal kanndal taƴowal hakkunde renndo e miijtiyankooɓe, haa ɓeen luutee boowe kareeli renndoyankeeji. Ina laaɓti, ngaal kanndal woniri ɗoon tan ko kujjikinorgal ngaameela. En mbaawaa muɓɓude gite e yeeso ɓenningol jamfa potɗo nii mawnude nder jofnde doosɗe sariyeeje ɗowirɗe nguurndam renndo men. En mbaawaa mutde he deƴƴere haa caayen he yeebaare hersiniinde ɗoon ɗo tooñannge ɓurtunge woni e sompeede nder boowal kuule tammbotooɗe mahdi leydi men. Mbele en laati heɓaaɓe njejji-jejjitooru walla en ŋakka ceeɓndam haa muɓɓiɗen yeeso ɗee jeertinooje ɗe ndee neegre e golle ƴiiƴiije ɗe ngee tooñannge limtantee, gila boom nde nge woni e daawal magge leefngal? No foti goɗɗe he ɗee baɗe kaantoriɗɗe, e hol kiisam majje, ngee tooñannge jogori saabaade so nge fuɗɗoyiima tuugnoreede no doosgnal ñaawirteengal ? Tigi, njoofotoomi ɗoo ko kuulal ngal puunti e fenaande cifortoo kuccam jaŋnde ngenndiire tawa, e jaati, ngal waklitta tan, e mbaydi jinngere e koonaagu, ko kuccam yirwere ngonkiwere wuuranoonde he nder renndo men. Ndee yirwere nde daaliiji, ɗi semmbeeji ɗi nawdetaake e ɗe leydi nguuraandi hannde ndii, ndesnoo, mari ɗum e potal ceekngal ɓooy e dumunnaaji, haa keɓi rontinde en ndee heewandere pine e ɗemɗe kan e degrewe deenooje maho majje e kuuɓal, ɓaawo enɗam pinewam, ɗemɗewam e guurɗewam keɓɗam ñooteede hakkunde majje. Tigi, to waɗtan kareeli baɗɗinooɗi cañɗi daartol men nder njuuteendi mum, to wortorde jaggondire sahaa nii nderiije, en keɓiino hormaade hurum renndo men, hono heewandere ngonkeele mumen. Kala ɗemngal, kala pinal hisii e moɗeede, ƴellitoriima reende jaatiiji mum e ngonki mum, maa mbiyen ko woni koo, e kuuɓal. Renndo men waawiino ñootondirde ɗi haa yettii ɗo hankati ina jojjani ɗi kormondiral e jokkondiral timmungal so ɗi njiɗii hisde e firtaare. En mbaawii dakmitoraade heen naatnaattondire ñeeñiije, conceweeje, feeloweeje, karalleweeje, ganndiweeje e ɗemɗiweeje coñtuɗe. Kono noon, hay heen semmbe goote, wonaa ɗe duuɓi ujunere laamu taaniraaɓe men ɓe Gaana, wonaa ɓe Tekruuri en, wonaa ɓe manndikooɓe, saka noon biifnanɗe haɓɓere laamu Jolof e temedannde 15ɓere, alaa heen fof naatanɗe kiiɓal pinal haa pelliti heen mahtaade ngonkeele leƴƴi, so ɗi ngonii ɗuwaaɗi maa tiimaaɗi, waɗtude ɗe e mbaadi leñol keelnungol ngol. Mate ɗe ŋakkirano mbaawka ngam aaɓnude ɗum? Alaa, hay seeɗa ɗe ŋakkiranooka. So en njiɗii faamde jeñtule ɗe laati-ɗen ndee yirwere fenndaande gila kadi ko ɓuri ɓooyde e ɗii kewuuji limtaaɗi, nder renndiwal men e sahaa nii haa yottii e nder won mbaykaaji fiɗtiwal men, alaa e sago, hay so ko e mbaadi famardi, ndiisnoɗen daartol men; yoo won tan nii ngol-ɗoon dottangol e ndee taƴre leydi huufndi en gila nde naatan-ɗen ngal daawal tuma, laatiinde kaatane noknatiwe pasnooje fayannde men dartiweere. To yaltirde, maa en keɓ heen faamu ɓurɗo seeɓde feewde e nduu jiiɓru fattooru, nganndoren heen huunde e sababuuji tammbiiɗi ɗi to ɓurɗi luggiɗde. Dawrugol laamu dartoringol moɗgol pine e ɗemɗe nde jolti ɓooyaani e ndee taƴre leydi. Ngol ɓuri teeŋtude ko gila heɗtere aarabeere ndee yettii sahnga teemedannde 15ɓere. Ndeen taƴre naatiri ko, wonaa tan tiimde, kono ko moɗtude leƴƴi berbeer en, rewrude he koomte pinal e ɗemngal; caggal nde ngonki hesiri joltundi ndii huuɓi tafeede, hono ko innatee capataagu walla aarabam-mberbeegu, caggal nde fitinaaji cakkitiiɗi hakkunde laamuuji pirlitaa ko adii nde njiimaadi tuubakiri ina naata, caggal nde ndiin hetti taƴe leydi kese, nde jeytaare jaɓaa, won yimɓe ngummii njaltinoyi to nder mbunndi kaɓtorɗe mumen ndee-ɗoo eɓɓaande nayeere, ɓe kesɗitini nde, ɓe ngartiri nde e nguurndam kesam pul. Daaɗe kumpitiiɗe oolinooɗe to batu Eeleega keɓaani wuurtude ndee waalaare nde jinngere jokki wahde, wuuranaade leñol ɓurnangol. E tee ɓe ŋakkiranooka ceeɓndam jiyle e fewjiyankaagal. Wonaa mehre waɗnoo miijo laamu fawiingu dow haɓɓere, ngu wonaa ngootulingu, wagginaa toon, dartanaa, ɗum fof ɓuroyta feeñde ko caggal keɓal jeytaare timmunde ndee. Ngaal jaɓɓal laamu ndaɗdoowu, conngoowu, gasnirnoongu hoomtude e moɗtude berbeer en, ko ngal-ɗoon jaɓɓal laatii ngooroondi laamu Muritani joltungu gila jeytaare haa hannde: Peccugol woodaani, woodi tan ko keɓtugol e keelnugol. Ɗoon ɗo daaliiji e joomannduuji ɓooyɗi limtaaɗi korminoo pinal e ɗemngal mo woni kala, nguu laamu hannde dartorii ko hiiɓde pine e ñoƴƴude ndee heewandere ronaande. Ngu lutndii kala fartaŋŋe goodanoowo renndo jokkaade e pinal mum e tabitinde goodal mum; ngu lomtini ɗoon gootolingol pinal, gootolingol ɗemngal, e ndaɓɓa, ngu aafi ɗoon aarabingol. Gila jeytaare haa yettii ɗo njahraten ɗoo, ko polle doosɗiwe ngoni e teɓɓiteede no jabe, ko mbayliguuji baawnaaɗi dow tippudi men nehdi e jaŋde pawondiri no tuufeeje mahtotooɗe leydi ndii nder mbaadi aarabeeri honiindi, dartoriindi momtude kala pine e ɗemɗe kedɗiiɗe. Oɗon mbaawi addaneede miijo jojjugol `ɗemngal mahondirowal’, tawi nii ina laaɓani weeɗooɓe on ngoon miijo wonde tabitgol maggal hawrata ko mooƴgol ɗeya ɗemɗe fof hono no ɗum kewirnoo to leyɗe goɗɗe bayɗe no Farayse, ɓe mana, ɓe manta ngal haa njaɓon; eɓe mbaawi nii hay waɗde no ngoongɗinir-ɗon wonde ko ngal baɗɗingal, ngal woorotaako, ɓe ndallinoroo konngi muumi bayɗi no “njuɓɓam-gollaagu’’, maa “kesamhesaagu” walla “nanondiral”. Kono noon, ɓe kuutortoo ɗoo tan ko mbayka woota e mbaykaaji ɗi hakkillaaji mon njogii. Ina gasa tawa maa hakkillaaji mon njaɓ goongɗinde, kono mate ma ɗi njaɓ fiɓde? Mate ma ɗi njaɓ fiɓde wonde nde ngenndi mahatee maa ɗi paalkisoo ɗemɗe majji? Mate ma ɗi njaɓ fiɓde ɗi cellina wonde nde mahondiral waɗata ko maa ɗi ɓooroo pinal majji? Ina laaɓi, ɗi njaɓataa ! Ngati fiɓnde ina naamnii ko ɓuri ko goongɗingol naamnii koo. Waayo e jikko, ɗee geɗe baɗɗiiɗe tawtoree mbele fiɓnde tiiɗa, ina ngoɗɗi dañeede ɗoon ! Waayo mon ko sellungo nde caliɗon fiɓde, jikko mon juumaani ɗo salni on fiɓde. Tigi! Nde tawnoo, he mbunndi luggere pittaali mon, oɗon nganndi won geɗe ɗe cuuɗa-ɗon. Geɗe ɗe tinaton he nder mon, woni mbaawon ɗe heɓindaande, woni ndonkon ɗum. Tigi, ko on itiiɓe e pine limtinɗe keɓɗe wuurde les daaliiji e joomanduuji ɗi itturi njaajndi diwtundi to woɗɗi laamu nguuraangu hannde nguu, kono ɗi meeɗaa farlude e ɗeen pine e ɗemɗe hay gootolingol momtowol pine gootol ngam woodde maa jaalaade. Nde tawnoo eewnaade ngol-ɗoon laawol ngam mahde ngenndi noototoo ko miijanteeri nguurndam heeriindi, kono meeɗaa wonde waɗɗiinde farlaande e laamu. Ko ɗum woni sabaabu, mo tinaton to ɓuri woɗɗude he mon, keedoowo on e fiɓde hay so araniino on goongɗinde. Ko ɗum kadi foti yonande on ngam pirton kala ko njaɓno-ɗon he oo fuunti ñiddiɗɗo mbele keɓindo-ɗon to ɓuri tiiɗde goongɗingol cemmbungol ko piɓ-ɗon to ɓuri luggiɗde e neɗɗaagal mon, hono naŋtaade laŋ e pine mon e ɗemɗe mon. Maa wood jaabiiɓe mi wonde tumaaji mbayliima, ellee wowlude ɗii konngi koybuɗi ina lomtoo hujja seniika, kono mi ƴettitat tan konngol Moktaar wul Daddaa, e hoore mum, huutortonoo ngam sifaade Muritani: O wi’i ko “Muritani ko Siwis Afrik”. Kono hol ko wul Daddaa janngitii e yeru Siwis mo o teeɗantoo oo? Hay huunde ! Nde tawnoo Siwis, kañum kam, waawii yiilirde pine mum e ɗemɗe mum nder kormagol potal mumen ngal aldaa e jinngere. Hannde oo, Siwis ina faggitoroo ɗum ngalu neɗɗankeewu e koppareewu doolnungu. Ko leydi men e leydi Siwis njiidi sahaa, e tee ko enen e maɓɓe poti hay keeweendi ɗemɗe. Yeeruuji goɗɗi laamuuji cuɓiiɗi laamoraade potal ɗemɗe leydi mumen ina keewi ngasataa, eɗen mbaawi jokkude yeruuji hono Belsik walla ko wayi no Liksambuur famɗude, fotaani hay e Nuwaaksot yimɓe kono ina jogii ɗemɗe tati laawɗinaaɗe e ɗemɗe nay janngirɗe. Wadde feere gootolingol ɗemɗe e pine artirta en ko e miijanteeri laamorndi cuɓaandi kono kam engol woɗɗi wonde jojjunde waɗɗiinde yuɓɓo ngenndi hono no laamu muritani yiɗi yo en ngoongɗinir nii. Renndo am teddungo, mi yaajnotaako haa ɓura ɗoo e ciftinooje baɗe daartol, maa ni juutnaade e kujjinaali keewɗi celluɗi kollitooji moƴƴere fattamlamre wonnde e ƴellitgol heewandere ɗemɗe e kormagol mum tewingol. En kuuɓnataa ɗoo hannde ndee toɓɓere ñamñamtiweere. Ngam ngarten e kuulal ngal e jaati, ina foti ciftinen wonde gila nde Muritani eggini pooɗondiral ɗemɗe e ngonkeele aafoyi ɗum nder reedu duɗe laamu, e ballal ndee wabbunde mbayliguuji tippudi mumen ceemmbinooji ɗemngal Arab ngal tan e mbaadi lutndiindi potal ɗemɗe ngal kala leydi heewɗemɗeweeri nuunɗundi fotnoo hormaade, ndi heɓii aawirde ɗoon ñawannde hulɓiniinde nder ɓernde jaŋde men ngenndiire. Ko ɗum rewi haa saabii ko haala eɓɓaande kuulal kuccam tippudi jaŋde roondii koo fof e batte ngoƴaaji e kulhuli dukateeɗi ɗii. Laamu nguu ŋakkaani e arditaade ɗum ɗoo fof. Hol no ngu waawirta luuteede ɗum, kanngu njoganiingu ɗii maaldeeji ganndal gawri keɓirangal fotde duuɓi 60 he gollal? Ko yaawi ngu ummanii ɗum, ngu woni e heblude fuunti-funeere sarɗiyankeere caggal binnditagol, maa mbiyen, mogiyankooɓe. E nder ndee fuunti-funeere, mogo haawniingo, ngo meeɗaani tawo miijeede, sabu bettere mum fakkitnde, heɓaama heen teskeede. Ɓee halfinaaɓe yo ndaro he ngoo mogo, ƴettaaɓe he nder nokkuuji ɓadiiɗi haa fakiti ko nootortoo dartanaade ɗemɗe, keɓii hollitde e peñcu darnde mumen laŋ e huuɓnude nelal laamu neli ɗumen e nder ndee fuunti-funeere heɓlaande. Hol faandaare maɓɓe? Hol njeenaari woni heen e niiwneede to wiiwaano ngoo duko? Feccere teetaari ndii maa habrude en heen ko laaɓti. E yeeso artigal 65 lutlutndal, niɓɓal e fannuuji limtinɗi, buumirangal cuddi, sompaa he mum cugge, soɗaa he mum mogge ngam newnoyde taranɗe gultoytooɗe, baartoytooɗe hakkeeji loŋnginanooɗi, won heewɓe dartoriiɓe hujjikinanaade ngal, e rewrude e dalillaaji ɓurɗi nuuntoriɗde. Haa jooni dey, ngal artigal tammbingal kam tan dawrugol ɗemɗiwol duɗal ngenndiwal tafateengal ngal, maa mbiyen tonngungal ñaawoore nde leydi ndii sakkiti wonande pooɗondiral ɗemɗe ngal ndi aafoynoo nder duɗal ngal e hoore mum, ngal kuulal nana ɗoon haa jooni heddodii e niɓɓe mum kulɓiniiɗe tonngiiɗe e janngite luurdoyooje. Hay gaatuleeje mbileweeje goote, hay ɗe karallo laabi ñaawooje mo duuɓi 13 jaŋnde, keɓaani tawo majjitinde ɗee cugge coɗiiɗe he ngal artigal, peeñanooje boom hay kala humambinne so tawii tan omo heddodii e nuunɗal makko timmungal. E yeeso cinnde ɗee, ɗo, he mbaadi wuurannde laaɓtunde, kuulal ngal holliti anniya mum farlude e hakkeeji men janngude e ɗemɗe men rewneede ɗumen e koolkisol cakkitoowol jaɓgol walla calogol kuuɓtidinngol mumen, e yeeso ngeen tooñannge heewɓe ngonii eewnotooɓe en he jebbilaare maa hillanooɓe ngal kuulal, caggal ñaagunde peewniton kiistaron kon ɓe njenanaa kuuɓnoytaake. Renndo am teddungo, mi wonaani ɗoo e haalde he dow innde fedde. Kono miɗo waawi yeewtude golle won fedde dariinde, sooborii heen warñeende mum e ƴiiƴam mum, nder oo sahaa laaɓtuɗo wonande daarol men. Mi inna ɗoo Njuɓɓudi ngam laawɗingol ɗemɗe ngenndiije (innateendi OLAN). Jeyeede mi he mayri jogotaako hay batte goote he konngol ngol-ɗoo. Ngati baɗe mayri kollitaa ko he dingiral peñcu, waɗde eɗe mbaawi ñaawreede no laaɓtiri. Wonande juɓɓule keɓɗe soobaade e hare ndee, ko kayri tan heɓi feññinde diiñorɗe ngonkiweeje e pineweeje tammbiiɗe kuulal ngal gaa-gaa taranɗe njanngiiniweeje kollitaaɗe ɗee. En mbaawii noon teskaade hono ndeen yiyannde to won yimɓe teelɓe, maa mbiyen ɓe nootaaki he innde fedde. He nder nehaande haala kuulal ngal, en kollitaama pelle ciforteeɗe pine ɗee, wonaa dow kaanhaanɗe fannu dartogol majje nder heen, maa nii fawaade e ɓeto golle maɓɓe ɓennude teddinteeɗe, kono ɗe eewnoraa heen ko hono no hujja huuɓnuka, dunndorteeka. Kono ciftinen tan, golle e balle majje ɗee fof no potiri, ɗe ngalaa nulal renndo sakkitde pellite dow nguurndam e maayde ɗemɗe mum. Mate en njejjitat wonde jeyeede e ɗee pelle, no way waawde yiɗeede e hormeede nii fof, firtaani fagganaade ɗemɗe ɗee hay geɗal ɓurnowal gootal? Heewɓe ngonii ɓeen golliiɓe ko tiiɗi wonande kisnugol ɗemɗe ɗee tawa meeɗaani naatde maa dillude e ɗee pelle. Waɗde, en ngonaani e famɗinde ɗe, kono alaa e sago kadi yimɓe ndeentoo rokkude ɗe hoolaare nde yuurnittaake teeŋti noon he oo sahaa mo nduu fekkuru hulɓiniindu. Man’de won mbaykaaji golle majje, heɓtinde darnde majje e janngingol ɗemɗe ɗee e laygol mum, ko jey mo hay neɗɗo kumpitiiɗo gooto ɗawataa ɗe. Heddii noon ko ɗe keeroraaki oon jey. Nde tawnoo, ciftinen laawol goɗngol, won juɓɓule keewɗe goɗɗe ballitɗe ƴellitaare ɗemɗe ko famɗi fof ko foti he kuuɓal golle majje, so wonii to leyɗe catiiɗe en so wonii he Muritani hee walla e tuŋbuuji men tawateeɗi he jookli winndere ndee fof, so wonii hanki walla hannde, so wonii he alkule walla e ƴellitagol jaŋde ganndiweere, so wonii he jaŋde woowaande walla e mbaydiiji kesi karalleeji, so wonii he hirjo pinal walla e ƴellitgol jaayndiyankaagal. Ndeen noon, hujja maɓɓe heen ina laaɓti, kono heeroraade ɓe oon hujja laaɓtaani hay dara. Wadde ɗum ɓurata nanndude ko e jamfa, wonande fedde, innitoraade ɗum wootere haaldateende dow innde renndo ko faati he ndee-ɗoo saɗeende yawtunde to woɗɗi keeri mayre, sahnga nde nde toɗɗii daɗndugol renndooji ɗii e kuuɓal mumen e tanaa momtagol mumen pewjateengol. Ko wonaa ɗum, teskuya muuska waɗii ɗo ŋakkere dalillaaji addani pelle e yimɓe daraniiɓe ɗumen artude e waɗde limto-limtooru baɗe mumen, sahaa nii weeynude duuɓi mumen, ngam ɓenninde miijooji mumen e hisnude ɗi yeeso losko haanngo ngo ɓesngu huccitnoo he mumen. Hay tergal gootal he fedde OLAN, e tee won heen keewɗe baawnooɗe kam en ne wejde baɗe mumen ɗe njaasaani ɓure, tawtaani ɓe he ngal boowal lutndingal ndimaagu kan e semteende. Kono ko hono no mbiyruno-ɗen nii, mo woni kala waɗata ko gollal mum, ko janngo e ɓooy laɓɓitinta nelal kala heen, peññina paandoraale ɗee kala. So tawii won fedde dillunde heen nde rewaani e binnditagol, ummiinde, ɗo hay gooto fadaano ɗum, ñaafii e boowal hare ndee ko fedde innateende OLAN. Nde jibinaa ko sahaa nde fuuntifuneere ndee fuɗɗaa seedeede. En ngartataa ɗoo e fillaade dewrewe mayre. Kono nde laatiima majjaande nde laamu nguu tijjanooki. Woodde saliiɓe teelɓe ɓe konngi cariiɗe, ɗi ndentaani, ɗum laamu nguu, ina hasii, tawi tombinooma ɗum. Kono feeñde fedde yaawirnde nii yuɓɓude e tiiɗirde dartogol cemmbungol, ɗum kam ngu meeɗataa ɗum haynaade saka noon jooɗtoraade. Ɓaawo neegre e wasre fakitnde dadiiɓe kuutorii ngam falaade e dartinde dillooɓe mayre yamyamɓe, OLAN heɓii fawde baɗal maantiniingal ngal fiyannde mum taƴti keeri, ooloyii to ɓuri woɗɗude e jookli winndere. Sukaaɓe ɗiɗo rewɓe, jeyaaɓe e terɗe ɗowooje njuɓɓudi ndii, fellitɓe fawde baɗal ngam ɓosnude hare hakkeeji mumen. Eɓe njooɓii cuusal ngal weeɓaa nanndal, eɓe njaɓɓira hakkilantaagal ceekngal aada, ma ɓe aaf gollal jogorngal battinde he kala loowdi oon ñalawma. Susi Booy to fiilde lefol, sahnga nde Salimata Bah dartinta jeewte to batirde ngenndiire. Deenoowo batirde oo, tawi ne heɓaa e bettere, woni e etaade ɗuggitde saɗeende ndee e ɗaɗol; o jikki leggal daande Salimata ngam ɗeɗɗude ɗum. Teeyre Susi ndee ko teskiniinde, haaltateende ! Omo anndi ko woni ɗoon e kewde koo. Sali, hono no mbaroodi nii, woni e bikkitaade ɗoon ɗo teeyre makko ina jokki wukkitde konngol makko. O harƴitii e juuɗe oo deenoowo ŋakkaade gacce, oo joofni konngol ngol, nanangol nder batirde hee, nanoyteengol miliyoŋaaji yimɓe e nder aduna hee. Ko ɗum leƴƴanɗe 17 jogorɗe taartaarnude aduna, haa mbinndoya inɗe ɓee-ɗoo sukaaɓe ɗiɗo rewɓe nder deftere toownde resorde hare ɗemɗe. Maa Salimata muuse ɗeɗɗere ndee, Susi fiyee, e mbaadi gaccolinndi, sahnga nde yaltata batirde ndee. Renndo am teddungo, gollal fedde OLAN ina waawi annominireede baɗal Salimata e Susi ngal. Ko teskinii e fedde OLAN nder nehaande ngal-ɗoo kuulal, ko heɓindaade ɗum paandaale ɗee gaa-gaa no laamu nguu hollitiri ɗum nii. Nde faami woni ɗoon, ko adii fof, ko haala daɗndugol pine e paabogol ɗemɗe ɗoon ɗo heddiiɓe ngoni e dukde hol loowdi njanngateendi. Ko ɗum addani nde sakkitde peeje kaɓtorɗe ɗo woɗɓe keddii e juutnaade e hiño binndi. OLAN laaɓndii ko potal pine e ɗemɗe yeeso laabi ñaawoore leydi ndii. Ma nde jokku golle mayre, ko ɗum muusi fof, haa nde hujjaaji teeɗanaaɗi ɗii keɓaa. Waɗtuɓe faandaare mumen heɓde won ngollirkon to duɗal joomnangal ngal, ina mbaawi laaɓndaade ndeen faandaare, hono ngal-ɗoon duɗal. Kono ɗum wonaa faandaare OLAN. Ma nde jokku hare mayre e lutndaade ndii-ɗoo mbaadi kuulal ngal, e compegol mum. OLAN ina eewnii nde duɗal men mahtatee e mbaadi ɓurndi yahduɗe e guuraaɗe leydi ndii. Ende noddi nde uddittee kaaldigal goongireegoonga, ngal aldaa e mofamtumaagu, ngal jiidaa e ngal nanondiral puunti. Nde noddi en ko e haaldude, kaaldigal goongɗungal, mbele yaltoya heen feere nanondiraande hormiinde heewandere men pine e ɗemɗe, woƴaande daɗgol ɗemɗe ɗee fof e ƴellitaare mumen nde gasataa so wonaa rewnee e laawɗingol majje, nde reeniree kuulal laaɓtungal, nuuɗnungal. Banndiraaɓe, miijanteeje ngootam-pineeje tuƴƴinii jaatiiji renndo men, ɓooyngo hormaade heewandere pine mum. Ɗe koynii daartol men, hannde ɗe ngummaniima lofde janngo men. Renndo am teddungo, miɗo ñaago ma nde ngummotoo, ndarano-ɗaa ndee hare ɗemɗe. Mi joofantaako ma hay fedde wootere nde pot-ɗaa tawtoyde. So wonaa ɗum mi diwta hurum maa. Laaɓndoto-maa-mi ko yo a rentin baawal maa no diidorinoo, nder laawol ngol cuɓi-ɗaa, tawtaa ndee hare dartoriinde hisnude nguurndam maa e reende hurum maa. Hoto hodo daartol maa. Hoto faaytu ko ngon-ɗaa nder lugge goodal maa. To iw-ɗaa too ina woɗɗi, ma mi artu e daartande ma hanki maa e kala sahaa. Min njaɓataa yimɓe ina mbaasna, ɗoomtina, kuccameeje janngo maa hono wootam-pineeɓe ndartorii waɗirde. Hay neɗɗankaagal gootal alaa e momtugol pine, hay jam e deeƴre wootere ngoodaa e gootolingol baawnangol dartoringol jaalnude ɗemngal gootal e jaasnude keddiiɗe nela ɗumen e nattugol panndungol, hay njuɓɓam-ngollaagu wootu wooda e feere pemmbugol heewandere men ɗemɗe e pine.Muhammadu Sih lollirɗo Pullo Gaynaako Ñande 14 Juko 2022 Sewnde: Golal Media
https://binndipulaar.com/2022/11/21/%c9%93ataake-faade-e-renndo-muritani/
Ndaarooɓe ayaawooji kabrirɗi Senegaal fof gite mum ene ngoowi mbaydi Ziadatu Kan ɓurɗo lollirde Gabrielle Kane, sabu makko heewde ko o tawetee he nder palaatooji teleeji Senegaal. Ɗuum ne de, so a yahii caggal seeɗa, hayso ko duuɓi tati tan, heewaano meeɗɓe nande innde Garielle Kane he nder leydi Senegaal. Kono hannde ko o hoodere jaayre he nder Senegaal nde hay gooto waawa hooynaade kammu o tawa yiyaani lewlewal mum. He lewru Colte 2021, nde Aji Saar, yalti wiyi mawɗo lannda PASTEF, Usmaan Sonko heɓtii ɗum ndee, coow o mawnii sanne he nder Senegaal, yimɓe lannda ka e jinngooɓe mum en mbiy ɗum ko pewje laamu Senegaal e hooreejo mum Makki Sal, ngam helde koyɗe o mbir dikkotooɗo-mo mo o suusa hawrude he dingiral geew. He nder oon wuuku-waaka ko daaɗe ɗiɗi tan nanetenoo, maa wonii ko hillanooɓe Usmaan Sonko, ene takka laamu nguu maalde walla heedanɓe laamu nguu ene ndanndoo. Kono Aji Saar goytiiɗo bonannde ndee o kanum way ko hono jejjitaaɗo he yeewtere hee nii so wonaa nde yimɓe Sonko tini e makko ko ene ɓeydoo wirtude-mo mberloo ɗum he nder mejaaji (laylati) renndo ngam bonnude innde makko e ɓeydaade ruŋtinde hakkillaaji yimɓe ɓee e makko. Ko ndeen Gabrielle ne naati geew o. Ɗo adan ɗoo o wiyatnoo tan ko o ñaawoowo hakkunde goonga e fenaade; kaaloowo yiyannde makko e no yiyre geɗe ɗee ni. Kono ɓooyaani konnguɗi makko mbaɗti nokkude jinngol haa nde o fellitnoo kisa e feeñnikinaade he jinngangol makko Aji Saar. Ko ndeen Senegaal fuɗɗi anndude o suka dewbo Pullo, mo hoddiro e ɗannugal baaba mum to Konngo (Congo) addani ɗum jibinoyeede Brazzaville he 1992. Caggal nde hareeji ɗii e pellondiral juuti toon baaba makko felliti dognude ɓesngu mum artira ɗum en to leydi mum Senegaal. Ko ɗoon Gabrielle nehii haa gayni jaŋde mum tolno hakkundeejo nde yahi leydi Farayse kadi o jokki toon jaŋde makko. Ko ɗuum jey sabaabu ganndondiral makko e Jean Claude Boulard, Senateur kadi Meer wuro Mans, mo o wonno balloowo mum to suudu sarɗiiji (assistante parlementaire). He nder Senegaal yimɓe heewɓe ene njiyira Gabrielle Kane ko tuubaak-ɓaleejo. Wonaa tan sabu innde makko nde woowaani he Haalpulaar’en walla ngaddiin makko faransinkoore, kono kadi hay jiyanɗe makko nguurndam teeŋti e yiyannde makko he palaas dewbo he nder renndo. Gabriell ko feminist kadi paarnortooɗo ɗum, mo jiyanɗe mum he won toɓɓe renndoyankeeje ene luutondiri no feewi e ko woowa walla ko woni finaa-tawaa Senegaalnaaɓe teeŋti he Fuutankooɓe to jibnaaɓe makko njeyaa to. So goonga, hannde Gabrielle Kane ko feetere jeyngol, kala ko o memi hayso huɓɓaani ne suurkat, nde tawnoo ɓayre makko waaɗaa ko he jeddi (polémique) walla mbiyen suusde haalde miijo mum e sirŋinanaade yiyannde mum hayso e nde luutondire e aada walla nii heen sahaaji ko yimɓe ɓee njogitii ko tinndinooje diine. Ko ɗuum waɗi he yontere yawtunde ndee, nde nate makko njalti omo jooɗodii he Mawɗo laawol Murid en, Ceerno Muntagaa Mbakke, ñiŋooɓe-mo ɓee njiyraani ɗum jam, nde tawnoo he yiyannde ɓeen haɓdiiɓe makko, ko ko haanaani waɗi. So alla, kala no neɗɗo waawi ndaarirde Gabrielle Kane e jiyanɗe mum ne, ko nawi-mo Tuubaa koo ko koyɗe moƴƴe, tedduɗe kadi jogiiɗe nafoore. He biyɗe makko: addimo Tuubaa ko juuraade mawɗo laawol Murid en ɓee e ñaagaade duwaa e addude ballal makko fayde he yimɓe wuro ngoo hatojinɓe he ballal, teeŋti to bannge safaara. O addii ɗoon kaɓirɗe keewɗe e kuwtorɗe he ko fayti e safaara, ko wayno leece hopitaal ene wonndi matalaaji mum en, jooɗorɗe (siisuuji), taabe e gaŋuuji ngam safrooɓe ɓee. Won wiynooɓe o hokkiriiɗon ko ene wona miliyoŋaaji 67, kono ndeen limoode wonaa ko hawraa he mum. Caggal Tuubaa, Gabrielle yahii Fuuta kadi he yontere maaynde ndee, ngam nawde ballal makko kadi to Hopitaal Wurosoogi, kadi o yettiima seernaaɓe falnde ndee ngam juuraade ɗum en e ñaagaade ɗum en duwaaw. Kala ko waawi umminde mo e kala waawi wonde caggal makko ne, eɗen mbaawi wiyde, belaaɗo e mettaaɗo kala hannde hakkillaaji ene njowii e Gabrielle Kane, kadi omo nanndi e pawɗo koyngal makko ɗo tiiɗi.
https://binndipulaar.com/2022/08/22/hol-mo-woni-gabrielle-kane-e-hol-ko-woni-caggal-makko/
Le Vote Ethnique walla Neɗɗo ko Banndum ko konnguɗi lolluɗi he Senegaal gila Makki Sal fiilaa lefol hooreejo leydi ndi. Dawriyankooɓe heewɓe ceeraani he naatnude he nder hakkillaaji Senegaalnaaɓe wonnde Fulɓe teeŋti e Fuutankooɓe jinnganirta Makki Sal ko sabu enɗam makko e maɓɓe, sabu makko wonde Pullo. Caggal suɓngooji 31 Morso, jawtuɗi ɗii, lundiyankooɓe Yewwi Askan Wi, njaltinii tintinoore ngam wiyde suɓngooji ɗii ndewaani laawol he nder falnde Podoor, Maatam, Kanel e Raneeru, waɗde he nder Fuuta fof. Fuutankooɓe heewɓe ene njaggi oon tuuma ko yawaare e leñam-leñamaagu addi ɗum. Kono mbele won he ɗum fof ko goongɗi? Gila 1976 nde laamu Senegaal udditi laawol waawde sosde lannda dawrugol fayde hannde, maa ɓur teemedde tati lannda nana he nder Senegaal. Kono wonaa lanndaaji ɗii kala njogii yimɓe jinnganooɓe ɗum en. Ɗal boom, hay lannda gooto waawaa dañde, kanum tan, e yimɓe ko yoni haa addana ɗum waawde heɓde laamu. Ko ɗuum waɗi he duuɓi jawtuɗi ɗii, en njiyii, ko lanndaaji keewɗi njantondirta ngam waɗdude haɓɓere wootere, ngona dental lanndaaji (coalition des partis) ndenndina jinnganooɓe mum en, ngam mbele ene ndaña keewal. He ɗii suɓngooji, ko dental lanndaaji tati ɓuri heen teskinde, woni lannda laamiiɓe o, Benno Bokka Yakaar, Yewwi Askan Wi mo Usmaan Sonko e Wallu mo hooreejo leydi kiiɗɗo o Abdullay Wadda. Ko teskini he ɗiiɗoo lanndaaji (walla dental lanndaaji) tati, ko gooto heen kala jinnganooɓe ɗum ɓurɓe yiytinaade ɓee, maa wonii ko ɓe joom mum jiydi ɗemngal walla laawol (ɗariika) walla ɓe jeydaa falnde. Te ɗuum ko huunde reeneteende he nder leydi, nde tawnoo ene waawi addude cargu he ɓiyɓe leydi. So alla noon, alaa leydi fof kadi daɗndi he ɗuum ɗoon, nde tawnoo ko neɗɗo winndorii hono noon. Ko loowdi neɗɗo wonde jinngoowo. Hay leyɗeele jiyduɓe ɗemngal gootal, leñol gootol ene ceerta he jiyanɗe mum en nguurndam walla diineeji mum en. Neɗɗo ko joom hakkille baawɗo ñaawde hol ko woni moƴƴere e holko woni bonannde, kono kadi ko o joom co’anɗe e yiddeeji ɗi heen sahaaji ene udda hakkille makko kaɗa mo miijtaade. Ko ɗuum waɗi dawriyankooɓe ko oon bannge ɓuri waawde ardude yimɓe haa keɓa ɗum en. Nde tawnoo yimɓe hayso tawii ko ndenndi koo ɓuri heewde ne, ko ko ɓe ceerti koo ɓe ɓuri yaawde teskaade. He dawrugol, huunde fof ene yaha. Fodande yimɓe ko waawaa laataade sabu anndude ko ɗuum woni yiɗde joom mum en, mbele maa ɓe cuɓo-ma walla njinngana lannda-ma, kono tawa so a heɓii a waɗataa ko mbiynoɗa walla he nder sappo fof mbaɗaata heen ko gootel ; jeykinaade he renndo ko wayno pelle liggotooɓe (syndicat), pelle rewɓe (mouvement feminist) walla nii pelle diine, hono no Donald Trump ɓattikininoroo pelle diineyankooje Amerik (Evangilicals) ni, hayso tawii nguurndam makko fof alaa nde jikkuuji makko walla baɗe makko kolliri wonnde diine ene tiiɗi-mo, kono omo anndi koɓe yimɓe tiiɗaaɓe koɓe ngoni koo, haa ɓuri teeŋtude he piɓle maɓɓe e jiyanɗe maɓɓe nguurndam ɗe oon diine fidiɓe. Jiyanɗe maɓɓe nguurndam ɗee eɓe njiɗi tabitinde ɗum he nder renndo maɓɓe, renndo Ameriknaaɓe. Kala dawriyanke kadi kollirɗo ene yiytoo hoore mum he yiɗde maɓɓe ndee e jiyanɗe maɓɓe diine ɗee, eɓe kebblii wallude ɗum gila he ngalu haa e jinngande ɗum ñalnde suɓngooji ndawi. Ɗeen co’anɗe (sentiments) ko geɗe ɗe dawriyankooɓe keewi huwtoraade ngam hoomtude won e tanndalle rewrude he ko joom mum en ngaskitintoo. Ko adii Donald Trump, he nder dawrugol Senegaal, ko Abdullay Wadda anndinaranoo ɓattikinaade e jidikinaade fedde diineyankoore, woni anndiraaɓe Murid en he nder Senegaal. Ko goonga laamuuji Senegaal ɓooyi rokkude galleeji seernaɓe sufiyankooɓe mawɗi ɗii geɗal, gila he Senngoor haa yettii Abdu Juuf, gooto heen kala ene ittannooɓe geɗal. Kono e sahaaji ɓeen, hay gooto e mum en meeɗaani hollirde koy oo galle jeyaa walla koy he ɓee yowiti, galleeji ɗii kala ene kurmanoo ko aldaa e paltoor. Abdullay Wadda ɓooyi dillude he dawrugol Senegaal, gila ko o suka, ko o sanɗa omo jannga, tawi nii Senegaal heɓaani jeytaare mum ndimaagu dawrugol. Kadi caggal nde Senegaal heɓi jeytaare mum, o ɓooyii haɓeede he nder lanndaaji lunndo, kono he ngaan saanga, haysinno ko o Murid o wonno ne, ɗuum ɓuraano feeñde e makko, kadi kamɓe ne ɓe pooɗtikinaaki-mo. So tawii ko alla noon, ene wiyee gila omo yiyloo laamu omo ɓattikinooɓe. Mbele ko goomɗinde (sabu o wiy ko o faranmason o wonnoo) walla ko yiɗnoode humtude haaju makko he maɓɓe tan wonno? Alaa ko mbaawɗe heen tabitinde. Kono sabu makko wonde dawriyanke ƴoƴtanɗo dawrugol e peeje e hodooji mum, omo anndunoo dawriyanke waawaa tonaade (gañaade) so wonaa tawa ene jogii ƴaañorgal (base). Sabu ko geɗe ɗiɗi gaddanta dawriyanke suusde sippireede e fooɗondireede laamu, ɗuum woni yimɓe jinnganooɓe e ngalu. Ɗee ɗoo geɗe ɗiɗi fof noon Abdullay Wadda ene anndi nana Tuubaa, so o waawii jaɓnudeɓe ko he maɓɓe o jeyaa, o waawii honde ɓerɗe maɓɓe, o mo felliti ɗuum ene waawi wallude-mo. Sabu ko ɓe dental keewngal, mahondirngal, kadi e ɓe njogii ngalu, te eɓe njogii pellital waɗde ngaluuji maɓɓe he kala ko ene ɓamta martabaaji maɓɓe. Won wiyɓe nde o foonɗondirtee laamu ndee ko kamɓe ñamlimo milyaar ko o waɗiri kampaañ. Ene teskaa nde o ari e laamu ndee o suuɗaaki, o mogginaaki; o hollirii he baɗe e haalaluuji makko ko he maɓɓe o jeyaa kadi ko kamɓe tan tiiɗimo he leyde he. O ɓeydii hurum maɓɓe e teddungal maɓɓe he nder leydi he, kadi o naftiriiɓe ngalu leydi ndi. Kono mbele ɗuum fof ko jeyeede e jinngande wonnoo walla ko yiɗnoode soodde jinngol maɓɓe tan wonno? Sabu en njiyii Abdullay Wadda wona tan ene yiɗnoo laamaade Senegaal haa nde natti waawde fof, kono kadi omo yiɗnoo so o yahii ɓiy makko, Karim Maysa Wadda, lomtoomo. Ndeke noon omo yiɗnoo jinngol Murid en ɓee ngol jokka haa yettoo ɓiy makko o. E mbeñdi pelle ɗe kaalɗen dowɗee, ko wayno pelle diine walla pelle fecciram-golle en, fulɓe kanum en ngonaa fedde ko leñol, kadi leñol mawngol, jaajngol he nder leydi Senegaal. Seertuɓe jiyanɗe, ɗal boom, heen sahaaji seertuɓe hay intereeji. Eɓe tawee he pelle fecciram-golleeji ceertuɗe e pelle diineyankooje (ɗariikaaji) ceertuɗi kam e lanndaaji dawrugol ceertuɗi. Nde tawnoo ko leñol way noon, so yimɓe keewi tan alaysago (alaa-e-sago) wooɗa ɗo ceerti payndaale. Ngool ceertugol fof noon haɗaani Fulɓe Senegaalnaaɓe fof ene njiytoo he ndaarorgal gootal, ngaal woni pulaagu maɓɓe, e ɗemngal maɓɓe Pulaar. Ko ɗuum waɗi nde Makki Sal fuɗɗii ƴellitaade he dawrugol Senegaal e jogeede yaakaare wonnde so o wallaama omo waawi heɓde lefol laamu ngu, ko ɓuri heewde e Fulɓe Senegaal ndewi caggal makko, njinngani-mo. Hayso tawii hay leñol gootol, dental gootal, fedde wootere (diine walla fecciram-golle) walla nii boom lannda dawrugol gooto, waawa kanum tan lamminde neɗɗo he nder Senegaal ne, ballal Fulɓe ene teeŋti he ko walli Makki Sal laamaade. He ɗii ɗoo suɓngooji (31 Morso, 2022) kadi Fulɓe Senegaalnaaɓe kala, haa teeŋti e Fuutankooɓe, tabitinii jinngangol mum en e Makki Sal, sabu ene wayno kala ɗo lannda makko hawi he leydi ndi, ko ɗo Fulɓe ɓuri heewde so wonaa saalum e Siin to o jibinaa kadi o nehii to. Usmaan Sonko jibinaa ko he wuro Cees (Thies) kono o mawni, eno wiyraa, ko to wuro Sebikotaan. Baaba makko iwdi mum ko Kaasamansa, neene makko, Khady Ngome ko Bawolnaajo so en tuugniima he lowre PASTEF. Sikka alaa, Usmaan Sonko ene ruttotonoo to iwdi jibnaaɗo mum woni diiwal Kasamaasa. Wiyaama nii ko toon o heɓi seedamfaagu makko BAC (baccalauréat) he 1993, ko ndeen o yahai Jaaɓihaaɗtirde Gaston Berger mo Ndar. Kono lollugol Usmaan Sonko wonaa he nder Kaasamaasa fuɗɗii, kadi woona toon o naatiri dawrugol. Usmaan Sonko fuɗɗii anndeede he nder dingiral dawrugal Senegaal ko he 2014, caggal nde o sosi lannda makko Pastef, he 2017 o suɓaa sarɗiyanke he araaray Ndawi Askan Wi. He puɗɗorɗe, rokkunoo Usmaan Sonko jinngooɓe ko ñiŋooje makko he laamu Senegaal, gila he jooɗiingu nguu, haa e laamuuji jawtuɗi. Omo takkatnooɓe saawde ngaluuji leydi ndii kala he nder sasaaji maɓɓe ɓe mofa, tawa ɓiyɓe leydi ndii ene lummboo he basal e caɗelee teeŋti he sukaaɓe ɓe laamuuji ɗii mbaɗaani hayhuunde ngam heblande janngo mum en. “Hol no gollonoowo laamu waawi dañirde miliyaaruuji so wonaa tawa ko he nguyaka?” Usmaan Sonko laaɓndii he sawtowol jeddoowo. Omo ñiŋatnoo kadi jokkondiral hakkunde leydi Senegaal e leydi Farayse, ndi he jiyanɗe makko, kuwtondiral hakkunde mum e leyɗeele Afrik wonaani ko wonaa wadde ɗum en kuwtorgal e siiɓaade ngaluuji mum en. Ene jeyanoo he podooje makko, wonnde so o laamiima ko o jaltinoowo Senegaal he leyɗeele ñaamooje CFA. Sabu e yiyannde makko ɗoon ɗo Afrik ene huwtoroo cfa faggudu mum waawaa ɓamtaade. Ɗiiɗoo diskuraaji populist, ngaddaani sukaaɓe e ɗanniyankooɓe nootitaade he makko, yanti heen kadi e keewgol makko huwtoraade mejaaji renndo (reseau sociaux ) ngol ene newnanimo waawde jokkondirde he ɗeeɗoo tanndalle he ɓiyɓe leydi ndii. He 2017 o yaltini deftere makko adannde nde tiitoonde mum woni “Petrol et Gaz au Sénégal”. Nde omo biskita heen no kontaraaji petrol e gas Senegaal ɗii tottiraa ni e waasde ɗum en fawaade he laawol. He 2018 kadi o yaltini wonnde ene wiyee: “Solution”. Ko he suɓngooji hooreejo leydi 2019 Usmaan Sonko dañi tiiɗtinde plaas mum he nder dingaral dawrugol Senegaal, caggal nde o ari 3ɓo he nder ɗiin suɓngooji caggal Makki Sal e Idrisa Sek. Ko he ɗiin suɓngooji kadi koreeji makko Kaasamaasanaaɓe pelliti yantude he makko he keewal. Haa ɓuri teeŋtude e bannge Les-Kaasamaasa (Basse-Casamance) woni falnde Bignona, Oussouye e Ziguinchor to joolaaɓe ɓee njeyaa to. He ɗiin suɓngooji o dañii 57, 25 % toɓɓere, Makki kanum dañi tan ko 38,72% hayso tawii Abdullay Balde gonnooɗo Meer Sigaacoor (Ziguinchor) kadi dawriyanke ɓurnooɗo lollude he diiwaal ngal, eggiino PDS ari tawti Makki Sall he ɗiin suɓngooji. Gila ndeen eɗen nganndi, Kaasamaasa ko he juuɗe Usmaan Sonko woni. So Makki Sal ene wiya Fuuta ko ngesa mum pannduba, Usmaan Sonko ne ene waawi wiyde Kaasamaasa (Basse-Casamance) ko jey mum, alaa mo foonɗondirta. So neɗɗo ƴeewrii nii suɓngooji he leydi Senegaal, ene weeɓa ko hakkille oon tigi naayortoo he wonnde dawrugol Senegaal woni ko he feeraade laawol ngootaagu ngenndi ene huccani leñam-leñaagu. Sikke alaa, en nanii ɗuum ko heewi he ɗii subngooji. Yimɓe heewɓe ñiŋirii Fuutaankooɓe wonde leñam-leñaaɓe sabu ƴettude daaɗe maɓɓe fof ɓe totti Makki Sal. Kono ndeen yiyannde wonaa goongɗunde. Hayso tawii keeweendi he Fulɓe Senegaal kolliriino mettere mum en he jaggeede Mamadu Jah he 1962 ne, haɗaani duuɓi deftuɗi heen ɗii Fuuta fof ko Senngoor hokkatnoo daaɗe mum en he kala suɓngo. Ko Abdullay Wadda woni he lunndo koo fof, Murid en jinnganatnoo tan ko lannda laamiɗo o. Konngol “Ndingal” ko lollungol, woni yamiroore mawɗo Muriteeɓe wonnde yoo jinngan Abdu Juuf he kala suɓngo, hayso tawii ɗo sakketɗoo heewɓe e maɓɓe nattiino tonngaade he ndeen yamiroore. Ɗal boom, Murid en jogiiɓe lanndaaji dawrugol ene keewi, kono addanaani ɗum en waawde dañde hay gootel he nder teemedere (1.%) he suɓngooji ngenndiyeeji. Ene jeyaa he ɓeen gooto e taaniraaɓe Seekh Ahmadu Bammba, woni Seriñ Moodu Kara Mbakke, kono kadi almuuɓe heewɓe feeñiniiɓe he almudaagal mum en, ko wayno Seek Bamba Jeey, Ibraahiim Faal, walla meteer Usmaan Ngom. Wonaa Idriisa Sek yeddata ɗum, sabu o wiyno o woppii laawol Tijjaani (so tawii kay o meeɗiino wonde heen) o jebbiliima he laawol Murid, kono ɗuum jibinani-mo nii ko ustaare. Makki Sal, eɗen nganndi, wonaa kanum tan woni Pullo he nder Senegaal gardiiɗo lannda dawrugol. Ko adiimo Jibo leyti Kah, Abdurahiim Añ e Umar Kaasum Jah en fof cosiino lanndaaji mum en dawrugol, kono so wonaa Jibo leyti Kah, heddiiɓe ɓee alaa e mum en fof dañɗo jinngol Fulɓe. Haa jooni ne kadi Fulɓe heewɓe ene njogii lanndaaji, ko wayno Seek Tijjaani Gaajo, Mammadu Dem mo Kisal Senegaal, mo ngannduɗaa ko lannda mum tan gooto jogii innde Pulaar he nder lanndaaji Senegaal fof, walla Aysata Taal-Sal en, kono kamɓe fof ɓe tawtoy Makki sabu hay gooto e maɓɓe nootaaka ko ene addana ɗum sirŋinoraade bannge mum. Hay he ɗiiɗoo suɓngooji, eɗen nganndi, lannda AAR Senegaal, hooreeɓe mum Ceerno Alassan Sal, Juge Ibraahiima Haamiidu Dem e kalfinaaɗo konngol lannda o, Ceerno Bookum fof ko Fulɓe, kono en njiyii no toɓɓe maɓɓe poti he ɗiiɗoo suɓngooji. Ndeke jiydaaɓe enɗam, ko ɗam waawi wonde fof, foti ko enɗam ɗemngal, diine walla jiideede diiwaan, joom mum en ndewirta e banndum en tan ko yiyde ko heddi he leydi ndii koo ene ndokki ɗum hoore. Ko adii Usmaan Sonko, joolaaɓe ndañiino Robert Sagna, gonnooɗo Meer Sigaacoor gila 1978 haa 2000, kono nde bempeƴƴe PDS ngari deggin-mo pawiɗoon Pullo, Abdullay Balde, hayso ko ɓiy Kaasamaasa ne, so joolaaɓe jantaano he mum waawaano ardaade Sigaacoor. So goonga hayso Pullo ene jogori lomtaade he japperee ngardiigu leydi Senegaal ne, alaa e sago ko maa Senegaalnaaɓe heddiiɓe ɓee ndokka ɗum hoore, so wonaa ɗuum hay Fulɓe njinngantaa mo. Wadde eɗen mbaawi wiyde hay kulol leñam-leñamaagu ko koomte dawriyankooɓe tan ngam saasnude jinngooɓe mum en e ɓeydaade hirjinde ɗum en yaltude he keewal so suɓngooji ndawii. Senegaal, caggal lewbi keewɗi iiñcuri, gulaali e seppooji, Senegaalnaaɓe cuɓiima sarɗiyankooɓe jogorɓe jooɗonoyaade ɗum en to Suudu Batirdu Ngenndi ñalnde Dewo 31, Morso 2022. Tuggude gila ndeen ñalnde kadi jeddi, e kappitaali hakkunde banngeeji ɗiɗi ɗii ene heewi. Bannge heen kala wiyi ko kañum hawi. Kono hanki Goomu Ngenndiijo (Commision Nationale) kalfinaaɗo suɓngooji o yaltinii resiltaaji paɗndorɗi, ko adii nde Goomu Ñaawooɓe Toowɓe o (Conseil constitutionnel) rokkirde yiyannde mum battindiire... [Jokku Taro]
https://binndipulaar.com/2022/08/13/senegaal-lenam-lenamaagu-e-heedi-heeda-he-nder-dawrugol/
Senegaal, caggal lewbi keewɗi iiñcuri, gulaali e seppooji, Senegaalnaaɓe cuɓiima sarɗiyankooɓe jogorɓe jooɗonoyaade ɗum en to Suudu Batirdu Ngenndi ñalnde Dewo 31, Morso 2022. Tuggude gila ndeen ñalnde kadi jeddi, e kappitaali hakkunde banngeeji ɗiɗi ɗii ene heewi. Bannge heen kala wiyi ko kañum hawi. Kono hanki Goomu Ngenndiijo (Commision Nationale) kalfinaaɗo suɓngooji o yaltinii resiltaaji paɗndorɗi, ko adii nde Goomu Ñaawooɓe Toowɓe o (Conseil constitutionnel) rokkirde yiyannde mum battindiire. Ndiin njeeñcudi (resultaaji) ko nii lelorii: Benno BokkaYaakar, lannda laamiiɓe o, dañii 82 cuɓaaɗo, Yewi Askan Wi, mo Usmaan Sonko ardii, dañii 56 cuɓaaɗo. Wallu Senegal, mo hooreejo leydi kiiɗɗo o, Me Abdullay Wadda, dañii 24. Lanndaaji tati goɗɗi tokoosi, gooto e mum en fof dañi cuɓaaɗo gooto. Huunde ɓurnde teskinde he ɗii suɓngooji ko wonnde ngol ɗoo woni goo, gila Senegaal heɓi jeytaare mum ndimaagu dawrugol, lanndaaji lunndiyankooɓe ɗii ene ɓura lannda jooɗiiɓe he jappeere o sarɗiyankooɓe to Suudu Batirdu Ngenndi. Won yiyɓe wonnde ɗuum ene tinndina demokaraasi Senegaal ƴoƴtii haa hellifaama. Sabu demokaraasi nde waawata tiiɗde haa nafta ko alaa-e-sago, maa jogoo lunndo tiiɗngo, jogiingo hattan waawde dartaade laamu guu, e faddaade ɗum e waɗde kala ko wela. Kadi ɗuum waawata heɓaade tan ko so tawii lunndo ngoo ene jogii sarɗiyankooɓe yonɓe to Batirdu Ngenndi too, waawɓe aynude laamu nguu e yuurnitaade golle mum. He nder ɗii suɓngooji hay so innde Makki Sal alaa e doggol fooɗondirteeɓe ne, ene way no kala berliiɗo kartal mum ko sabaabu nde makko waɗi ɗum werlaade kartal. Maa wonii ko sabu yiɗde mum e makko walla ko salaade-mo. So tawii ko gollaade leydi mum, golle jiytiniiɗe, naftooje, kadi battinooji ko juuti, ɗe rewam mum ene waawi wallude e ɓamtaare faggudu leydi, ko Makki Sal golli he Senegaal koo hay gooto e ardinooɓe-mo ɓee gollaani hono ɗuum. Kadi ko golle jiytiniiɗe, ɗe neɗɗo kala gonɗo he leydi he ene waawi fawde heen gite mum. Haa ɓuri teeŋtude to bannge mahanteeri (infracstucture), gila e kalluuji gudoroŋ, poŋuuji, laaɗe njoorndi lobbe (TER) e laaɗe diwooje kese (Air Senegaal), teerirɗe laaɗediwooje, (Aeoroport Blaise Diagne) walla nokkuji ɗo fijooji mbaɗatee, ko wayno Stade Abdoulaye Wade, Arène Nationale. O mahii kadi wuro no wonrunoo to Diamniadio (Jamñaaƴo) ngam waawde newnan’de laamu nguu gollorɗe kese, e ustude ɓittondiral werlaaji nder Ndakaaru, kono kadi koɗorɗe kese keewɗe mahaama toon tawa ko galleeji jooɗɗi, lobbi, cuɗiiɗi, cinkiiɗi ɗi ene ɓattondira ayaawo Senegaal walla kam wuro Ndakaaru e saareeji mawɗi he aduna o, ko wayno Dubai, Singapoor walla ni so en teyii mbiyen New York. To ballital renndo (aide sociale) o waɗii ko wiyetee bursi familial, (Programme national de Bourses de Sécurité familiale (PNBSF)) tawa ene wallita woon e yimɓe ɓe mbaawanaa koye mum en, haa ɓuri teeŋtude to nokkuuji dowri to. O tafii kadi yuɓɓo woɗngo ngam wallitde he newnan’de kala neɗɗo he nder leydi ndii no safrorii (Couverture Maladie Universelle (CMU), kadi laamu nguu mahii cuuɗi cafrorɗi (Hopital) he nder leydi hee kala, tawa yoga heen ko cafrorɗi dowrowi wonndude e kaɓirɗe karalleeje kese toowɗe. Sikke alaa, hooreejo leydi Senegaal, Toowa-teddungal Makki Sal, golliima, kono hay gooto waawa gollanaade denndaangal tolnooji rennodo. Haa ɓuri teeŋtude he leydi mbaydi hono no Senegaal ni, ndi faggudu mum ƴellitaaki no feewi, kadi ene ɓesni sukaaɓe yontuuɓe dañde golle. Kala ɗo laamu nguu sosi ujunere gollal, tawata ko ujjunnaaje jeegoom suka ene dari gooto fof ene yiɗi heɓde heen, nde tawnoo Senegaal ene ɓesnii sukaaɓe. Ene wiyee 60% (cappanɗe jeegom e nder teemedere) fof ko sukaaɓe ɓe duuɓi mum en njawtaani 35. Ɗuum ene jeyaa e ko addi haaɓre e mettere he ɓerɗe sukaaɓe ɓee; gargol rafi Covid 19 kadi ɓeydaani deeƴnude ɓerɗe yimɓe ɓee, sabu ɓitteende dañanoonde heen, saɗteende cogguuji nguura ka ekn., ene jibi haaɓre mawnde he nder Senegaal kala haa teeŋti noon ngalluje (gure mawɗe) ɗe. So en ƴeewi ko laamu Senegaal gollii gila Makki Sal heɓi ngardiigu leydi ndii, ma en njiy wonnde laamu nguu yuppii ngaluuji keewɗi he faggudu leydi he. Ko gollaa ko fof, gollii ɗum ko ujunnaaje Miliyaaruuji ɗi limotaako. Kala nde ko waynoon waɗi walla kala ɗo waawi waɗde, ene saaboo jibineede alɗuɓe hesɓe, nde tawnoo ɗiin ngaluuji fof ruttotoo tan ko he yimɓe ɓee, ko wayno jooma en gollorɗe mawɗe(entreprise/société) gollooɓe ɗeen golle ɓee, walla kadi gollorɗe tokoose (sous-traitan), heen sahaaji nii kadi ko yimɓe laamu nguu halfinaaɓe ɗeen golle ɓee wooda ko ndewnaani heen laawol ngam haa mbaawa faggitaade heen ngaluuji. Yimɓe heewɓe kadi mbaawii dañde heen liggeyaaji tawa ko dowrowi, sukaaɓe janngunooɓe jaŋdeeji toowɗi ene njooɗii he dow seedamfaaguuji mum en toowɗi, ko wayno asiñoor en e woɗɓe jannguɓe ko fayti he karalleeje kese, ene ndonki dañde ɗo liggii, nde ɗuum ari kanum en fof ndañii liggeyaaji. Ɗuum firti, Senegaal mahii alɗuɓe hesɓe heewɓe he nder oo dumunna. Yimɓe heewɓe ɓe tawaani ngalu, ndonaani ɗum he jibnaaɓe mum en, njiyaama ene paggitii ngaluuji keeewɗi he nder sahaa ɗaɓɓo. Won e ɓeen faggitoriiɓe ngaluuji mum en no laaɓiri, sabu ko jooma en susiyateeji walla antareprisaaji, hay sinno ko jooni puɗɗii ne, ndañii fartaŋŋe hawrude e golle mawɗe ene umminaa, mbaawii jeyeede heen e dañde heen dañe mawɗe he nder dumunna daɓɓo, tawa kadi ko dañal laaɓngal. Ndeen fedde (classe) alɗuɓe hesɓe ene peeñinira ngaluuji mum en e jogaade koɗorɗe jooɗɗe, ɗe neɗɗo waawaano miijaade hono mum en ene tawee he nder Senegaal, walla werlaaji tiiɗɗi coggu, ɗuum e nguurndam toowɗam maa mbiyaa ngonɗaa ko he ndaarde naɓaka (film) Hollywood. Sikke alaa, ko waynoon kadi he nder leydi ndi yimɓe mum ko ɓuri heewde barmeeji mum en ene waɗaa sahaa kippoo ndonka ko ñammini hay ɓesnguuji mum en, ene jibina kiram e mettere. Ko ndee mettere dawriyankeeɓe lunndongoo cajjitii ngam haɓoraade laamu ngu. Teeŋti noon e Usmaan Sonko. Le Vote Ethniquewalla Neɗɗo ko Banndum ko konnguɗi lolluɗi he Senegaal gila Makki Sal fiilaa lefol hooreejo leydi ndi. Dawriyankooɓe heewɓe ceeraani he naatnude he nder hakkillaaji Senegaalnaaɓe wonnde Fulɓe teeŋti e Fuutankooɓe jinnganirta Makki Sal ko sabu enɗam makko e maɓɓe, sabu makko wonde Pullo. Caggal suɓngooji 31 Morso, jawtuɗi ɗii, lundiyankooɓe Yewwi Askan Wi, njaltinii tintinoore ngam wiyde suɓngooji ɗii ndewaani laawol he nder falnde Podoor, Maatam, Kanel e Raneeru, waɗde he nder Fuuta fof… [Jokku Taro]
https://binndipulaar.com/2022/08/06/senegaal-su%c9%93ngooji-sar%c9%97iyankoo%c9%93e-batirdu-ngenndi-njeencudi-ndii-anndaama/
Ko weltaare mawnde ndañɗen hannde nde pinɗen keɓɗen tintinoore Fouta Vision wonnde ɓe keɓtii kanaal maɓɓe Youtube. Nde tawnoo wonaa enen tan, kono kala ɗo pullo jiɗɗo pinal Fulɓe e ɓamtaare ɗemngal Pulaar woni, ene suninoo no feewi e nande wonnde taƴooɓe njanii kadi he gooto e kanaaluuji Pulaar nder Youtube. He lewbi jawtuɗi ɗii, eɗen nganndi, ko kanaal Piindi TV taƴooɓe ɓee njannoo kadi celni ɗum laawol. Waɗti so a naatii he Piindi cuppitoytoɗaa ko he kanaal goɗɗo. Ko waynoon waɗde kadi waɗta, addanii Fulɓe ɓee laaɓndaade koye mum en mbele ko ɗum aksidaa walla ko feere añɓe leñol ngol yiɗɓe faddaade ɓamtaare ɗemngal Pulaar e pinal Fulɓe? Ko ngoonga waasataa ɗo añɓe ɓamtaare Pulaar ngoni, kadi so joom mum ene mbaawnoo palarto ɓamtaare ɗemngal ngal kala no doole mum en potirno. Kono ko kewi ɗoo koo wona huunde hesere he Youtube walla nii mbiyen inernet fof no fotirno. Kadi wonaa fulɓe tan ndañata ɗee caɗeele. Ujunnaaje kanaaluuji Youtube ene taƴee ñalnde kala, konee paatire bannge goɗɗo, hono no piindi e Fouta Vision taƴiraa ni. Yeru he lewru Seeɗto (Avril) yawtundu nduu, naalankooɓe mawɓe lolluɓe he nder aduna oo, heewɓe e mum en kanaaluuji mum en Youtube taƴaama. Ene jeyaa heen Justin Bibier, Drake, Eminem, kamɓe tato tan so renndinaama e ɓe njogii 146 Miliyon abonee he Yotube. He aljumaa hanki Beyoncé yaltinii album mum keso “Renaissance”, caggal nde o jooɗi duuɓi jeegom o yaltinaani album. Kono ko adii nde album oo yaltata tawi ko taƴooɓe ɓee caastiima heen jimol, njeeyi ɗum he nder Internet he. Taƴooɓe ko meccal ɓooyngal, joom mum en ndaratonoo ko he hakkunde jolɗe (yolnde) ene paddoo julankooɓe walla ɗannotooɓe ene keɓta jawɗeele mum en. He nder fuuta Tooro, innde Wullum Seyku ene lollunoo no feewi he nder taƴooɓe. Hannde ne he yonta internet, njulaagu heewngu waɗatee ko e karalleeje kese ɗe. So aduna wayliima, bonnoɓe ne mbayla jaɓɓal mum en kono fayndaare ndee ko wootere. Waɗiino sahaa gooto he 2019-2020, taƴooɓe ene kippotonoo he dame lowe (sites web) kompañeeji Ameriknaaɓe, kaɗa joom mum en naatde. Tawa kadi kompañeji ɗii ko mawɗi te ɗi mbaawa gollaade so wonaa ɓe naati he nder lowe mum en . Ko wayno Bankeeji, Hopitaaluuji, walla joom kuɓɓam en. So ɗuum waɗii, ɓe laaɓndoo joom ɗiin kompañeeji ngaluuji mawɗi, ko ma ɓe tottee nde ɓe njaɓa udditde. Laamu Amerik ene tuumatnoo he ɗuum ko wayno leydi Risi walla Kore Rewo. Nde tawnoo woon heen laaɓndii ko karallaagal toowngal ngal ganndudaa ko cate cinndiiɗe he laamu tan, ko wayno arme walla gollorɗe laamu kalfinaaɗi wiɗtooji toowɗi, mbaawi ɗum en jogaade. Ko ngoonga heen sahaaji won e taƴooɓe (hakers) ko haɓaade bonannde e salaade tooñannge addanta ɗum en waɗde ɗum, ko wayno fedde jaayndiyankooɓe wekileaks, nde Julian Assange jaayndiyanke Austarlinaajo ardino, aawtinooɓe sirluuji leydi Amerik njaltini ɗum en boowal, ngam yiɗnoode seyfitde golle Amerik e Angalteer mbaɗatnoo Fuɗnaange hakkunddejo ɗe. Kono ko ɓuri heewde, taƴooɓe (hakers) ko waɗboniyankooɓe faggitortooɓe ngalu no laaɓaani. Ko ɗuum waɗi, haralleeɓe kisal he inernet, ceeraani e jeertinde yimɓe udditde jokkorde (lien) mo njananaaka to ummii, walla naatnude kabaruuji (information) ɗo laaɓaka. Nde tawnoo ko ɓuri heewde ko he ndiin mbaydi joom mum en ɓe keɓata kabaruuji ma haa mbaawa boomdema. Yeru, Jooma en kanaaluuji Youtube ɓee ene keewi waɗde heen email aderesaaji mum en ngam so neɗɗo yiɗii liggondirde e mum en ko wayno ɓannginaneede jokkondira heen e mum en. Taƴooɓe ɓee ene keewi neldude email cikkaa ko jiɗɗo gollideede tawa koko Engele wiyata “Phising”, ko jawlol, ndaarata ko maawaade kabaruuji ma mbele ene daña no taƴirma. Ɗuum nonn enen ne ko mbasiyoto ɗen banndiraaɓe ɓee woni: Ɓaawo dee Youtube ko paggorngal ngalu, so joom mum fuɗɗima dañde aboneeji keewɗi ene foti reende kanaal mum. Wallitoroo karalleje goodaɗe ɗe ko wayno jogaade anti virus he masiŋ mum, huwtoraade kelmelɓennirngel (mot de pass) tekkungel, caɗtungel ñemtinde, e reenaade huwtoraade wifi publik, jogaade email keeroriiɗo liggorgal mum, reentaade naatde he jokkorɗe ɗe a heɓtinaani. Yoo Allah reenan en kanaaluji men haa ɗi ngonta Teleeji mawɗi! Yoo Geneo Jaabo!
https://binndipulaar.com/2022/07/31/ko-an%c9%93e-pulaar-ta%c6%b4ata-kanaaluuji-men-youtube-walla-ko-welsindaare/
Ñalnde 24 Morso 2022, Batirdu Ngenndi Muritani ɓenninii kuulal eɓɓaande mbayliigu tippudi jaŋde he Muritani. So ɗuum siynaama maa waɗtu ɗemngal Arab janngirngal he kala tolno kadi e kala fannuuji. Ɗuum firti tuggude gila he duɗe tokoose, hakkundeeje, haa e jaaɓi-haaɗtirde janngirde Arabeere wontata koko waɗɗii. Ɗemngal Faraysinkoore ngal Muritaninaaɓe kuwtortonoo gila ko adii jeytaare mum en haa jooni, kadi gonnongal ɗemngal mum lawakeewal (langue officielle) caggal nde Muritani heɓi jeytaare mum ngal, kanum sortaama he ɗemɗe laawɗinaaɗe leydi ndi. Janngude ɗum fawii ko he suɓngo jiɗɗo oo tan ngam haa wonana ɗum ɗemngal udditorngal (langue d’ouverture). Ɗemɗe ngenndiije keddiiɗe ɗee, Pulaar, Sooninkoore e Wolof, kanum en ne, maa mbaɗtu janngineede hono no kuulal ngal haaliri, kono maɗe njariɓe haa anndee ɗuum ene waawi wonde. Kono ɗuum addii jiiɓru mawndu he dukooji, haa ɓuri teeŋtude he dartiyankooɓe ɓaleeɓe ɓe ngonaa salfalɓe e pelle daraniiɗe ƴellitde e yooltude hujjaaji ɗemɗe ngenndiije Muritani. So en ƴettii yeru fedde OLAN (Organisation pourl’officialisation des langues National) ɓe kirjinii no feewi e calagol ndee ɗoo eɓɓaande, sabu he jiyanɗe maɓɓe kuulal ngal laɓɓinaani toɓɓe keewɗe jarɗe teskaade kadi e laɓɓinde. Ko adii fof ko a) wiyeede ɗemɗe ɗee maa njariɓe fotaani wonde sabu ɗuum waɗanooma he ko yawti haa hawra wonde golle ɗee moƴƴii, kadi UNESCO wasiyii ɗuum yoo yaajne he nder duɗe leydi ndii kala. Kono caggal mum laamu nguu dartini ɗeen golle he dow teyɗe-e-belaaɗe, kono ko gollanoo ndeen koo ene heddii ɗoon haa jooni, gollunooɓe ɗum ɓe ne kadi yoga e mum en ene nguuri; b) kuulal ngal laɓɓinaani so ene jaribee ne hol dumunna dottaaɗo ɗo jaribo ngoo haaɗata. E ɓe ciftina en wonnde, he 1979 wiyaanoo ko eɓɓo ngoo foti duumaade ko duuɓi jeegom, kono laamu nguu lirii ɗum haa woni duuɓi noogaas. Wadde noon ngol laawol ne hayso jaribo woɗngo ene waɗee ne ene foti wona he nder dumunna dottaaɗo. c) Jaagorɗo fodaniiɓe wonnde maa ɗemɗe ngenndiije ɗee jannge, he gol laawol wayataa no ko ɓennunoo koo ni, kono he yiyannde OLAN konngol jaagorɗo o e fodannde mum tan yonaani, ko kuulal ngal foti laɓɓinde wonnde ɗemɗe ɗee ma ngon ɗemɗe janngeteeɗe kadi janngirteeɗe. Ɗuum firti, sukaaɓe ɓee ene poti janngineede ɗemɗe mum en neeniweeje kadi so ɓe poti janngude ganndal tawa ko ɗemɗe maɓɓe ɓe janngirta.d) Ko ɗemɗe ɗee ene poti laawɗineede (wontude lawakeeje) tawa so neɗɗo janngii he neeniwal mum kadi ene waawa golloraade ɗum. He yiyannde yimɓe OLAN, muumde ɗee toɓɓe saloo laɓɓinde ɗum en ene tinndina, laamu nguu ene soomi jamfa e hodo. Fayndaare maɓɓe ko tabitinde jaalagol arabeere he dow ɗemɗe leydi keddiiɗe ɗee. Rewam aarabingol Muritani he dow leñɗi ɓaleeɓe, haalpulaar’en, Jolfuɓe e Sooninkooɓe, ko bone mo famɗaani, nde tawnoo noddi ko maaygol neɗɗaagal(identite) maɓɓe, gila e ɗemɗe maɓɓe haa e pine maɓɓe. Hay daartol maɓɓe majjinte hono no leñɗi keewɗi hannde gonɗi he les njiimaandi Arabeeɓe, ko wayno Libye, Egypte, Algerie, Irak e Syrie ekn. So wontii ko ɗemngal Arab tan woni paggorngal ganndal, kadi kanum tan gollortee, yimɓee maa njeebo ɗemɗe mum en, sabu ɗe nattat joganaadeɓe nafoore, ɓe kimmirana Arabeere nde ngam ɗamaamuya waawde dañirde ɗum golle e martaba he nder leydi he. Yaama ɗo adan ɗoo maa Arabeeɓe ɓee njaɓ newnandeɓe wonde huunde kala he leydi hee haa ɓe ngasa saayde. Kono battane fof, ɓe ngontata ko yaɓɓaaɓe, ɓe ngala hiisa, mbaawa wonde haydara he nder leydi mum en, hono no ɓaleeɓe Worgoori Afrik (Algerie, Tunisie, Libye e Maroc) ɓee mbaynii. Hannde so ɓaleejo Muritaninaajo janngii haa dañii seedamfaagu jaaɓi-haaɗtirde he ɗemngal Faraysinkoore so dañaani golle he nder Muritani ene waawi yahde Senegaal, Mali, Cote d’Ivoire walla leyɗeele Afrik ɓaleejo ɗee kala daña toon golle. Kono so tawii ko Arabeere tan o janngiri, so wonaa laamu Muritani rokkimo golle, alaa fof ɗo o waawi dañoyde golle, sabu eɗen nganndi leyɗeele Arabeeɓe ɗe kaalɗen dow ɗee fof alaa ɗo neɗɗo ɓaleejo arata haa rokke hurum e teddungal saka waawde dañde ɗoon martaba, kala no ganndal makko waawi fotde noon. Wadde noon wiyde ene Aarabina ɓaleeɓe Muritani ko yiɗɗe nuskude ɗum en e ittude e mum neɗɗaagu. Salaade ɗuum ko reende ndimaagu mum e neɗɗaagu mum. Dukooji e ko yowitii e hol ko foti wonde identitee leydi Muritani, ko duko fuɗɗiingo gila he kebungal jeytaare Muritani ndimaagu mum dawrugol. Mbele Muraitani so rimɗii foti ñaantoraade ko wutte mum capataagu,ɗuum firti wonde leydi safalɓe gila to pinal haa e ɗemngal e kala maandeeji (symboles) mum? Walla Muritani foti ko faarnoraade wonde leydi leñɗi keewɗi, pine, e ɗemɗe keewɗe ceertuɗe? Wonande Arabeeɓe ɓee, ngaal laɓndal jaabowol mum alaa luural. Muritani foti sinkoraade e ñaaƴirde tan ko pinal e ɗemngal Arab. Kadi kala jeyaaɗo e mayri ko ɗuum o foti suɗoraade…[Jokku Taro] Ko ɓooyaani ko, laamu Muritani ƴettii kuule kese ngam ittude ɗemngal Farayse he ɗemɗe kaalateeɗe he nder Batirdu Ngenndi he, ɓe lomtiinii ɗoon ɗemɗe ngenndiije Muritani, woni Pulaar Sooniŋkoore e Jolfe (Wolof) yantude e Arabeere. Sinno rewiino ɗo foti rewde ɗoo ɗuum ko kabaaru belɗo wonan’de ɓeen haɓantenooɓe ngam yoo ɗemɗe ngenndiije ɗee keɓtine fotde duuɓi jooni keewɗi… [Jokku Taro]
https://binndipulaar.com/2022/07/30/hol-ko-jogori-wonde-janngo-pulaar-he-nder-muritani/
Dukooji e ko yowitii e hol ko foti wonde identitee leydi Muritani, ko duko fuɗɗiingo gila he kebungal jeytaare Muritani ndimaagu mum dawrugol. Mbele Muraitani so rimɗii foti ñaantoraade ko wutte mum capataagu,ɗuum firti wonde leydi safalɓe gila to pinal haa e ɗemngal e kala maandeeji (symboles) mum? Walla Muritani foti ko faarnoraade wonde leydi leñɗi keewɗi, pine, e ɗemɗe keewɗe ceertuɗe? Wonande Arabeeɓe ɓee, ngaal laɓndal jaabowol mum alaa luural. Muritani foti sinkoraade e ñaaƴirde tan ko pinal e ɗemngal Arab. Kadi kala jeyaaɗo e mayri ko ɗuum o foti suɗoraade. Ɓaleeɓe Muritaninaaɓe ɓee noon, Haalpulaar en, Jolfuɓe e Sooninkooɓe, wonaa noon njiyri. “Muritani kay, ɓeen mbiy: “Foti wonde ko leydi pine-ari-potti (carrefoure culturelle), ɗo pine Worgoori Afrik e Hiirnaage Afrik fof ene njiytoo koye mum en. Leydi hurmiindi ceeral leñɗi e ɗemɗe ɓiyɓe mum, pawiindi he moƴam koddigu, potal e deengol jojjannde kala ɓiy leydi, ko aldaa e paltoor fawaade he mbaydi nguru ɓanndu makko walla ɗemngal makko.” Ndee yiyannde hayso ko nde moƴƴere labaande ne, safalɓe ɓee kanum nde ɓuranaani ɗum en. Ko ɗuum waɗi tuggude e hooreejo leydi ndii gadano, Mukhtaar Wuldu Daddah, haa denndaangal arɓe caggal mum en yiyannde mum en ko wootere. Muritani foti tan ko ɓoornaade wutte capataagal. Ko pinal Arab e ɗemngal arab foti jaalaade he leydi ndi. Denndaangal meeɗɓe laamaade Muritani kala garɗo ko he felo siynude ndeen fayndaare yaɓɓata. Heddotoo ko won arooɓe kuwtoroo fuunti e hodo, woɗɓe, ko wayno Mu’awiyya en, ngari kuwtorii doole, neegre e ceddaagal, kono alaa e maɓɓe mo gollanaaki siynude ndeen fayndaare. Ngal luural hakkunde ɓaleeɓe Muritani e safalɓe (raneeɓe, so tawii ni ene sella ɓe mbiyee noon) seeraani e umminde fitinaaji hakkunde leñɗi ɗiɗi ɗii. Heen sahaaji ɗiin fitinaaji ene ngona parwuɗi, haa jibina dufondiral ƴiiƴameeje, warngooji e dummbere dartiyankooɓe ɓaleeɓe, hono no 86 e 89 ni. Hay haame noon, kala nde ɗuum waɗi, ko ɓaleeɓe ɓee keewi yarde mone. Sabu hayso tawii arabeeɓe ɓee ndañaani waawde finde tan mbaɗta Muritani hono njiɗiri ɗum nii ne, sahaa kala eɓe mbaɗa taaɓannde fayde e fayndaare maɓɓe aarabiɗinde leydi ndi. So alla, kala dewindotooɗo dawrugol Muritani, haa teeŋti e toɓɓere ɗemɗe ngenndiije, maa laaɓndo hoore mum, hol ko addunoo pawee ni saka pawtee ene ara heen? Nde tawnoo pulaar wiy ko: “Ɓakke mahatee ko gila ko kecce”, walla nii “lekɗal ɓuccetee ko gila ko keccol, nde tawnoo so a woppii haa yoorii a wiy aɗa ɓucca ɗum ko tol tawatmaa heen kono a dañataa portingal.” Addani en wiyde noon ko so a ƴeewii doosɗe (kuule diiñorɗe) Muritani gila he jibineede leydi ndii he 1959, he kuulal mum 3ɓal ngal wiyko: “Ɗemngal ngenndiwal ngal ko Arabeere. Ɗemngal lawakeewal ngal (la langue officielle) ko Faraysinkoore. Kadi mbayliigu doosɗe ɗee 1961 nguu ko ɗoon woppi ngaal kuulal. So en teskiima, hay gootal e ɗemɗe ɓaleeɓe, Pulaar, Sooninkoore walla Wolof, laawɗinaaka he nder ɗeen kuule. He mbayliigu woɗngu, waɗaangu 1968, he kuugal mum 68-065 wayliri ɗum hono ndaani: “Ɗemngal ngenndiyeewal ngal ko Arabeere. Ɗemɗe lawakeeje ɗee ko Arabeere e Faraysinkoore.” So en teskiima he ngaal kuulal cakkitiingal, ɗemngal Arab ngal, gaagaa wonde ɗum ɗemngal ngenndiyeewal, martaba maggal kadi ɓeydiima sabu ngal wontii ɗemngal lawakeewal hono no ɗemngal Farayse ni. So en teskiima haa jooni ɗemɗe ɓaleeɓe ɗee kanum en cuwaa tawo laawɗineede he nder doosɗe leydi ndi. Ko he mbayliigu doosɗe 1991, e kuulal mum 6ɓal, wiyi: “Ɗemɗe ngenndiije ɗee ko Arab, Pulaar, Soninke e Wolof, ɗemngal lawakeewal ngal ko Arabeere.” Huunde jarnde teskaade ɗoo kadi ko ɗemngal Faraysinkoore ngal ɓaleeɓe ɓee njanngiratnoo kadi liggortoo ngal kanum samminaama, yaltii he nder kuule ngenndi ɗe. Heddiima ko Arabeere tan wonti ɗemngal lawakeewal leydi Muritani, hayso wonii ɗemɗe keddiiɗe ɗee ɓeydaama he doosɗe leydi ndi ndokkaama martaba ɗemɗe ngenndiije. Kono eɗen nganndi ɗeen ɗemɗe ɗoon ɗo ɗe cuwaa liggeede, ɗe njanngiraa haa ɗe mbaawi wonde ɗemɗe gollorɗe, hayso ɗe ndokkaama martaba ɗemɗe ngenndiije ne, so faraysinkoore ittaama, ko arabeere wontata alaa-e-sago, ɗemngal janngirngal e gollorngal leydi Muritani. Mbayliigaaji he kuule Muritani ngam ƴellitde ɗemngal arabeere ɗii ene nduusondira e mbayliigaaji to bannge tippudi jaŋde e nehdi he nder leydi Muritani. Ɗuum firti, caggal nde arabeere wonti ɗemngal lawakeewal, ngal dañii jojjannde wontude gollorngal e janngirngal he duɗe leydi ndi. Ɗuum woni sabaabu ɓaleeɓe ɓee ne laaɓndaade yoo ɗemɗe mum en ɗee laawɗine, mbaɗta janngireede. Caggal dukooji juutɗi e pooɗee nduureeji, he hitaande 1979, CMSN (laamu Haydalla) ƴetti pellital soasde yuɓɓo wiyeteengo Duɗal Ɗemɗe Ngenndiije (Institut des Langues Nationales) ngam yoo jarribo janngingol ɗemɗe ngenndiije Muritani keddiiɗe ɗee, ɗuum woni Pulaar, Sooninkoore e Wolof. Duɗal ɗemɗe ngenndiije waɗi golle paayodinɗe, patam-lame, tuggude 1980-88 ɓetooji tati mbaɗaa heen (Breda-Unesco 1982 kadi he 1984) ɓeto jaagorgal kalfinaangal jaŋde 1988, fof tabitini wonnde ɓetooji ɗii ene moƴƴi kadi mbasiyii yoo janngingol he ɗemɗe ngenndiije ɗee sare, yaajne he nder duɗe he. Kono ngaal duɗal ɗemɗe ngenndiije e golle mum paayodinɗe dartinaa he 1999, e sahaa laamu Mu’awiyya Ould Ahmed Tayya. Laaɓndal ngal ko mbele tafnoode Duɗal ɗemɗe ngenndiije, ko pellital tigirigi ƴellitde ɗemɗe ɓaleeɓe Muritani ɓe ngonaa salfaɓe, walla ko hodo wonnoo, e jooɗtoronoode wonnde hayso eɓɓo ngoo waɗaama yahataa ɓe ndaña woytoraandu? Nde tawnoo eɓe ngoongɗinno wonnde ɗemɗe ɓaleeɓe ɗee mbaawa roondaade ganndal, ndeke noon hayso enndaama yahata. Kono ɓetooji ɗii pennii ɗuum. Hannde ne, iiñcuru mawndu wonndu Muritani ko duko eɓɓaande kuulaal mbayliigu tippude jaŋde. Ene jeyaa e ko ɓuri teskinde he ndeen eɓɓaande, waɗde Arabeere ɗemngal janngirngal ɓiyɓe leydi ndii he kala tolno, Faraysinkoore wontata tan ko ɗemngal janngeteengal ngam haa joom mum daña no udditorii he aduna (langue d’ouverture) hono no Engele ni walla Españool. Ɗemɗe ngenndiije keddiiɗee joom mum en ene mbaawi janngude ɗum en he puɗɗorɗe gootal heen fof he diiwaan ɗo ɓuri yaajrude. Kadi ɗuum fawotoo ko e jarribo heso ngam ƴeewde so tawii ɗuum ene aaɓno. So en teskiima wonnde jarribooji mbananooma he ko ɓenni hakke duuɓi noogaas, 1979-1999, ma en mbiy mbele fayndaare ndee wonaa woosnude ɓaleeɓe ɓee e jaŋde arabeere tan caggal ɗuum kadi ɓe itta ɗiin jarribooji hono no ɓe ittirnooɗum ko yawti koo ni? Ñalnde 24 Morso 2022, Batirdu Ngenndi Muritani ɓenninii kuulal eɓɓaande mbayliigu tippudi jaŋde he Muritani. So ɗuum siynaama maa waɗtu ɗemngal Arab janngirngal he kala tolno kadi e kala fannuuji. Ɗuum firti tuggude gila he duɗe tokoose, hakkundeeje, haa e jaaɓi-haaɗtirde janngirde Arabeere wontata koko waɗɗii. Ɗemngal Faraysinkoore ngal Muritaninaaɓe kuwtortonoo gila ko adii jeytaare mum en haa jooni, kadi gonnongal ɗemngal mum lawakeewal (langue officielle) caggal nde Muritani heɓi jeytaare mum ngal, kanum sortaama he ɗemɗe laawɗinaaɗe leydi ndi... [ Jokku Taro] Ko ɓooyaani ko, laamu Muritani ƴettii kuule kese ngam ittude ɗemngal Farayse he ɗemɗe kaalateeɗe he nder Batirdu Ngenndi he, ɓe lomtiinii ɗoon ɗemɗe ngenndiije Muritani, woni Pulaar Sooniŋkoore e Jolfe (Wolof) yantude e Arabeere. Sinno rewiino ɗo foti rewde ɗoo ɗuum ko kabaaru belɗo wonan’de ɓeen haɓantenooɓe ngam yoo ɗemɗe ngenndiije ɗee keɓtine fotde duuɓi jooni keewɗi… [Jokku Taro]
https://binndipulaar.com/2022/07/24/muritani-fayndaare-e%c9%93%c9%93aande-kuulal-tippude-jande-ko-yoo-%c9%97em%c9%97e-%c9%93alee%c9%93e-cornoye-les-ndalla/
Sabu men finde tan kawruɗen he yonta mbaylaandi e karallaagal mum toowngal kanum e pine mum ƴellitiide saabii, eɗen njejjita laaɓndaade koye men hol jolɗe ɗe aadee taƴi haa waawi yettaade ɗo o woni hannde ɗoo to bannge pinal e neɗɗaagal. Kono so en ndurnii miijooji men hayso ko seeɗa tan, maa en njiy wonnde neɗɗo, nde o ari he dow leydi ndee hay-huunde o addoraani. Ko o foppoldu ɓoldu, hay ko o suurdi terɗe makko ko kanko faggitanii ɗum hoore makko. So en ƴeewi neɗɗo gila nde alaano hay kaddungal ko waɗtii, o alaa suudu ɗo o waali. Ngam ɗuwaade henndu,toɓo, nguleeki walla jaangol, o jookotonoo ko he gogorleeje, cutteeje walla wimmballooje, haa o waawi mahde hannde ɗee kuɓeeje togaa-togi ŋellitiiɗe; so en miijiima nguurndam aade gila ko o egga-hoɗa, kala ɗo o ummanii ko koyɗe makko o yahrata, haa nde o waɗti nehde daabeeje omo waɗɗoo, o waɗti feewnude werlaaji deegooji he dow kalluuji ɗaatɗi, o reftini heen kadi fentude laaɗe diwooje ene mbeeya he dow kammu. Ɗuum e geɗe keewɗe mbaylaandi e karalleje kese ɗe nganndu ɗen hannde ɗee, ene addana en teskaade e faamde wonnde neɗɗo waɗii taaɓal mawngal fayde he powle mbayliigu e ɓamtaare. Ko hono noon ne kadi o waɗiri taaɓal mawngal to bannge ƴellitgol neɗɗaagu, pinal e karallaagal yuɓɓo renndo e faggudu. Fayndaare men he ndee ɗoo winndannde wona winndude daartol iwdi aade. Ndeke noon en naatataa e dukooji jooma gande en, he ko feewti e iwdi neɗɗo, walla jeddondire maɓɓe e yalli aade ko “Tagaande” ne, walla ko “Wakliinde”. Fayndaare men ko mijtaade e ƴellitogol pinal aade; holko addani neɗɗo waawde ƴellitde ɗe pine ŋelitiide de hay togoore wootere e ganndaaɗe ɗee waawa gaynude heen ko ɓuri weeɓde. Hol ballal men heen hanki, hol darnde men heen hannde, hol ko foti wonde darnde men heen janngo? Kono en mbaawata jaabaade yoga e ɗee laaɓnde tawa en nokkaani jooɓngol e pooye wiɗtiyankooɓe, ɓe jiitanɗe mum en ene laatono en fitirlla ka eɗen njeynooro e nde yolnde niɓɓere ko adii nde caafal naange feerata e wiiwo men. Hayso daartiyankooɓe hannde ene njiɗa tuggirde daartol gila e duuɓi cappande nay (40) miliyon jawtudi ne, enen ma en ponndu ko’e men tan e yonta mo ko mbi’eten neɗɗo koo goodaangal mum ene laabti e nder daartol. E sifaa daɓɓo, eɗen mbaawi wiyde neɗɗo ko tagoore waawnde waylude taariindi mum; waawnde tagtaade huunde e ngonka hawruka e kaajojinɗe mum. Neɗɗo ko huunde waawnde diisnondirde e hono mum ngam kumtondiral haajuji; neɗɗo ko huunde waawnde yantondirde e hono mum ɓe towa ko gooto e maɓɓe tan hatantaa gasnude. Sikke alaa, yoga e guurɗe-ɓosooje ene njogii ñeeñale e karallaagal waɗɗe yoga e geɗe ɗe aadee waɗata, ɗe ene kollira e mum en ƴoƴre. So en ƴettii hen yeruuji seeɗa, ma en njii ko wayno korndolli,ene jeyaa e ko ɓuri famɗude e guurɗe-ɓosooje, kono ene nganndi yantondirde, ngollidoo e rusngo gabbe e saanga demminaare, lemmina ɗum en haa dabbunde. Ko hono noon ne, ñaaki ene nganndi ƴettude piindi mbaɗta ɗum limmbam(njumri),kono ko karallaagal majji he yuɓɓo renndo ɓuri haawnaade. Denndaangal guurɗe-ɓosooje ko waandu ɓuri ɓadaade neɗɗo, gila e mbaydi mum haa e karallaagal e ñeeñal, kono hay entaaɗo aadee ɓuri ndinkaaru ƴoƴre. Ɗum wadi kala ɗo ngarɗen he gollal aadeyankeewal, gila e ɓurngal heen ɗaŋkiɗde haa e ɓurngal harolliɗde, ma en taw heen jeloode makko hakkilantaagu nde ene addana en waawde wiyde, wonndude e pellital, ɗum ko gollal aadee. Ɗum ene adda en e toɓɓere woɗnde,woni ngootaagu aade. Eɗen ngandi he nder denndaangal daartol aade, yimɓe ceeraani e yawondirde e koye mum en,jaggondirde e koye mum en ɓurɓe e ɓuraaɓe, toowɓe e lesɗuɓe, kono wiɗtooji hannde ene laaɓtini wonnde aadeeɓe, foti ko ɓe sooyɗuɓe, naawɗuɓe, raneeɓe walla ɓaleebe fof njiidi iwdi kadi poti e neɗɗankaaku. Foti ko yiyannde wiynde neɗɗo ko Aadamayanke”Tagaande” walla ko homo sapiens (neɗɗo gannduɗo ene anndi) “Wakliinde”, heen wootere heen kala ene qirlii yimɓe kala ndenndi iwdi. Aadeeɓe ceerti tan ko e ƴellitogol mum en renndoyankeewol, ngol jibini ɗum ko ɓamtogol pine e aadaadji keewɗi ceertuɗi, ɗi kam e koye mum en newneende jibineegol mum en fawaaki e ɓurondiral yimɓe to bannge loowdi mum neddaagu, kono fawii tan ko e tabisaha (aksidaa) periiɗo, e ko taariindi joom mum en newni baawgol mum wonde. Ndeke caggal nde paamɗen wonde neɗɗo ko tagooree walla huunde wooteere, ene sella kuwtoroɗen konngol pinal aadeeɓe, hayso eɗen nganndi ngaal pinal ene feññinira hoyre mum e mbaydiiji keewɗi ceertuɗi fawaade e fina-tawaaji renndooji, e goowaaɗi joom mum en. E aada, daartiyankooɓe ene pecca yontaaji daartol e yontaaji ɗiɗi: “Yonta Daartol” ko mo daarti mum pawii he dow baɗe binndaaɗe ɗe jaŋtawol mum en ene tuugnii he duttorɗe maantiniiɗe, foti ko binndi walla jaatiiji dariiɗi . Yonta goɗɗo oo ɓe inniri ɗum ko “Ado-daartol” nde wonnoo tawi oon tuma binndol woodaano.Ko jaŋtetee heen koo, ko ɓuri heewde, ko daari tan ɗi nanndaani te goonɗugol mum wiɗtotaako. Kono ƴellitagol hannde gannde ɗe lowe mum en he nder wiɗto ko yuurnaade garwande aade, ko wayno nayeejewal (archeologie), neɗɗoyeewal (atnthroplogie), e lareleydiyeewal (Geologie), ene saaftana en leewlewal e duttanɗe daartol aade ɓurde ɓooyde. Hayso wiɗtooji ɗii ene keddii lommbude pate niɓɓe ne, humpito jogaango iwrude e jiitande ɗiin wiɗtooji ene walla en wawde diidde natal,ngal ene newnana en faamde garwanɗe ƴellitogol aade, reftaade e teppe mum, ummaade gila to ngonka mum gaadanteenjo haa yettii e ngonka moderna hannde ka gannduɗen kaa. Neɗɗo, hono no nganndirden ɗum ni, tagoore walla huunde yahooree he dow koyɗe mum ɗiɗi,fortiinde, nde juuɗe mum ɗiɗi ko bellitiiɗe, e hono no ɗiinn wiɗtooji kabriri, ko wuuri e dow leydi ene wona hannde duuɓi milyonji ɗiɗi. Widtiyankooɓe bee ene kawri kadi,tuugnaade e jitanɗe baɗaaɗe he nder ɗeeɗoon lowe,nehaande neɗɗo, ɗo mbootu makko adii daaseede ko he duunde Afrik. Ko e bannge fuɗnaange e worgo Afrik gummbe (goloŋloŋe neɗɗo) ɓurɗe ɓooyde njiitaa. Ko ummaade he Afrik yimɓe carorii naatoyi jookli keddiɗi ɗii, ko wayno Orop e Asii, caggal mum Amerik. Ko ɓuri juutde he daartol, neɗɗo wuurnoo tan ko e raddude poñkon (kullon) e ɓoggude ɓesnooje walla woocde haako ene ñaama. Kaɓirgal makko he ngaan saanga ene waawi wonde lekɗal, ƴiyal walla haayre, kono ko cakkitiingal ngal ɓuri heen lollude, nde tawno gadane ɗee ngonaa duumotooɗe iraade he nder leydi. Kaɓirɗe kaaƴe ɗe neɗɗo huwtortonoo gila e tumaaji garwaniiji batteeji mum en ene njiytee he wertaango yaajngo ummaade Afrik rewri Asii haa yetti Orop. Daartiyankooɓe ɓee ene kuwtortonoo ɗum no jeloode dumunna he nder daartol ni, ko wayno wiyde: “Dumunna kaaƴe-nayeejo”, walla “dumunna kaaƴe-keso”, hayso tawii won e pelle wiɗtiyankooɓe ene njeertina gaa huwtoraade ɗiin konngi ngam e ɓe njogitii wonnde ngool kuwtorogol ene waawi duñde he puural. Ɗo adan ɗoo, kanko neɗɗo, omo sehatnoo ɗeen kaaƴe hono no ɓoolde ni omo faɗɗira ɗum raddaande makko, kono nde juutnoo karallaagal makko e ñeeñal makko mawni heen, sehngo ngoo ɓeydii ɗaatde, mbeleendi ndii ɓeydii sarfude, ceeɓeendi ɓeydii seeɓdee e waawde yuwde. O waɗti sehde heen kaɓirɗe bayɗe hono laɓi ni walla denngere e kaɓirɗe keewɗe tawo ko ballooje mo e waawde raddude nguura makko kam e haɓtoraade e danndoraade tanaaji keewɗi taariɗimo he nguurndam ñalnde kala. Ko hono noon ne kadi o waɗti sehde ngenndikaawon kon o hatojinno he nguurndam makko tuma nde o jokki waɗde taaɓanɗe fayde he powle ƴellitaare. Ɗo adan ɗoo hayso yimɓe ene mbaɗatnoo tuddule ne, ngonaano ñiiɓɓe he koɗanɗe. Nde tawnoo neɗɗo ko gabbotonooɗo nguura mum te koka ɓosoowa ka ñiiɓaani. Foti ko teewuuji barooɗe ɗe o raddatnoo ɗee walla ko potte e ɓesnooje ɗe o ɓoggatnoo ɗee, gootel heen kala fawii ko he dumunna keeriiɗo he nder hitaande. Nguurndam aadee woɗɗondiraano, he mbaydiiji keewɗi, he nguurndam barogel. Nde tawno ko he majje o jiirondiratnoo kala ko ladde ndee yeɗiɓe. Ko he majji o raddantnoo nguura makko, so o welsindiima o wona coŋngam majje. Hoɗorde makko arwaniire ko he gogorleeje, cutteeje walla wimmballooj hono no jiitanɗe keewɗe teeŋtiniri ɗum ni. Neɗɗo wuurdnoo ko hono no barogel nii he nder barooɗe. Hono no njiyruɗen ɗum ni, neɗɗo, e peeñdi mum woɗɗondiraani e mumteewon gila e mbaydji haa loowdiiji maɓɓe. Sabu no denndaangal guurɗe-ɓosooje, neɗɗo ne ene hatojini he ñaamdu e yardu ngam waawa wuurde. Te sinno neɗɗo ene jokkunoo wuurdude hono no o wuurdunoo he garwanɗe makko nii, wonde gabbotooɗo nguura makko, hono no poñɗi ladde ɗii mbay nii, ene gasatnoo tawa o momtiima he goodal no yoga e barooɗe ladde nattuɗe woodde ɗee nii. Ko adii fof ko ngam ñaaygol ɗuumingol puɗe ɗe o wuurnoo he mum en ɗee, battande mum en, alaa- e -sago, wonatnoo ko laggude. Ɗuum ene waawnoo saabaade momtaare makko sabu makko waasde waawde wurde gaa-gaa maajje. Refti heen kadi, ɗiin ngaluuji sewlo (les resources naturelles) o fooɗondiratnoo ɗum e mum en ko e barooɗe goɗɗde, ɗe ko heewi e mum en o alaa hono dokke mum en sewlankooje ɗe ngaaɓdi (form) mum en jaalɗini he mem en. Yeru: Semmbe e yaawre tak-takri, walla cewngu; gubbaali e ñiiƴe piyoori, ko huunde e yeruuji kollirooji wonde neddo ɓolo-ɓollollo waawataano daɗndude hoyre mum e nder ɗeen barooɗe ɗe o jiirondiratno ngeɗuuji ladde so tawno o alaano loowdi keeriindi ndi ɗeen barooɗe kanum en ene ŋakkiraa. Ndeka noon neɗɗo waawaano wuurde,yenña haa hebbina ɗaŋre ngawe (leydi) kala so wonaano tago heeriingo ngo Allah waɗi he makko, walla mbiyen dokke sewloyankeeje ɗe o feccaa. En kaaliino dow too wonnde yoga he dokke e semmbeeji ɗi neɗɗo jogii ene tawee kadi he guurɗe-ɓosooje goɗɗe ɗee. Kono ko aadee tan tawatee ene renndini ɗiiɗoo semmbeeji kala, wonde tagoore hakkolinnde, soñcunde, nde terde mum ko bellitaade. Rentude ɗiiɗoo semmbeeji he neɗɗo addaniimo waawde tafde renndo, huɓindaade ganndal e ƴellitde karallaagal, kam e jaaɓnude sewlo haa ɗowtoo muuyaande makko walla o maha ɗum he mbaydi yahdundi e soklaaji makko nguurndam. Ngaandi neɗɗo ko tergal jiibingal jogingal golle keewde he nguurndam neɗɗo kono mahateeri mayri e ngaandiji baroode( mammal) keddiiɗe ɗee fof nanndi. Woni tan ko ngaandi aadee ene sowo laabi tati ngaandi kala mbaroodi ndi o foti ɓanndu. Ene eyɓinee wonnde ngaandi neɗɗo ene waɗi hakke 50-100 milyaar neurons. Mbele haa mbaasen yaltude lower men, eden mbaawi sifaade tati e golle ɗe ngaandi waɗata. Mbaawka tataɓa kaa, hono no njiyruɗen ɗum ni, addani neɗɗo waawde tafde kabirɗe ɗe o huwtortonoo ngam raddude,e danndoraade, walla kuwtorɗe ko wayno payane e ngendikaawon ngoɗkon kon o huwtortonoo ngam ñawndude haajuuji makko guurndam keewdi cerrtudi walla cuɗaaje ɗe o sinkortonoo. Hayso hakkille neɗɗo ene rokki ɗum kattanɗe tagngo ne, ɗeen dokke mbaawaano jaalaade he makko so wonaano tago makko heeringo wonde mo bellitaaɗo terɗe. So wonaa waandu, hay gootel e guurɗe-ɓosooje waawa tamde huunde e junngo mum so wonaa neɗɗo. So en yeewi gertogal ma en njii waawa suutude hay huunde ko wona ko hoggo mum waawi sikaade; ko noon ne ñiiwa waawa ƴettude kala ko waawaa fiilde hoggo mum. No gertogal waawra taƴde catal he dow lekki nii, ko noon woni no ñiiwa waawraa hoccude mesalal e dow leydi. Haalobe pulaar ene mbiya: “Ɗo ɓinngel mbeewa sorata ɗoo ngelooba ene ndaara ɗoon kono endataa.” Kono e ɓe mbiya kadi: “Ɗo ngelooba durata e dow cate lekɗe ɗoo mbewa ene yiɗi ɗoon kono heɓataa.” Ndeke so en ƴeewi ɗee ɗoo guurɗe kala, gootel heen fof haysinno ene joginoo hakkille mo neɗɗo jogii oo ne, ɓaawo tan terɗe mum ɗee ko hono nii tepporii waawataano ƴellitde fecciram-gollaagu. Neɗɗo noon ene daɗi e ndeen ŋakkeende sabu mum jogaade terde bellitiɗe. Omo waawi daraade he dow koyɗe makko ɗiɗi tawa omo ñiiɓi,juude makko ene mbaawi hofaade e fortaade;cammeeje juude makko ene mbaawi tamde e tamtude;omo waawi jooɗaade juuɗe makko ene ngolloo taw omo ñiibi; omo waawi ƴettude huunde dow o joddina ɗum les; omo waawi suutude huunde ummoraade les o ƴeeŋna ɗum dow. Ko ndeen wellitaare terde addani neddo waawde waɗde yoga e golle ɗe gootel e mum en fof ko leñol gootol tan he nder baroode ɓuri heeroraade ɗum, ko wayno diwde, sorde, ŋabbude, laadde,e lummbaade. Ko sabu neddo waawde hofde pedeeli mum addani ɗum waawde tamde wooroŋŋe ene rema, jammbere ene soppa, walla serem ene seha. Ko sabu neɗɗo waawde hofde feɗeendu mum wooturu tawa keddiiɗi dii ene portii walla mbeñdi muum, addani ɗum waawde fiɓde e fiɓtude, moorde e sañcudede; ɓittude kudol e hakkunde peɗeeli mum ene winnda, ene nata, walla haade ko hannde yonta ordinatoor (ñigal) e internet, mbiyen ene huwtoroo alluwal kelme ngam tappude. Jogaade hakkille e terɗe bellitiide newnanaani neɗɗo ƴellitaade kanum e hoore mum tan e teelal, kono rokkii-mo mbaawka ƴellitaade he dental. Mahngo terde makko adanngo mo wellitaare waɗi kala ko o waawi gollude e teelal so ɓurii doole makko omo waawi renndude e neɗɗo walla yimɓe hono makko en ɓe mbaɗa ɗum. Yeru, neɗɗo gooto ene waawi yahde dunndu soppoya lekɗe e bilmbi, o ɓola baaji o adda, o hesoya huɗo, so o artii o hunndana hoyre makko tiba, kono kanko tan gooto o waawa fawande hoore makko tibakaa, alaa-e-sago ko ma o daña ballal ummoraade he yimɓe woɗɓe hono makko en mballamo towde tibakaa ndeka waawa fawaade. Ɗuum noon waawata gasde tan ko he diisnondiral hakkunde makko e maɓɓe e ittondiral kumpa,ɗuum kanum ne waawi wonde ko so tawil e ɓe njogi feewre walla laawol peeññinirngol mijooji maɓɓe. Ko ngool laawol mbiyeten soñceende walla haala. Ko doggol hitooji haa wona wowlaandu ndu joom mum en ene paama ko fayndaa heen. Kala gootel e guurɗe-ɓosooje ene jogii keeriiɗe mum fotde e no tago mbaydi mum en rokkiri ɗum en. Ɗee heen ko jahooje e dow koyɗe mum en ɗiɗi walla nay, ɗee heen ko diwooje e ne mbeeyra bibje mum en; ɗeya ko laadooje, godde heen ko dasotooɗe he dow deedi mum en. Kono kamnje fof e joogaade, gootel heen kala e keeriide mum ne, ittaani e ɗe ndenndi e ko’e majje ɗiiɗoo loowdiiji: E mbaydi majje wonde guurɗe-ɓosooje, hono no mbiynoɗen ni, eɗe katojini e ñaamdu e yardu ngam haɗe mbaawa wuurde. Ɗoon ɗo nguurndam hay barogel gootel waawa duumaade haa cay, ngam loowdi mum wonde huunde waatoore(maayoore, firtotoonde), keddagol leñol maggel ko duumii aamnotoo tan ko he yeeñtinde ngel hoore maggel rewrude e laawol ɓesnude (jibinde walla ɓoccinde) e fagganaade bookoƴon majje nguura haa mbaawa raddande ko’e mum en walla faggitanaade koye mum en. Daɗndude ɗum en e kala bone mo ene waawi telbinde nguurndam mum en honoo no kañum hoore mum daɗndortoo he ɗuum ngam hisnude hoore mum ni. Neɗɗo ene renndi e muumanteeje, e ɗeeɗoo gede tati ɗe njaŋti ɗen dow ɗoo ɗee kala hono no o renndiri e majje geɗe keewɗe ɗe jaŋtawol mum en ɗoo soklaani. Tabitde, en njiyii,ko hammu kala guurɗe. Ummaade e sappannde 70 ɓere, haa e sappande 90 ɓere , nde mawɓe men (ngaan saanga sagataaɓe lenyol ngol) puɗɗii eeraango mum en fayde e ɓamtaare pulaar walla no ɓe noddiratnoo ɗum ni, jaŋde pulaar, ɓe ndanyii heen caɗeele mawɗe waawnoode famminde noddetenooɓe ɓee, ko ɓe noddatnoo ɗum en e mum koo. Nde tawnoo noddaandu nduu wonnoo, e ngaan saanga, ko “ngaree njanngen pulaar” wonaa “ngaree njanngen he pulaar”.Ko aldaa e bettere, jaabowol ko gooto… [ Jokku Taro]
https://binndipulaar.com/2022/07/23/daartol-%c6%b4ellitaare-taa%c9%93al-ne%c9%97%c9%97o-fayde-%c9%93amtaare-pinal-e-ganndal/
Ardo e Dieyla ko gooto e magooji Pulaar mo jaltugol mum addi welkeende mawnde he nder yeeɓiyankooɓe Fulɓe. Nde tawnoo yimɓe ɓee ene njoortinoo he mago ngoo wonde mago yuɓɓungo kadi heewngo kesam-hesaagu. Sabaabu gadano o ene waawi ko ngam yiynoode heen Saydu Bah mo 2STV, ko neɗɗo mo yeeɓiyankooɓe fulɓe nganndi kadi njaɓani ɗum he fanniyankaagal mum. Hayso tawii ko ngol woni gadanol makko he mago ne, ko o goowɗo media e ayaawooji kabrirɗe. Foutavision, heedtuɓe he kaarallaagal ngal ɓee ne, ko seedtanaaɓe karallaagal. Dahab wallii sukaaɓe heewɓe waɗooɓe Rap Pulaar waawde yaltinde kilipaaji mum en, kadi o waɗi heen golle maantinɗe. So alla, ɗamaamuya yimɓe oo sooyaani, nde tawnoo kala ko ene addana mago yuɓɓude e weltinde fittaandu ene tawee he Arɗo e Jeylaa. Magiyankooɓe ɓee ko haralleɓe waawɓe ko mbaɗata ko, ɗigginɓe meccal mum en. So tawii addanta mago welde e yuɓɓude ko kumpa (suspense), bettere (surprise), daraama (drama), e njalniika (comedie), fof ene tawee he nder Arɗo e Jeylaa. Ko adii fof, loowdi (scenario) ndii ene roondii maana kadi ene yaltina toɓɓe nguurndam keewɗe guuraaɗe kadi jarɗe wattude hakkille. Hayso tawii loowdi (scenario) ndii soomaa ko e tekkere kesam-hesaagu ne, neɗɗaagu Fulɓe ene feeña heen gila e haala haa baɗle. He jolal 1 (Saison 1) kala ɗo yimɓe ɓee ɗaminooɓe ɓe ndiwtii ɗoon, ko ɗuum waɗi yeeɓiyankooɓe ɓee ene keppatnoo ko raawre ɗiɗimere nde arata. Raawre ɗiɗimere (jolal 2) ndee, sikke alaa, fuɗɗoriima he mbaydi yañɗundi (spectaculaire) nde tawnoo hawri ko he maanditaare Saydu Bah, kadi ndeen o suɓinoo ko taƴcude maayo o tawoyi yeeɓiyankkoɓe makko wonɓe rewo e woodi booye, ngam renndude e mum en weltaare kono kadi ngam ɓeydaade tiiɗtinde e tabitinde wonnde maayo wonaa keerol. Raawre ɗiɗmere (saison 2) nde kadi addii jeeso kese, Maalik, Rugi e Anta, kono kadi sirpirisaaji keewɗi e kumpaaji (suspense) keewɗi ɗi ene ɓeydani yeeɓiyankkoɓe ɓe, ñalnde kala, heppude ko ñalngu rogere hesere ndee arata haa ɓe njiya mbele ma ɓe nganndu heen geɗel fof hol to yuumti. Mbele maa Anta wujju ɓernde Arɗo haa o faalkisoo Jeylaa; mbele maa jibnaaɓe Jeylaa mbaawnu ɗum haa resondira e Maalik; hol to Jamila woni; holko jogori wonde kuccam Foutavision? Mbele gardeyaagal tan ene jogori ittude Ardo he tampere haa waawa heɓtude Foutavision? E laaɓnde goɗɗe keewɗe ɗe mago ngoo fawiɗoon kono ɓe cuwaa huccande saaktande yeeɓooɓe ɓee sirluuji ɗii e ittude ɗum en he kumpa mum en tawo. He gasirde raawre 1 ndee, Jamiila nanii wonnde ɓe o anndi ko kanum en ngoni jibnaaɓe makko ɓee jibinaanimo e jaati, te ko ɓeen gonnoo sabaabu jogaademo geɗal he Foutavision. So selli ɓe njibinaanimo hol ko hare makko ngam heɓtude Foutavision he junngo makko ndee jogori nafoydemo? Dieyla ne anndii Jamila ko ɓiy yummum, hayso Jamila suwaa anndu ɗuum tawo. Oya ko dokkanooɗo Arɗo, kono Arɗo yiɗaa ɗum, goɗɗo o Arɗo ene yiɗi ɗum kadi ene yiɗi Arɗo, kono caggal ndeɓe kumpitii enɗam maɓɓe hol no hakkunde maɓɓe jogori wayde e rewam ɗuum jogori jibinde hakkude goota kala e maɓɓe e Arɗo? Laaɓnde ɗe mberliɗen dow ɗee ko jubbannde tan he nder laaɓnde goɗɗe keewɗe ɗe kala yeeɓiyanke Arɗo e Jeyla seeraani e laaɓndaade. Ko kaaɗo kumpa addani Arɗo e Jeylaa wonde mago ngo kala yeeɓiyanke jaɓataa luuteede heen hay rogere wooteere, kadi tuugnaade he ɗuum eɗen mbaawi sikkude kadi wonnde ko jooni serie o fuɗɗii. Nde tawnoo e ɓe njogii kuccam mawɗam yeeso maɓɓe hade maɓɓe saaktude sirluuji geɗe keewɗe ɗe kumpaɗen he nder ngoo ɗoo mago. Hayso raawre adannde ndee gasii ko aldaa e caɗeele ne, raawre ɗiɗimere nde en njiyii ene heewi yano ummoo, kadi ɗuum fuɗɗiima gila he rogere 2. Rogere (episode) fuɗɗo waasa yettaade, walla ñalawma mo rogere fotnoo yaltude oo diwe, ekn. Hol ko woni sabaabu ɗuum, mbele ko caɗeele karalleeje (problème technique) walla ko rafi ngalu, walla nii ko magiyankooɓe ɓee ngonata ɓe keɓaaki? Ɗeeɗoo caɗeele, eɗen nganndi, heen gootel kala ene waawi heɓtaade, te so waɗii ene waawi telɓinde golle. Heen sahaaji boom, kannje fof aɗe mbaawi ardude, te kadi eɗen nganndi, wonande fuɗɗotooɓe ɓe ngalaa doole fof jommbaani. Kala ko waawi jeyde sabaabu ooɗo yana ummoo ne, enen yeeɓiyankooɓe Fulɓe eɗen keppi ko njiyaten Ardo e Jeylaa ene refti laawol, kadi ene jokki he feernude ɓerɗe men hono no ɓe ngoowi waɗde nii he kala saha.
https://binndipulaar.com/2022/06/19/yana-ummoo-he-magooji-pulaar-hol-to-ardo-e-dieyla-tiindii/
Luumo defte rewɓe ngo ndakaaru (Salon du livre Feminin de Dakar) taggii wejo mum hanki, caggal balɗe tati, ñalnde 5,6, e 7 Duujal, to Hotel de Ville mo Ndakaaru. Fayndare ngooɗoo luumo wonno ko wallude rewɓe winndiyankooɓe mbele ene mbaawa saaktude golle mum en haa ɓura anndeede e tineede, kono kadi e teeŋtinde no ballifanɗe maɓɓe mballiri e hare maɓɓe ngam yooltude jojjanɗe maɓɓe. He biyɗe Amina Sek, puɗɗuɗo miijo yuɓɓinde luumo ngo o, rewɓe winndiyankooɓe ene keewi, ma ɓe ɓur teemedde ɗiɗo, kono ko seeɗe e maɓɓe tan nganndaa, kadi so luumooji defte bayɗi nii mbaɗii rewɓe ɓee keewaani jeyeede heen. Heewɓe e maɓɓe tinataa nii nde ɗi mbaɗata nde tawnoo ɓe keewaani noddeede heen. Heewɓe e maɓɓe so mbinndii ko kanum en kadi muulanta koye mum en, ndañataa muulanooɓe ɗum en. So a rewaani he Galle Caatirɗo (maison d’edition) noon, deftere maa heewaani hay hiiseede ni, saka ndokke ɗaa hurum winndiyanke. Daawal gadanal he ngooɗoo eɓɓo wonnoo ko yuɓɓinde mbaylaaji winndiyankooɓe rewɓe hakke yontere, rewɓe sappo e njoyo (15) njeyanooma heen. Fayndaare ndee wonno ko wallude ɓe ha ɓe mbaawa huɓindaade karallaagal mbinndiin, kadi ɓe njokkondiraɓe e galleeji caatirɗi, tawa so ɓe mbinndii ene daña muuleede. Caggal ɗiin mbaylaaji, ma roɓindo ballifanɗe kawtinaaɗe waɗe tawa wallifii ɗum en ko rewɓe jeyanooɓe he mbaylaaji ɗii ɓe, ɗum saate e ballal yuɓɓo halfinaango defte (direction du livre). Daawal ɗiɗimal ngal woni luumo defte rewɓe ngo Ndakaaru, ngal ene yaha haa ɓalɗe tati. Hakkunde wejo e njeeygu defte, maa rewɓe ɓee njeewtu kadi he ko toɗɗii coñce e ballifanɗe rewɓe. He luumo defte rewɓe ngo Ndakaaru, rewɓe sappo e njeetato (18) wallifiyankooɓe nootitiima heen. Ene jeyaa e maɓɓe Hajjaa Hapsatu Yero Dem mo Aañam Coɗay, ɓurɗo lollirde Jinndaa Dem. Kadi ko kanko tan nootitii heen e winndiyankooɓe ɗemngal Pulaar. Jinndaa ko ɓooyɗo daranaade ɓamtaare pinal Fulɓe e ƴellitaare ɗemngal Pulaar. O wallifiima defte jeeɗiɗi (7), ɗe ene kaala he toɓɓe keewɗe ceertuɗe. Ene jeyaa heen deftere makko nde tiitoonde mum woni: “Darnde Debbo Pullo E Ɓamtaare.” He nder mayre o holli heen darnde tiiɗnde nde debbo pullo jogii he nder renndo, kono kadi o woytiima no rafi jaŋde tonngiri ɓe hannde e waawde daraade ɗo ɓe poti ɗo haa ɓe mbaawa naftude renndo ngoo no haaniri ni. Sikke alaa, Jinndaa ɓooyii faamde, kadi etaade fammin’de wonnde janngude he neeniwal mum ko sodorde, te so rewɓe ɓee fof njannginaa-ma ma ɓe mbaawatno faggitaade gannde e karalleeje ɗe ene koybinanaɓe nguurndameeje maɓɓe; ɓe ɓura waawde addude nafoore he renndo maɓɓe. Nde tawnoo hayso rewɓe Fulɓe ko dariiɓe ne, faggudu aduna hannde oo, laaɓndi ko karalleeje kese ko ndeen oon tigi waawata faggitaade heen ko nafata. So alla, pinal e ɓamtaare ko toɓɓe ɗe Jinndaa ɓooyi dukande. Deftere makko adannde, yaltunde he 1991, nde tiitoonde mum woni: “Uddooji Maayo Senegaal.” Omo jaŋtoo heen fiyakuuji uddooji ɗi OMVS eɓɓunoo ngam ɓamtaare faggudu, rewrude he ndemaaji kesi ɗi ene lomtoo ndemaaji gaadanteeji ɗi, kadi e waawde yeeñtinde jeyngol (electricite) ummoraade he maayo Senegaal ngo. Ɗiin uddooji mawɗi sikke alaa, ene njogii rewam mawɗam he taarndi ndii, faggudu renndo ngo, e pinal mum. Sabu laamu nguu e fewjunooɓe eɓɓo ngoo suɓaade ndemaaji kesi ɗi ene lomtoo gaadanteeji ɗii waɗi, yimɓe diiwan o, alaa e sago ko maɓe paggitoo gannde e karalleje kese jahduɗe e mbaylaandi kesiri ndi. Ndeke noon, jinndaa kam jeertiniino wonnde hay ndema, ngawa, walla ngaynaaka ko tawruno ɗen maamiraaɓe men koo, saha nana ara ɓadiiɗo ne kay, mo janngaani waawataa ɗum gollaade. Ko ngol ɗoo woni luumo maɓɓe gadano, kono yuɓɓinɓe ɓee ene taƴnii wonnde ngo yahrii no feewi. Geɗe keewɗe jowitiiɗe e deftere mbaɗaama toon he nder balɗe tati ɗe: batuuji, jeewte, e gostondiral miijooji hakkunde haralleɓe seertuɓe fannuuji ŋeeñal e pinal (natiyaagal, naɓaka, ngamri, e gaaci) ekn. Nootaninooɗo Jaagorgal kalfinaangal Caaktirɗe, toppitiiɗo ko fayti e defte, Maalik Njaay, rokkii fodoore mum wonnde maa jaagorgal ngal duusondir e maɓɓe he ngooɗoo miijo. Sabu ko ɓe mbaɗata koo ene hawri e eɓɓo yaajnude taragol defte (salon de lecture) ngo jaagorgal ngal yuɓɓinta he ooɗoo sahaa he dow wertaago leydi Senegaal ndii kala.
https://binndipulaar.com/2022/05/08/luumo-defte-rew%c9%93e-mo-ndakaaru-jinnda-dem-nootiima-e-innde-maatam-e-rew%c9%93e-ful%c9%93e-winndere/
Caggal defte makko Binndanɗe Hiisankooje (2016) e Gannde Hiisiwe (2019) Dr Muhammadu Faalil Sih yaltinii deftere mum tatiɓere he Hiisiwal (mathématiques). Ñoggannde Silo Hiisiwo, ko noon woni tiitoonde deftere ndee, yowitii ko he hiisa caltiwa e kiɓɓiwa, so en ndeftii he konngol Ceerno Bookara Aamadu Bah, binnduɗo ngardiindi deftere nde o. Ko ɗum fannu toowɗo he nder hiisiwal janngateeɗo he duɗe jaaɓihaaɗtirde. He oo sahaa mo laamu Muritani haɓɓitii wonnde maa wara kala ɗemɗe ngenndiije Afriknaaje ngonɗe he nder leydi Muritani ngam yiɗde jaalɗinde ɗemngal Safaroore; to leydi Senegaal laamu nana waɗa kulol e cuusol jannginde Wolof he nder duɗe laamu he dow faalkisaare ɗemɗe ngenndiije keddiiɗe ɗee, Dr Muhammadu Faalil kanum tinndinii en wonnde en potaani sabbaade he ɗiin laamuuji mgam ɓamtude Pulaar. So goonga, haysinno laamuji Afrik ɓamiino pellital jannginde e ɓamtude ɗemɗe ngenndiije Afrik ne, alaa e sago ko maa annduɓe kala leñol njaɓa sippiraneede ɗemngal mum en. Mballifoo, pira kadi egga kala fannu ganndal he ɗemngal mum en. Doktoor Hammadi Sih hollii en wonnde so pellital yantii heen, ɗuum ene gasa laataade. Sabu defte makko tati ɗee fof mbinnda ko he nder duuɓi joy. O fuɗɗii winndu deftere makko adannde ndee ko he nder sahaa mo o wonnoo e winndude deftere makko joofnirnde jaŋde (thèses dedoctorat). Kono ɗuum fof e ɓittunoode e ɓilaade haɗaani-mo waɗdorde heen winndude he ɗemngal makko neeniwal, ngal ganndal patamlamiiwal, ngal hayhuude hannde waawa yahde gaa-gaa muuɗum. Sabu makko fiɓde o sellini wonnde neɗɗo waawa huɓindaande ganndal kala ko ngal waawi won’de, teeŋti noon e hiisiwal’ tawa oon tigi wonaa ene janngi ngal he neeniwal mum. Ballifanɗe Hiisiwal patamlame ɗe Dr Muhammadu Faalil Sih waɗi he ɗemngal Pulaar, taƴii hujjaaji kala wiyatnooɓe ɗemɗe Afrik mbaawaa faggitoreede gannde toowɗe sabu ŋakkeede kelmeendi njaajndi waawndi saaktude miijooji jiɓiiɗi. Kono kadi, golle makko ɗee ene poti finndin’de kala ɓiy pullo walla ganndo Afriknaajo, kuwtortooɗo ɗemɗe koɗe ngam winndude, gaagaa ɗemɗe ngenndije Afrik, e miijtaade mbele nafoore mum en woni ko he winndude e ɗemɗe ɗo ganndal mum huwtortaake, walla ko addude tuufere mum e mahde jeytaare Afrik, nde fooɓre mum ko rimɗinde koye men e huwtoraade ɗemɗe janane ngam nehde ɓesguuji men. Sikke alaa kadi, ɗee golle makko ngaddaniimo won’de ñemtinirɗo kala sukaaɓe Afriknaaɓe, gila he yonta makko haande o haa e yontaaji keewɗi payɗi arde, kadi naatnii innde makko he daartol jeytaare Afrik, e ƴellitaare ganndal he mbaydi kuuɓtundi. Dr Muhammadu Faalil Sih jibinaa ko ñalnde 23 Siilo (Janvier) 1990 he wuro he nder Fuuta Tooro ene wiyee Beelinaaɓe he diiwal Boosoya, walla so tawii ko to feccere njiilgu Muritani ɗo ngo jeyaa hannde ɗoo, mbiyen diiwal Gorgol. Ko ɗoon o waɗi jaŋde makko lesiire, caggal ɗuum o fayi Kayhayɗi, laamorgo diiwal gorgol o jokkoyi toon jaŋde makko hakkundeere haa o heɓi toon bakkaloreya C (fannu Hiisiwal). He 2009 o yahi farayse o jokkoyi toon jaŋde toownde to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Cergy-Pontoise, he nder leydi frayse ɗo o janngi haa o heɓi doktaraa makko. Muhammadu Faalil walla mbiyen “Pullo Gaynaako,” innde nde o suɓanii hoore makko, woniino toon almuudo teskinɗo sabu makko won’de belɗo hakkille, baawɗo jaŋde. O heɓii toon seedanteeje moƴƴingol (mention tres-bien) he kala tolno seedanfaagu mo o waɗnoo, kadi o heɓi njeenaaje (prix) keewɗe, yeru,“prix au mérite en sciences par l’Académie de Paris.” he 2014. Caggal ɗuum o yahi Dowlaaji Dentuɗi Amerik, ngam wonde wiɗtiyanke (Research Associate) to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Wirsinya (University of Virginia) tuggude he 2018 haa 2021 Tuggdude he lewru Korse (juin) 2021 haa hannde ko o wiɗtiyake to Imperial College London. Doktoor Muhammadu Faalil ene wiya addani ɗum winndude ganndal Hiisawal he ɗemngal Pulaar ko addii fof ko ngam yiɗnoode fennude wiyooɓe ɗemɗe Afrik mbaawaa faccirde miijooji toowɗi. Ballifanɗe makko he ɗemngal Pulaar: 1. Binndanɗe Hiisankooje (2016) Edition Papyrus Afrique 2. Gannde Hiisiwe (2019) Ene tawee ɗo 3. Ñoggannde Silo Hiisiwo (2022) Ene tawee ɗo
https://binndipulaar.com/2022/04/25/hiisiwal-mathematique-e-pulaar-jaltugol-deftere-hesere-nde-dr-muhammudu-f-sih/
Ko ñalnde Talaata 12/04/2022 Abdulay Ali Malal Jallo, gardiiɗo Radio Tele Fulɓe naati ñiiɓirde CNRA yuɓɓo laamuyankeewu halfinaango rokkirde siññaaluuji Tele e reende kuule mum en he nder Senegaal. Omo wonndi e sate mawɗo mo ene jeyaa heen jooma-suudu makko, Raabi Seydi, golloowo kadi he RTF, wonndude e musiɗɗo makko Ibraahima Kebe, jaayndiyanke RTF. Ñalawma oo ko ñalawma daartolyankeejo, sabu addiɓe ɗoon ko siifondirde e Baabakar Jaañ hooreejo CNRA ngam keɓgol siññaal mo ene addana Tele Fulɓe wonde tele keɓtinaaɗo, laawɗuɗo, kadi baawɗo jaggeede he nder galleeji tawa wonaa Youtube tan. Caggal duuɓi cappanɗe limti-limtinɗe, dukooji, hareeji e goytaali ɓiyɓe Fulɓe he nder Senegaal wonnde ko ɗawaaɓe e jaayndeeji Senegaal, teeŋti noon he ayaawo habrirde, hannde Allah addanii en Tele. Jaaraama Ali Malal Jallo, ko kanko Allah rokki wune. Sabu keewgol rajooji Pulaar hannde yejjitinii en wonnde, won nde ngoyatno ɗen rafi kaalirɗe hono no ngoyirten rafi teleeji hannde ni, kono eɗen ciftora ko “Diamano FM” adii wonde rajo Fulɓe kaaloowo Pulaar he nder Senegaal, kono nde en njogoraaki ɗum jogogal moƴƴal ngal ngongo haandi ngal, ngo loppita he juuɗe men, Pulaar oo werlaa ladde, heddii eɗen ngoya njananaagu. Allah ene waawi noon Tele Fulɓe wonana en afo gaaɓɗo malaaɗo, o duumo haa goɗɗi keewɗi ngara tawtamo. Ali Malal kam waɗii fodde mum he leñol Fulɓe, kadi o jinnganii ɗemngal Pulaar, heddii ko golle leñol ngol ngam mbele ma ɗum tabit. Ɗuum noon ko yoo nattu ballal e haala tan, wonta ballal he golle. Hono no Ceerno Mamadu Sammba Joop “Murtuɗo” wiyatnoo ni: Ko min ñaagii on wonaa gulaali e luukaali; wonaa kelle e kuljinaali; wonaa bawɗi e sabareeji; wonaa buubaaji e doŋ-doŋaali. Min ñaagii on ko golle e balle… kala ko ɓamtaare Pulaar ene jara min coodi. Ndeke noon Fulɓe ene poti addude balle mum en ngam wuurnude Tele ɗe. Ballal garwaniiwal woni so neɗɗo waɗanaa-ma huunde yo o naftoro. Ko enen ngoyatnoo yo en ndañ teleeji e rajooji so waɗaama kadi ko enen poti ɗum heɗaade e yeeɓde. Ene hersinii e Fulɓe, wiyooɓe ko kanum en ɓuri heewde he nder Senegaal, rajo mum en walla tele mum en uddiree wonnde alaa heɗotooɓe walla yeeɓooɓe. Te eɗen nganndi ko ɗuum wonno hujja maɓɓe ndeɓe loppitta Diamano FM he juuɗe men. Kadi ko heddiiɓe ɓee mbaɗata haa rajooji mum en e teleeji mum en nguura ko en potaani ronkude ɗum. Kala ko njogiɗen ko foti ɓanngineede ngaddanen Radio Tele Fulɓe. So ɗum taggee, habrude Siyaara walla Ñalɗi Pine wuro walla diiwan mon; so ɗum fijirde Baaba Maal, adviser, walla Abdou Kamara to grand Theatre; walla ko Kadia Kande e Choupi Mballo mbaɗata hiirde Kolda walla ko mago Yero Soh walla Amadu Jallo waɗanta wuro mon walla falnde mon, naawee toon ɓannginee. Alɗuɓe leñol ngol, jooma en societeeji e entreprisaaji yoo mballu ngadda ɓannginooje mum en. Ɗuum maa wallu leñol ngol ɓamtaade tawa ko e ballondiral e nangondiral juuɗe, gooto kala nanngana banndum junngo tawa hay gooto yelaaki hay gooto, haygooto ñaagaaki hay gooto. Gooto kala ene heɓa heen nafoore, kadi ɗum nafa leñol ngol ɓamta ɗemngal ngal.
https://binndipulaar.com/2022/04/20/ful%c9%93e-senegaal-ke%c9%93ii-tele-mum-en-gadano-jooni-noon-hol-to-faya/
Muritani, ƴiiƴameeje ɓaleeɓe ene njokki rufeede ko aldaa e curo walla kajo, aduna ene ndaara alaa kaaloowo. Wonaa leyɗeele walla dente Afriknaaje, wonaa dente winndereyankooje walla ni leyɗeele piytortooɗe becce wonnde ko kanum en ndarii he felo jojjitde hakke aade.He beete hanki, sukaaɓe ɓaleeɓe Muritaninaaɓe njippiima he dow laabi ene mbaɗa seppo ngam hollude mettere mum en he ooɗoo ñalawma 28 Jolal, potnooɗo won’de maanditaare jeytaare ndimaagu leydi Muritani. Kono he hakillaaji ɓaleeɓe Muritaninaaɓe, o ñalawma wonaa ñalawma weltaare, kono ko o ñalawma sunaare ngam siftorde 28 kooninke haalpulaar en ɓaleeɓe layyaaɓe ngam mawnin’de maanditaare jeytaare ndimaagu Muritani. Ko he laamu Ma’awiyya Wuldu Sidi Ahmed Tayya ceddeewu ɓatamboniigu, ñalnde 28 Jolal 1990, noogas e jeetati kooninke ɓaleejo tonngaa, towa mbaɗaa yarga to Inal, ngam waɗde jeyngol he deedi ɓaleeɓe Muritani, hulɓin’de ɗum en mbele ene naattina juuɗe mum en he nder deedi mum, njebbilaano ɓureede e jiimeede caggal joljole baɗnooɗe he 1986 e 89. Ɓaleeɓe Muritaninaaɓe ceeraani e hollirde mettere mum en kala nde oo ñalawma arti. Hannde to Nuwaksoot, wuro laamorgo Muritani, seppooji mbaɗaama toon ngam wiyde yoo ñaawoore goonga waɗ. Hono ɗiin kadi mbaɗaama to Paris, laamorngo dowla Farayse e New York to Dowlaaji Dentuɗi Amerik, tawa ko e noddaandu waalde Muritani min njejjitaa. Ko hono noon ne kadi to worgo leydi Muritani too (Fuuta Tooro) seppooji mbaɗaama he nder gure keewɗe, kono ko to wuro Baabaaɓe-looti ɗum ɓuri teskin’de sabu golle kaantare ɗe laamu ngu waɗi he dow sukaaɓe seppatnooɓe ɓee. He sakkitoore perefee diwal ngal, mawɗo alkateeɓe o yamirii alkateeɓe (polisaaɓe) ɓee yo njan he seppatnooɓe ɓee, ɓe piyɗum en, ɓe njaggi heen sukaaɓe nayo, ɓe nawi ɗum en polis. Heen gooto biyeteeɗo Thomas Sankara-Jallo, ɓe piy ɗum haa ɓe coli e mum ñiiƴe nay. Eɗen ciftina tan, duuɓi cappanɗe tati hikke gila ndee bonannde waɗi, yimɓe waɗnooɓe ɗum ɓee nana njaha he bellanteeje mum en hay gooto e mum en ñaawaaka.
https://binndipulaar.com/2021/11/29/muritani-28-jolal-ko-nalawma-sunaare/
Fatmata ko jimol Baaba Maal jaltungol ko ene wona hitaande jooni kono ngol haastetaake. So tawii ko haaldude sibu Allah nii jimɗi Baaba Maal alaa heen kaasteteengol. Kono he nder o video clip, Baaba Maal ene teeŋtinana en wonnde wonaa welde daande tan addani Baaba Maal wonde naalaŋke ŋana, alaa, ko luggidde makko humpito he pinal Afriknaawal haa ɓuri teeŋtude kadi e pinal Hiirnaange-Afrik addani Baaba Maal won’de naalaŋke tacci-keeriijo. Waawdemo ruttaade he ngal ɗoo pinal ɓooyngal, ngal iwdi mum ene askitinee gila e pinal misra ɓooyma, mahtoo ɗum e mbaydi yahdundi e jamaanu tawa kadi hanki oo hay huunde heen faataaki he mum, ko ɗuum addani Baaba Maal won’de naalaŋke mo hiiɗɗataa, haastetaake. Nde tawno ñalawma kala mo Allah addi omo waawi ñeɗde he ndee sewnde pinal ngal ɓeeɓataa o yarna ɗum yimɓe ɓee tawa kadi kala ndeɓe njari heen e ɓe teskoo heen dakamme e mbelemma keso mo tuuyo jamaanu maɓɓe naamni o. He nder oo ɗoo video clip eɗen njiya heen Baaba Maal ene renndina jimɗi e gaaci Fulɓe, kooraaji e balafonji manndinkooɓe, sabareeje e ngamri Jolfuɓe, kono tawa fof ene renti woni duƴƴal gootal, duƴƴal gaaci Hiirnaange-Afrik. Gaaci ɗi kala ɓiyɗo Afriknaajo keɗiiɗo ɗum maa yiyto heen hoore mum, yiytoo heen pinal mum e hanki mum. So tawii ko ngoonga noon, Baaba Maal yahaani woppi Ummu Sih caggal. Ko Baaba waɗi he naale e gaaci koo, ko ɗuum tigi Ummu Sih ne waɗi e kettuki, ñootol e cuɗaaje. Oo ɗoo banndiraaɗo dewbo kettukiyanke (styliste) ŋana, ko ɓooyɗo hollirde e ñeeñal mum, ngootaagu pinal Afrik. Ngootaagu ngu ene feeña he kala geɗe nguurndam teeŋti noon he ɓoornugal e cuɗaari. Oo ɗoo video clip, ko gollal harelleeɓe ɗiɗo, gooto kala e meccal mum e ñeeñal mum, renti wonti gollal gootal ngal he nder mum, kala Afriknaajo ene yiytoo heen hoore mum nde tawoo omo tabitina ngootaagu Afrik e pinal mum.
https://binndipulaar.com/2021/11/27/baaba-maal-fatmata/
Waalde (fedde) Sukaaɓe Daraniiɓe mawninde Finaatawaa he nder Burkina yuɓɓinii he nder lewru Silto (septembre) 2021, kampaañ ngam janngingol sukaaɓe pulaar/Fulfulde. Oon kampaañ duumiima fotde jonte ɗiɗi (jeeɗɗiiji ɗiɗi) kadi o yettinooma he nokkuuje keewɗe he nder leydi Burkina, gila e gure dowriije ɗe haa e ngalluuje ɗe. Fayndaare maɓɓe (ko ɓe muuyi e mum) ko janngin’de, sukaaɓe ɓe duuɓi jeetati haa duuɓi sappo e joy, waawde winndude e taraade he ɗemngal mum en neeniwal fulfulde. Sabu teskaade no Fulɓe mbiyata ni: “Lekɗal ɓuccetee ko gila ko keccal”, waɗi eɓe njiɗi naatnude he nder ɓerɗe sukaaɓe fulɓe yiɗde ɗemngal mum en Fulfulde e teddin’de ɗum kam e ñaaƴrude Pulaaku mum en gila e ɓe ngoni famarɓe, tawa so ɓe mawnii ɗuum ene mahoo e maɓɓe. He nder jonte ɗiɗi ɗee sukaaɓe ɓee njanngii he mum ko heewi e finaatawaa Fulɓe, kadi ɓe keɓii faamu moƴƴo e holno Fulfulde winndortoo e holno tarortee. He nder wideyoo gooto ƴettaaɗo to duɗal Hamdallaay, gootal e leeɗe Wagadugu, sukaaɓe ɓee ene kollira weltaare mum en he ko ɓe njannginaa ko, kadi ene yiyee heen goɗɗo ene taroo “Hurumaaji Jeeɗiɗi Fulɓe”, ɗuum woni wiyude miɗen kunii tabitin’de ɗii hurumaaji jeeɗiɗi Fulɓe: Min penataa Min kulataa Min tooñataa Min ngujjataa Min njamfotaako Min ngoopataa (njaalotaako) Min taƴataa enɗam. He timmooree kampaañ o jannginooɓe ɓee mbaɗii ɓeto walla ɓetu, hono ngaddinaaji mbaydi, ngam ƴeewde yalla sukaaɓe ɓee paami ko ɓe njanngi koo faa wooɗi (moƴƴi). He nder almudɓe (taalibaaɓe) cappanɗe jeegomo, heen sappo dañɓe toɓɓe ɓurɗe toowde ɓee keɓii njeenaari (mbuuña). Gooto e maɓɓe fu okkaama seedanfaagu (attestation d’aptitude) he ɗemngal Pulaar/Fulfulde, gineeji ko ɓe njanngiri (des fournitures scolaires), e tisetaaji. Waalde (fedde) Sukaaɓe Daraniiɓe mawninde Finaatawaa he nder Burkina Faso (Association des Jeunes Promoteurs de Finaatawaa au Burkina Faso) darnaama gila he lewru Bowte (Decembre) 2018, darni ɗum ko sagataaɓe Fulɓe janngooɓe Duɗal Jaaɓihaaɗtire Joseph Kizerbo to Wagadugu. Ko toon golle maɓɓe ngam ƴellitgol finaatawaa Fulɓe e janngugol ɗemngal Fulfulde fuɗɗii. E ɓe mari faa nder ɗuɗal too goomu wiyeteeɗo “Club Fulfulde”. Ko caggal nde guurte (powtal) ari, ɓe piɓi naɓude ɗeen golle faa yotto to gure e ngalluuje Burkina ɗe Fulɓe tawetee e mum ɗee fu. E ɓe piɓi kadi jokkude waɗde ɗee golle hitaande kala so Geno muuyi.
https://binndipulaar.com/2021/11/25/janngingol-pulaar-fulfulde-e-daranaade-finaatawa-ful%c9%93e-he-nder-burkina-faso-ko-%c9%97uum-waalde-sukaa%c9%93e-janngoo%c9%93e-to-du%c9%97al-jaa%c9%93ihaa%c9%97tirde-joseph-kizerbo-miili-wa%c9%97ud/
Ko ñalnde 01/07/1751, tumbbitere adannde Encyclopedie mo Diderot e d’Alembert yalti. Ɗuum noon woniino fuɗɗoode fayde he yolnde ƴellitaare ganndal nde hono mum meeɗaani yiyeede he nder Farayse e Orop kala. Ɗuum jibinii kadi baylogol e hakkillaaji maɓɓe he tonngude hoore mum tan he miijooji donaaɗi ko aldaa e ñaawtoraade ɗum hakkillantaagal e luggiɗinaade he miijo. Teemadannde 18 ɓre, he nder Orop, laatinooma yonta ƴellitaare gannde e miijooji kesi, mo ene feeña he ballifanɗe keewɗe, gila e Filosofi, coñce e ganndiyeewal (science) haa e hiisaweeje. Ko ɗuum waɗi teemadannde ndee noddireede “Yonta Lewlewal” (lumiere), nde tawnoo he nder Orop ngaan saanga ene waɗnoo waalde annduɓe innitortooɓe “Lewlewalyankooɓe” (illumine), ɗuum woni yaltuɓe he niɓɓere majjere naati he lewlewal ganndal e hakkilantaagal. Ko ɓe udditaninooɓe yiɗde ƴellitde ganndal e reen’de kurmondiral hakkunde yimɓe kala, rewrude e hurmaade yiyannde kala neɗɗo, kala miijo mum walla fiɓnde mum diineyankoore walla dawrugol.Dillere (mouvement) lewlewal ko dillere filosofi, coñce e ganndal ƴellitiinde he feccere wattindiinde he teemedannde 17ɓre. Ene jeyaa e semmbinɓe ndeen dillere, filosof en ko wayno Spinosa (Spinoza), Locke, Bayle e Newton, caggal ɗuum nde sarii he nder Orop kala haa yetti Farayse he teemadannde 18ɓre. Darnde maɓɓe wonno ko haɓaade kala tooñannge, leptireede fiɓnde mum diineyankoore walla yiyannde mum dawrugol. Ɓe ndaranii wuurtin’de gannde, senaare (l’éthique), ŋeeñal (arts), jime e coñce. Ballifanɗe maɓɓe ene njogii rewam mawɗam he joljole patamlame baɗnooɗe he gasirɗe teemedannde 18ɓre, ko wayno declaration of Independence 1776, gonɗo sabaabu jibineede Dowlaaji Dentuɗi Amerik, e Rewolison mo Farayse 1789 -1794, gonɗo sabaabu ɗoofgol toon laamuuji ndonu sompi laamu Republique. Ɗo adan ɗoo, eɓɓo ngoo wonno tan ko firde deftere Ephraim Chambers nde tiitoonde mum wonno Cyclopaedia, fuɗɗiinde muuleede gila 1728. Cyclopaedia ko saggotorde waɗnde nate (Dictionnaire illustré) he ɗemngal Engele tan wonno, kono Farayse he ngaan saanga alaano ko waynoon, nde tawnoo mecce e fecciram-gollaagu ko huunde hoybinanoonde wonnoo he nder maɓɓe. He 1745 Gottfried Sellius, ganndo dowluɗo jeyanooɗo he Royal Society, ɗaɓɓiri saatiyanke (editeure) Parinaajo ene wiyee André Le Breton, mbele ene fira Cyclopaedia he farayse. Caggal yah ngartaaji keewɗi ɗi njibinaani hay huunde, miijo ngoo yetti Denis Diderot e musiɗɗo mum Jean Le Rond d’Alembert, ɓeen pelliti nawde eɓɓo ngo ɗo ɓuri toowde e miijo arwanngo ngoo. Ɓe eɓɓi winndude deftere yaajniinde tawa ene renndi he nder mum denndaangal fannuuji ŋeeñe, gannde e mecce ganndanooɗe he oon yonta.He lewru 10ɓru 1750, ɗerewol eɓɓoore yalti ene sifoo ko jogori won’de loowdi deftere ndee ngam ɗaɓude yimɓe hunotooɓe ene coda nde so nde yaltii, kadi kala binnditiiɗo yoo fuɗɗo 60 livre, mbele eɓe ndaña ko ɓe muuldi deftere ndee. Lewbi jeegom fof maɓe njaltin tummbitere, kala keɓɗo tummbitere mum kadi ene jogii ko foti yoɓde, ko noon haa nde ɓe njoofnoyi deftere ndee kala. Ujunnaaje (guluuje) nayo neɗɗo mbinnditii heen.Hayso eɓɓo winndude deftere Encylopedie ngoo jeynoo ɗum ko filosof kadi wallifiyanke ŋana oo ne, woni Denis Diderot (1713-1784), golle ɗee ene laaɓndinoo annduɓe heewɓe e haralleɓe mo woni kala adda ballal mum he fannu mum mo heerori. Yeru: d’Alembert binndunooɗo naatirka deftere ndee o, ko kanum toppitinoo ko fayti e hiisiwe, Bellin heedti he natinokkuwal (geographie), Daubenton guurɗewal, Rousseu heedti e gaaci (musique) faggudu e dawrugol, Tronchin jogii safaara, Voltaire, Montesqiueu e d’Holbach keedti e ganndal kimiyeewal (chimie), Turgot, Forbonnais e Quesnay kanum en mballi e faggudu, Berthoud peewnugol montoraaji (horlogerie). 150 annduɓe e haralleeɓe, gooto heen kala addi heen ballal mum ngam haa golle ɗee mbaawi joofde. He arwannde ɓe eɓɓunoo tan ko winndude tummbte sappo, kono nde golle ɗee timmi tawi deftere ndee woni 28 tumbitere. Kadi golle ɗee ƴetti fotde duuɓi cappanɗe tati. Dictionnaire Raisoné des Science, des Arts et des Metiers (Saggitorde Gannde, Ŋeeñe e Mecce) ko noon woni innde deftere nde, wall so en ndaɓɓikiniima mbiyen Encyclopedie, wonno fayndaare mum ko sifaade he mbaydi ɓurndi yaajnaade e timmude, fannuuji ŋeeñal, gannde e mecce ganndanooɗe he oon yonta ɗe kala. He teemadannde 18ɓre innde ŋeeñal walla ŋeeñe (les Arts) ene nawori kala ko neɗɗo ene dilla (golloo) he mum. Yeru: Golle junngo, golle masiŋ (les arts mecaniques), golle hakkilleyankooje ko wayno ganndal mbewu, gaaci e losik (les arts liberaux) walla les beaux-arts ( Natde, sehde, gaaci, jime, ngamri, mago e diidngo-mahdi – l’architecture).Sarde ganndal he kala fannuuji mum tawa ko he mbaydi yaajndi hono no Encylopedie eɓɓirnoo ɗum ni, ko yiyannde hesere kadi wonndunde e himme toowɗo. Renndinde Filosof en e fannoriiɓe ganndeyeewal walla karallaagal, fof denta ene ngollodoo e binndugol deftere wootere ko huunde nde meeɗaani yiyeede ko adii ɗuum.Fayndaare ansiklopejiyankooɓe wonno ko nehde e finndin’de rewrude he udditgol damuɗe gannde kala haa yaaja, tawa ene newanoo kala aadee waawde janngude e faggitaade ganndal; riiwtude humambinndiyaagal, ƴellitde karallaagal e fecciram-gallagu ngam haa wona sabaabu ɓamtaare faggudu ndu ene addana kala neɗɗo waawde wuurde nguurndam newiɗam.He ndee ɗoo yolnde fatamlamiire, sikke ala, wonaa duusooɓe e hirjonooɓe tan ɓe njogino heen, kono kadi won darinooɓe lang ene paddooɓe e yuumtin’de ɗeeɗoo golle. Teeŋtinoon e mawɓe diine en ɓee walla laamɓe ganni en ɓee, ɓe yiyannde mum en wonno ko, won e binndanɗe maɓɓe ene mbaɗi jiyanɗe luutndiiɗe diine e aadaaji moƴƴi, walla pelooje maɓɓe e ngonka renndo ngoo ko noddooje fayde e murteende e jaltugol he ɗowtaare. Kono ansiklopejiyankooɓe mbayno ko hno no teɓɓitiiɓe dow tulde nii ene ndega mbaawa dartaade, sabu ɓe mettiima dakamme ganndal no loɓɓiiɓe paalel njuumri ni, walla hono no wallifiyanke gooto wiyrunoo ɗum ni, “ɓe mbayi e ganndal hankadi ko hono no dawaaɗi kusnaaɗi e barogel ni. E ɓe cooynoo ɗum yeeso tan eɓe ndoga eɓe ngabbo heen. Alaa ko waawi dartin’de ɓe.”Wallifo encylopedie jibinii mbayliigu heewngu he nder hakkillaaji Faraysenaaɓe, haa ɓuri teeŋtude he yiyannde maɓɓe he meccal walla ko ɓe mbiyata gollal junngo walla gollal masiŋ (les arts mecaniques). Ko hono no kadi jiyanɗe maɓɓe he ko faati he jojjannde kala aadee e ndimaagu mum (les droits Naturel).
https://binndipulaar.com/2021/11/13/mbayliigu-pinal-e-%c6%b4ellitaare-ganndal-jubbannde-he-daartol-encyclopedie/
Ñalnde Hoorebiir 11/09/2021, Black Panther mo Marvel studio ene waɗa fijirde (concert) tawa fijata ɗum ko orchestre Los Angeles Philharmonic, he ɗowgol Thomas Wilkins, wonndude e Baaba Maal mo ngannduɗaa ko kanum wonata bismaaɗo keeriiɗo (invité spécial) hiirde nde. He nder hiirde ndee maa yeeɓooɓe ɓe ndañ fartaŋŋe yeeɓde naɓaka (film) kaa tawa orkester o ene fija gaaci (score/Soundtrack) filma o ɗi ngannduɗaa yuɓɓinno ɗum en ko juɓɓinoowo gaaci (musique compositeur) Suwednaajo, Goransson Ludwig. Filma o (naɓaka kaa) eɗe ciftora, nde o yalti he 2018, o heɓiino daraja mawɗo he adunaaru hee kala, tawa ene jeyaa he ko ɓeyɗi ɗum, juɓɓugol gaaci filma o. Ko ɗuum saabii kanko Ludwig o heɓiino heen njeenaaje keewɗo ko wayno Garamiiji (Gramay Award)tati e Academy Award. Keeriindi gaaci ɗii noon wonno ko ƴettude hitooji gaaci Afriknaaji o renndina ɗum he e hitooji orkester kalaasik tawa fof ene renta wona fiingo Afriknaawo. Goransson dañii waawde gollude ɗum wonndude e naalankooɓe Afriknaaɓe ko wayno Baaba Maal mo daande mum welnde udditta naɓaka kaa, kono kadi Masammba Joop piyoowo buuba (ɓittee wela) e Magat Soh kanum ne ko piyoowo bawɗi jooɗiiɗo to Califonia, e naalanke Ginenaajo guttoowo serdu. He nder Interwiiw juutɗo mo Goransson waɗi he jaayndedeadline.comomo haalta no yiitondiri he Baaba Maal, tuggude e nde o noddi ɗum haa e garaangal makko Senegaal, no jaɓɓoraa, jiyondiral makko e Baaba e hakkunde he nder reedu Fuuta, haa nde ɓe puɗɗi fiilde gaaci ɗii he nder studio. “Hakkille am seeraani e huccitde e Hiirnaange Afrik. Mi heɗiima gaaci Afriknaaji keewɗi kadi ceertuɗi nooneeji, kono won ko woni e ɓawɗi e sabareeji Hiirnaange Afrik, e yakawere ndee, ko ene so’a naɓayankaagu ɗo am ɗo.” Goransson jaŋtanii laaɓndotooɗodeadline.como. “Miijiimi wonnde, ɗum maa wonatno hitooji belɗi so waɗaama he naɓaka (film/movie). Taƴmi biyee am fayde Senegaal. Yontere, ko adii nde miɗo yaha, keɓmi tonngoode Baaba Maal, gooto e ɓurɓe mawnude e naalankooɓe Afriknaaɓe. Noddumoomi kono mi anndaano ko njogormi wiyde mo. Laaɓndi moomi mbele omo jogii yaajeende fiilde gaaci walla haysinno kam hokkudemi fartaŋŋe yiyndirde e makko, o wiy eey kono ko o jahoowo njillu (tourné) so miɗo waawi so mi arii yomi abbo mo mi mirewa e makko.” Nde Ludwig Goransson e joom-suudu mum njettii Dakar tawi ko Baaba Maal fayii Podoor, kono omo woppi caggal makko koolaaɗo makko so ɓe njettiima yoo oon ƴettoyɓe boowldiwooje arda e maɓɓe Podoor. Nde jaɓɓotonooɗoɓe o ƴettiɓe, Ludwig wiyi, oon nawiɓe e nokku ene doganee hakke wakktuuji ɗiɗi hakkunde mum e Dakaar, jippiniɓe toon wiyiɓe yo ɓe poofto ɗoon haa weeta. Nde weetnoo oon araniɓe ene wonndi e komiseer Polis jahɗo fooftere ɓe payi Fuuta. Caggal doga-fooftoo, ɗannungal juutngal hakkunde Dakaar e Fuuta, nde ɓe njettoytoo Podoor tawi woni hedde waktiiiji ɗiɗi jamma, kono tawi ko Podoor ɗaanaaki nde tawnoo ko ɗoon Jaalal Leñol Baaba baydi Maal waali. Goransson wiyi ndeeɓe njettii o nawaa suudu to Baaba Maal wonnoo to. O tawi oon ene jooɗii he colla yimɓe ene taarii ɗum. Rewɓe e worɓe, ñaantiiɓe kaddule Afriknaaje jooɗɗe, e ɓe mbaali e koɗungu ndee hoodere jaayre leñol Fulɓe, mo daande mum ƴelliti Pulaar e pinal Haalpulaar en he kala colla he nder jookli aduna he. He nder ndee joɗnde wonaa Baaba woni jimoowo, alaa, ko kanko wonnoo jimeteeɗo. Ene jeyaa e taarinoomo koo, ñeeñɓe e jabbaaji Fulɓe ene njima en njarfoo o taanum jaaltaaɓe. Sikke alaa, eɗen mbaawi wiyde, he ngaan saanga hayso tawii Suwednaajo o anndaano ko yimɓe ɓee kaalata ne, ma o tesko kam ko weltaare tigi hiiri ɗoon. Ma o yiy ɗoon teddungal fuutankooɓe, e waawde ɗum en jaɓɓaade e hoɗtude koɗo. Caggal nde ɓe njettii kiraaɗe ndottaa, tummbuɗe caraa Baaba wiyi ɓe yo ɓe ngar ɓe ndennda e mum lahal. Ko kanko Suwednaajo oo haalata o wiy: “Ko minen fof ñaamdi e lahal gootal kadi minen kala, min ñaamiri ko juuɗe amen. Way ko hono no maaro e teew dammuwol ni, kono mi meeɗani ñaamde ko waynii welde.” Ko ɗum jannginta en e Baaba Maal, ko wonnde ko o neɗɗo paarnoriiɗo pinal mum mo hersirtaa ɗum hay sahaa goo. Nde tawnoo eɗen nganndi alaa pinal e adunaaru hee ngal o humpaa, kono sabu neɗɗo oo wonde koɗo makko addanaani mo woppude ko makko ngam ƴeewde ko weli ɗum, alaa, o holli ɗum koko o woni ko, e woni ko makko koo. Ko ɗuum nii jey sabaabu gaddanɗo Baaba Maal yiɗde Goransson Ludwig ara Fuuta. He ner interwiw mo Baaba Maal waɗnoo, ene haala heen wonnde, nde juɓɓinoowo gaaci (music composer) Suwednaajo oo wiyimo ene ara kadi addata ɗum ko yiɗd ɓeydoraade ganndal e janngude gaaci Afriknaaji, o wiy ɗum ko so ene yiɗi ɗuum yoo ar yahda e makko to mbunndi-mbunndi ɗiin gaaci ñeɗetee to. Sabu ɓe njahdi toon wona kanko tan yimata, kono kala ɗo ɓe ngari ma ɓe njaɓɓe, kadi tawa yimɓe ɓee njaɓɓortooɓe ko bawɗi, buubaaji, jimɗi e ngamri. Kadi so o yimii toon maa oon waaw yiyde hol co’anɗe yimɓe ɓee njogotoo heen, holno ɓe mbaɗata ha ɓe kollira wetaare maɓɓe. Ɗuum fof noon ko jaŋde nde oon waawi janngude toon. Caggal nde ɓe kiirtii, Baaba Maal wiyi ɓe yo ɓe ngar ɓe njaha to fijirde too, Ludwig ene jaŋtoo: “Min njolti he werlaa hee, nde wonata hojomaaji (silmaaji) joy tawi min njettiima to fijirde ndee waɗata too. Min tawi wuro ngoo fof ene renti toon, ene sabbii fijirde ndee. Yimɓe ummiiɓe haa gure goɗɗe, ɓee heen ene njoli saretaaji ngam arde nootitaade he fijirde he. Tawi wonii wakutu tataɓo jamma, nde Baaba Maal yalti tan fuɗɗii yimde kanum tan gooto ene fiya piyaano(Piano). Huunde ndee kala deeƴti, co’anɗe koɗiiɗe mi ɗee ellee ko mi gonɗo he dewal alla luggiɗngal, walla keɗotonooɗo waaju diine.” “Kaaɗoo ngonka e ɗeeɗoo co’anɗe ɗe Baaba Maal rokkata yimɓe ɓee he ngaaɗo saanga, so mi waawno ñemtinde ɗum he nder filma hee, ma mi weltotono no feewi.” Ludwig woni ene ñuumbondirde e hoore mum. Ko he ñalawma makko battindiiɗo he nder Senegaal, Luswig wiyi, dañi fiildude lefol e Baaba Maal, gaacol udditirgol filma Black Panther ngol. “Mi noddu Ryan (Ryan Googler, woni juɓɓiɗo filma o) e FaceTime tan tottumoomi Baaba Maal, Ryan haalani Baaba Maal loowdi filma o. Hojomaaji joy tan caggal mum min payi Studio. Njah mi ngonmi e fiyde piyaanoo Baaba Maal toƴƴi daande mum welnde ndee, o woni yimde. Jimol ngol ko he Pulaar nde tawnoo Baaba Maal jeyaa ko e leñol Fulɓe. O yimatnoo koko fayti e maayde ñiiwa. Ñiiwa noon ko soowoore laamɗo. Laamɗo maayii yontii goɗɗo ene lomtoo kono ko seese yahrete.Ko ɗuum wonat udditirde beeygol he dow Wakanda.” Sikke alaa, Baaba Maal ko kollirɗo mbaawka mum he dingiral naalankaagal gila ko ɓooyi. Eɗen ciftina ko gila 1995 he 38 ɓo ANNUAL GRAMMY AWARDS album Baaba Maal Firin’ In Africa ,nominaa BEST WORLD MUSIC ALBUM. Gila ndeen kadi o seeraani, ñalnde kala e hollirde wonde mo gooto e naalankooɓe Afriknaaɓe ɓurɓe dowlude kadi ɓurɓe toowde karallaagal e ñeeñal e ko yowitii e gaaci (Musik) Afriknaaji. Ballal Baaba Maal e gaaci (score/soundtrack) Black Panther waawde heɓde njeenaaje keewɗe ko huunde nde alaa jeddi.
https://binndipulaar.com/2021/09/07/baaba-maal-ene-bismaa-e-fijirde-concert-black-panther-nalnde-hoorebiir-11-09-2021/
Diɗɗal gootal ŋeeñalyankooɓe (artists) mbaylii kallu he nder Toronto, mbaɗi ɗum maayo ñilkoowo defte ngam haɓaade ñiddeende e yah-ngartaa werlaaji. Ngooɗoo wejo, ngo tiitoonde mum wonnoo “Hakkunde coñce e Yah-ngartaa” yuɓɓinnoo ɗum ko diɗɗal ŋeeñalyalkooɓe suuɗiiɓe biyeteengal Luzinterruptus jeyaaɓe Madrid leydi Espaañ. Wejo ngoo waylii kallu biyeteeɗo Hegarman street he nder wuro Toronto, Kanada, waɗti ɗum maayo ngo 10,000 deftere ɗe rokkunooɓe ɗum en Salvation Army (fedde walloore miskineeɓe). Yimɓe arɓe yeeɓde wejo ngoo ɓee e wirtotonooɓe ɓee kala ene kirjintenoo nde gooto e mum en kala ɓamata heen deftere nawtora galle mum taroyoo. Wejo ngoo jeyanoo ko he porogaraam mo Toronto Nuit Blanche 2016 Art Festival yuɓɓinnoo. Festiwaal Nuit Blanche ene waɗa kala hitaande tawa ko jamma kuurɗo ngam dowlinde ŋeeñal yontannde (art contemporain). Fayndaare wejo ngoo ko ngam artirde teskuyaaji yimɓe ɓee he batteeje yah-ngartaa jogii he nder saareeje (cahe) ɗe. Hayso ko jamma gooto, maa yimɓe yahrooɓe koyɗe ɓee ne, ndañ deeƴre he kalluuji ɗi, tawa alaa ñiddeende, diiraali e yah-ngartaa werlaaji. Tuma nde defte lomtii werlaaji he dow kallu; nde gannde kam e daarti nafooji, jime e coñce pinndinooje lomtii kornaali e reeno-reeno hakkunde werlaaji e yahooɓe. Hayso wertunoode wejo ngoo ƴettii balɗe sappo e ɗiɗi e 50 yarlitiiɓe ngam yuɓɓinde ɗum ne, wejo ngoo taggii hoore mum, nde tawnoo he nder waktuuji sappo tawi yimɓe ɓee koccii defte ɗee haa laaɓi.
https://binndipulaar.com/2021/08/07/toronto-kanada-maayo-defte-lomtiima-diiraali-werlaaji-e-niddeende-mum-en-he-dow-kallu/
Ñalnde Aljumaa/Mawnde 23 Morso, 2021 maa fijooji Olympic 2020 (pijirlooji Olimpik) uddiit to Tokyo lesdi Japon. Eɗen nganndi ɗuum fotiino waɗde gila rawane, 2020, kono sabu reentaade mboros Koronaa wirisi oo addanino ɗum yoweede. Fotde jonte ɗiɗi pawɗe (haa 8 Juko) leyɗeele aduna ɗee kala ene kawra ngam waɗɗe pijirlooji coftal ɓalli. Ko ɗum kawrital winndereyeewal ngal, eɗen mbaawi wiyde, leñɗi aduna ɗii kala walla kam ko ɓuri heewde e mum en ene tawtoree. He 2016 to Rio de Janeiro (Riyoo de Janeyro) eɗen ciftora, Huley Bah mo Muritani ene tawanoo e dogatnooɓe 800m. Hikka ko Rugi Jallo ( Rougui Diallo) mo Leydi Farayse woni ɓiy Pullo jogorɗo tawtoreede. Rugi Jallo ko jibinannde Farayse, jibnaaɓe makko iwdi mum en ko Fuuta Jalon leydi Lagine. O jibinaa ko 5 Colte/Fevrier 1995 to Nice Farayse. O waɗata ko fannu coftal ɓalli biyeteeɗo “Diwe tati” triple saut. O adii dañde medaay makko dowrowo (kaŋŋe) ko he 2014 he kawrital World Junior in Athletics to wuro ene wiye Eugene dowla Oregon He nder Dowlaaji Dentuɗi Amerik. Ndeen diwe makko ɓetaama 14,24; 14,44 e 14,20 he ballal henndu 3.3m/s. Hayso ɗiɗi gadane ɗee njaɓaaka sabu ballal henndu ngal heewde, tataɓal ngal rokkii mo daɗtaade ɓetooji (record) makko ɓennuɗi kadi e waɗdemo jogiiɗo ɓeto ɓurngo toowde he nder sukaaɓe Farayse. Caggal mum ko ñalnde 14 Korse 2017 o arti he dow podium fijooji hakkundeleyɗeele, kono ndeen o ƴettunoo ko medaay jaka (bronz), wonno ko he sampiyonaaji Orop Yaakoraaɓe (espoirs) to Bydgoszcz to leydi Poloñ. So tawii Rougui Diallo ko yaakaare Farayse leydi makko nde o ɗaminii suutoyde araaray mum hakkunde leyɗeele aduna kala ne, ko o faaro Fulɓe dunyaaru ne, sabu ɓeen ne ene ndaardamo ko o ɓiyngel mum en sabu makko wonde ƴiiƴam mum en, yiyooɓe he makko wonnde ko o lomtiiɗo Fulɓe kala he ngal kawrital leñɗi adunaaru.
https://binndipulaar.com/2021/07/17/fijooji-olymic-2020-to-tokyo-rougui-diallo-pullo-mo-leydi-farayse-ma-tawtore/
Hooreejo leydi Senegaal Makki Sal, tiiminii hannde njillu mum to rewo Senegaal ngu o fuɗɗinoo gila ñalnde Hooree-biir, 12/06/2021. Ko njillu ɓooyngu dumiingu hakke yontere (12-19 Korse 2021). O yilliima heen diiwal St. Louis e diiwal Maatam. Ko ɗeeɗoo diiwe ɗiɗi soomi ko wonno hanki leydi Fuuta Tooro to bannge Senegaal. Ndeke eɗen mbaawi wiyde he nder ndee ɗoo yontere, laamu Senegaal eggi fayti Fuuta Tooro. Njillu nguu yeeyniraa ummoraade he laamu leydi ndi ko wonnde ko ngu njillu faggudu, kono sikke alaa, tawa kadi geɗe goɗɗe keewɗe ene coomii heen. Ko adii fof eɗen ciftina wonnde Makki Sal hayso tawii o jibinaaka he nder Fuuta, kadi o nehaaki toon ne, o innitortoo ko wonde Fuutanke nde tawnoo ko toon jibnaaɓe makko ɗiɗi fof ngiwi koɗoyi Siin, leydi Seereraaɓe, he wuro Fatik ngo o jibinaa ngo. Gila nde Makki Sal fuɗɗi dowlude he dawrugol e jogaade yiɗde foɗanaade ko toowi he nder laamu Senegaal, o fuɗɗii fooɗtude asli makko fuutankaagal, nde tawno pulaar wiyi, “doole liingu ko ndiyam”, kadi rokkata semmbe he dawrugol ko dañde ɗo ɓaarii. Ndeke Makki faamii law, wonnde so omo yiɗi sippireede o liɓa ala e sago fuutankooɓe njeyee e ngemmbuɓe mo. Hayso tawii Makki ene hatojinnoo e Fuutankooɓe walla tan mbiyen Fulɓe Senegaal fof e kuuɓal ne, Fuutankooɓe (fulɓe fof) ne ene katajinnoo e dawriyanke tiiɗɗo tolniiɗo hono ɗo Makki ɗo ni. Nde tawnoo aduna ko pooɗondiral koonguuji, te gila Senegaal heɓti ndimaagu mum dawrugol, hooreeɓe tato ardiiɓe leydi ndii ɓee hay gooto e mum en wonaano pullo, kadi fulɓe ɓee ene njogitii wonnde ɗemngal mum en, Pulaar, ko jaɓɓangal walla ngal heɓaani ko ɓe cikki foti won’de jojjannde maggal, haa ɓuri teeŋtude to bannge jaayndeeji, ko wayno rajo walla tele. Ko hono noon ne to bannge faggudu e ɓamtaare, Fuuta, hono no ko ɓuri heewde e dowri Senegaal, alaa ko laamu ngu waɗi toon. Ɗiiɗoo sababuuji fof ndenti waɗi, nde Makki fuɗɗii ŋabbude e ƴeestaade he nder dawrugol Senegaal haa jikkeeji ndañaa e wonnde omo waawi ardoyaade leydi ndii, Fuutankooɓe (Fulɓe fof) pelliti heedde caggal makko ngam jinngande mo e heedande mo sabu enɗam, kono kadi ngam ɗaminaare ma o safranɓe kala ko wonnoo rafiiji maɓɓe. Nde pooɗondiral jappeere yontunoo Fuutankooɓe fof keedti caggal makko, mballimo haa o ɗafti lefol laamu Senegaal, o fiilaa Hooreejo leydi Senegaal. So goonga Fuutankooɓe tan walla Fulɓe tan mbaawaa lamminde neɗɗo tawa Senegaalnaaɓe heddiiɓe ɓee njantaani heen, hono no hay leñol gootol walla renndo wooto he nder Senegaal waawa lamminde kanun tan ni, kono ballal Fuutankooɓe e Fulɓe Senegaal fof ene mawnunoo he ko addani Makki Sal dañde poolgu. Kanko e hoore makko ne omo taƴnorii ɗum, sabu o seeraani e wasoraade yimɓe lanndaaji goɗɗi ɗii, wonnde Fuuta ko leydi makko panndundi (titre foncier). So alla, laaɓndal ngal fotnoo wonde ko mbele Senegaal dañnii ko yaakorinoo e Makki, sabu mbiyɗen ko Senegaalnaaɓe jeyaaɓe he diiwaanuuji ɗii kala denti cuɓii Makki Sal ngardini ɗum leydi Senegaal, hayso tawii ballal Fuuta ene mawni heen. Kono Pulaar wiyi, “so dene mbaɗaama e jeynge wootere kala woyata ko hoore mum”. Kala ko waawi ligganaade Senegaal ne so yettaaki Fuuta ne, Fuutankooɓe mbaawata tan ko wiyde ɗawaama he huunde nde njogii jojjannde hono no Senegaalnaaɓe heddiiɓe ɓee ni. He manndaa Makki gadano, hakkunde makko e Fuutankooɓe ene welnoo no njommbaw ni, nde tawnoo ɓe ndañi koko ɓe meeɗaano dañde, ɗuum woni hooreejo leydi Pullo, mo ɓe mbaawi faarnoraade. Nde o fooɗondiraa lefol laawol makko ɗiɗimol kadi ɓe mbaɗi no ɓe mbaɗnoo adannii, ɓe keedi caggal makko ɓe mballimo. Caggal nde o heɓi ɗiɗimol noon, hankadi fuutankooɓe ɓee puɗɗii artirde hakkillaaji mum, puɗɗi yuurnitaade e miijaade. Sabu nganndii dañde laamiiɗo pullo, nattii wonde koydol sabu waɗii waɗtii. Kono mbele hannde ɓe katojini ko e dañde laamɗo pullo tan walla ko laamɗo ittanoowoɓe caɗeele e joote ɗe ɓe ngoni he dow mum ɗee. Laamɗo balloowo ɓe haa faggudu maɓɓe ɓamtoo; ɓe ndaña laabi berkaaɗi e pomuuji ɗi ene njulyultondira jeeri e waalo. Laamɗo mahanoowo ɓe cafrorɗe e duɗe leslese, hakkundeeje haa jaaɓihaaɗtirde tawa ɓiyɓe maɓɓe njahataa janngoyde he gure ɗo ngontoyta tumarankooɓe. Laamɗo ballowo ɓe ɓe ndaña ndiyam mbelɗam tawa wonaa boyli ɓulli ɗi ndiyam mum en laaɓaani sellaani, kono hayɗaam ko maa waɗanee dawol walla kiirndol goɗɗungol nde dañee. Laamɗo ballowo ɓe e peeje ngam sukaaɓe maɓɓe mbaawa jooɗaade he leydi mum en, ngollo heen tawa njolaani e laaɗe ene kalkoyoo he nder geejuuji. He ndaɓɓa, no Senegaalnaaɓe ɓee fof ni, Fuutankooɓe ne mbaɗtii laaɓndaae koye mum en, hol nafooree laamu nguu waawi jogaade he nguurndam mum en. He oon bannge noon, Fuutankooɓe ɓee ellee ene ɗeɓi yawande Makki Sal. Hayso tawii won ko o waɗi ne e ɓe njiɗnoo ko ɓuri, kadi eɓe ɗamininoo e makko ko ɓuri ɗum. Ko ɗuum waɗi gila o heɓi manndaa makko ɗiɗimo ɓe puɗɗi ŋormaade e wiyde ɓe cuwaa yiytaade tawo e laamu makko. Jooni kam nii wonaa ŋormaali, ko gulaali daaɗe maɓɓe dow e ɓe kollira mette maɓɓe. Kala falnde hannde nde njahɗaa he nder Fuuta, ma a hawru e fiiliiɓe leppi boɗeeji ene ngoytoo ngoƴaaji falnde mum en. Ɗal boom, ɗum ɗeɓii wontude no diɗɗal dartiyankooɓe ni. Won heen inniri koye mum en ko “Fuuta Tampii” walla “Makki Yeeƴcito Fuuta”. Dille baɗnooɗe he nder Senegaal tuma nde lunndiyanke, Usmaan Sonko jaggaa ndee, jibinii kulhuli mawɗi he nder leydi ndi, haa ɓuri teeŋtude noon e wonande laamiiɓe ɓee e wonndiiɓe mum en. Gila ndeen, banngeeji ɗiɗi ɗii kala (laamu ngu e luutndiiɓe ɓe) ceeraani e jarribaade weeyo ngoo ngam yiɗde anndude mbele filñitannde waɗnoonde ndee jibini ɗum ko mette koɗɗe e ɓerɗe yimɓe ɓee, gaddanɗe ɗum en fellitde sooɗaade juuɗe mum en he laamu Makki Sal e yahdiiɓe mum haa laaɓa, walla mbele ko ɗum henndu wirtinoondu tan, jooni ndu daarii kadi huunde heen fof ruttima ɗo wonno? Te suɓngooji diiwe e falndeeji 2022 nana cooynee natti woɗɗude. Ndke noon, holi fof e nokkuuji Senegaal ɗo ngoon ƴeewndo ɓuri welde waɗde haa fota e “leydi panndundi ndii” ɗuum woni Fuuta Tooro? Ndeke kala ko waawi addude Makki e dawriyankooɓe fuutankooɓe he nder Fuuta ne, yiɗde ñaastaade galle maɓɓe kam ko kanum ardii. So ngoonga aduna oo haa waɗi feggere, dawrugol ko fuunti tan ɓuri heewde heen; ko meeɗi tan haari alaa heen. So tawii ko noon wadde, eɗen mbaawi wiyde garaangal Hooreejo leydi o, Makki Sal he nder Fuuta won nafoore yiyaa heen. Ko adii fof, wonde mo yontere he nder Fuuta, addanii hakkillaaji Senegaal fof heedtude e Fuuta. Ɗuum ene addana kala Senegaalnaajo teskaade wonnde Fuuta ko hettere he nder wertaango Senegaal, ndeke noon ko nokku jarɗo wattude hakkille. Te kadi kala ɗo o jaɓɓanoo heen, ɓe njiyii teeyangal yimɓe, eɗen nganndi ɗuum ko huunde nde dawriyankooɓe mbaɗtata hakkille, nde tawnoo kala ɗo ɓe njehi ko ndaartoyde yimɓe tan nawiɓe toon. Ndeke noon, kala laamiiɗo leydi ndii janngo walla yiɗi fooɗanaade lefol laamu, maa jaran ɗum yaɓɓude koyɗe mum yaha toon mbele ene heɓe ballal Fuutankooɓe. He dawrugol noon, ene anndaa, so a yiɗii faggitaade yimɓe alaa e sago wooda ko puuntirɗaa ɗum en. Kala nokku kadi ɗo o darinoo, o udditii ɗoon huunde ko wayno opitaal, duɗal, kallu gudoroŋ, poŋ,walla kam huunde ko wallata e ɓamtaare falnde ndee. So o udditaani ne o fawii ɗoon haayre, ɗuum wona eɓɓoore nde laamu nguu fodani joom mum en maa waɗe, foti gasi ko e taweende makko walla ko e laamu woɗngu ngaroowu. Ene jeyaa e ɗiin eɓɓooji, ɗiɗi ɗi ngannduɗa so woodoyii ma waɗan pinal Fulɓe e ɗemngal Pulaar nafoore mawnde. Ɗuum woni RESORDE PINAL FULƁE-ECOMUSEE FULBE- AAÑAM GODO e Tele RTS 5 Maatam. Resorde ganni ko huunde mawnde e pinal leñol wallore e waawde hiɓindaade pinal mum e daartol mum. Ko hono noon so tele waɗaama e diiwal he, hayso tawii wonaa pulaar tan haaletee heen ne, yaama kam pulaar ɓura yaajde heen, nde tawnoo ko Fulɓe ɓuri heewde he nder diiwal he. Ndeen noon maa ɗuum wallu Fuutankooɓe e waawde tabitinde ɗemngal maɓɓe Pulaar. Sabu ma ustu ko ɓesnguuji maɓɓe katojinta he ndaarde teleeji kaalooji ɗemɗe goɗɗe haa caayora heen ko. Ko goonga ɗemɗe ɗee kala ko Senegaalnaaje, kono neɗɗo kala ene yiɗi faarnoraade ko o jey. E nokkuuji keewɗi ɗi o darinoo ne, yimɓe ɓee ngoytiima ko woni caɗeele mum en e ngoƴaaji mum en. O fodaanii ɗum en maa laamu ngu waɗ feere no ñawndiri ɗeen caɗeele e no humtiraniɓe haajuuji maɓɓe. Hayso wona fof jogori waɗeede nii, eɗen nganndi, waasataa heen kam ko waɗaa. To bannge koongu leñol, aaha, ɗuum ne yejjittaake! Yiyde hooreejo leydi Senegaal ara he nder Fuuta, tuggude gila ɗo Fuuta fuɗɗi haa ɗo haaɗi, kala ɗo o darii o haaldata e Fuutankooɓe ko neenewal mum en pulaar, wonaa farayse walla ɗemngal goɗngal tawa ko maa nantinee, ɗuum so tawii tan ko alla haaldetee ene wela kala ɓiy Pullo. Alaa ko haali noon yiyde hooreejo leydi Senegaal e nder reedu Fuuta ene wertanaa “tapis rouge” gardeeɓe ene taarii ɗum no dariiɗo galle laamorɗo ni, ene hucciti e Senegaalnaaɓe ene haalda e mum en e Pulaar, ma mbiyaa laamu Senegaal koko eggi ene artiraa he Fuuta. He nder jaɓɓotonooɓe Makki he nder Fuuta ɓee heewɓe heen ko sukaaɓe, hatojinɓe e dañde ñemtinirɗo, nde tawnoo ko noon hakkille cukayel mahiraa. Ko yiyde neɗɗo gonɗo hunde walla baɗoowo huunde, o jogitoo e hakkille makko wonnde miin dee miɗo yiɗi wayde no oo nii somi mawnii. Kadi ɗuum ene addanamo rewde e laawol ngol ene fayra mo e ɗuum ɗoon. Ko goonga wonaa Makki adii arde he nder Fuuta tawi ko hooreejo leydi. Kono ko seerndi Makki e Seengoor, Abdu Juuf walla Abdullaay Wadda, ko ɓeen so ngarii kaalata ko ɗemɗe lohotooɓe. Ndeke maa ɗuum addan ɓiyɓe Fuutankooɓe sikkude ɗuum wonaa geɗal mum en, maa taw ko woɗɓe ɓee tan njey. Maataw ni ko ɗuum waɗi Fuutankooɓe heewɓe wonɓe he laamu ene kersiratnoo haalde Pulaar e nder golleeji mum en walla ni kula feeñikinaade wonnde ko Fulɓe. Ɗuum natti ko he sahaa Makki Sal.
https://binndipulaar.com/2021/06/20/njillu-makki-sal-hooreejo-leydi-senegaal-he-nder-fuuta-so-en-ndaardi-%c9%97um-lonngor%c9%97e-men/
Kala ɗo neɗɗo lemii e taariindi walla neesu (nature) so o ndaartindiima no moƴƴi walla o luggiɗiniima heen miijitogol makko, ma o yiy heen walla o tawa heen kaawise walla kaawniiɗe. Nde tawnoo huunde kala ene moofti sirlu, sirlu goodegol majjum kono kadi sirluuji guurgol majjum walla mbiyen pirfirli keddogol majjum. Ɗiin sirluuji ene kollira njuɓɓudi cañiindi, ndi ene teeŋtina taweede caggal ɗiin sirluuji, junngo geno karallo, ñeeñɗuɗo cañoowo ndiin njuɓɓudi, so tawii kay ko wonande goongɗinɗo goodaangal oon geno. Kono haysinno ko mo hakkille mum ooñorii e sikkitaade goodaangal geno gooto tagɗo (puɗɗuɗo) kala goodal ne, o daɗataa e yiyde njuɓɓudi neesu (nature) mooftunɗi sirluuji ɗi kala nde kuñtanaɗen heen gootel eɗen mugee ngam kaawise, kono kadi eɗen keɓa heen hirjo e yiɗde ɓeydaade asde mbele ma en njetto ɗaɗi ɗiin sirluuji. Kono denndaagal terɗe goodal peeñinooje njuɓɓudi neesu e sirluuji mum, mbele won heen ko ɓuri neɗɗo wonde kaawise? Nde tawnoo aadee he muulngo mum, o wayi ko hono no adunayel tokasel ni. Hono no leydi walla mbiyen ɓakkere ni, ɓanndu aadee ko ɓakkolinndu, ko ndu wulndu no wolkaaji dulɓittoɗi ni; ndiyam e ƴiiƴam ena doga he nder makko hono no maaje e caaɗli baltooji ni, he ɗaɗi e tekteki (tetteki) guurnooji terɗe makko no kala puɗe ni. Ngaandi aadee wonaa tan motoor tamɗo caaynol kala ɓosanɗe makko, kono kadi ko ndi resirdu ɗo ene moofta kala co’anɗe makko. He yeruuji daɓɓi tan, so en paami, neɗɗo ko huunde toownde he nder nooneeje goodal. Kono oon aadee wonaa garɗo tan ene ardi e timmal mum, alaa. O fuɗɗorii ko he waasde woodeede, caggal mum o woodaa he lohre. Ko he oon waylo-waylo timmal makko heɓaa. Ko ngaal goodal e oon waylo-waylo Ceerno Aamadu Sammba Demmbele ɓurɗo lollirde DAS, yiɗi yeewtande en he nder ndee deftere makko yaltunde ko ɓooyaani. Neɗɗo, hono no mbiyɗen ni, tagaa ko he waylaade. So ceerno Mammadu Saalif Mbaay haalaniino en he deftere mum, “Cowagol e Kosamnɗinngol”, holno aadee fuɗɗortoo gila nde woni toɓɓere kañam ene wayloo haa o wonta tiggu o jibinee, Ceerno DAS kanum ko he tiggaagu fuɗɗorii. Ɗuum woni gila tiggu oo ene he ngonka mum ka o inniri “kawñitanɗe gume” haa yetto kellifuya. So tawii wallifiyanke gadano oo haalatnoo ko he guurɗeyeewal (biologie), DAS kanum haalata ko he ganndal peskelooji (psychologie), walla ganndal aadee fittiyaagal, hono no o inniri ɗum ni. Deftere ndee haalata ko mawnugol suka e mahngo neɗɗaagu aade. E nde feƴtoo (feccoo) he lowe tati teskinɗe, ɗeen ngoni, a) tuggude gila e tiggaagu e boobaagu haa e ƴellitagol mum kuuɓtinngol; b) cukaaku gila he nehdi mum haa e jikkinde suka; c) sahaa joljole. Ɗuum woni tuggude e waylowaylooji joloowo haa yettii farweende jolɗo, haa heɓa sababuuji kellifuya. Woni sabaabu winndude mo ndee ɗo deftere, Ceerno Aamadu Sammaba Demmbele wiyi en: “ Ko ngam rokkude denndaangal jannguɓe pulaar fartaŋŋe janngirde ngal gannde goɗɗe e alɗin’de humpito maɓɓe to bannge gannde tabitinteeɗe.” Deftere ndee muulaa ko he ballal Miijorde Fulɓe Winndere, ko goomu denndinɗo annduɓe fulɓe heewɓe seertuɓe fannuuji, pelle pulaar, e hatanteeɓe leñol ngol fottitooɓe he nder lowre whatsapp, ngam daɗɗude pewje e hol no leñol Fulɓe yahrata yeeso. Ceerno Aamadu Sammba Demmbele jibinaa ko he hittande 1966 to wuro Jowol he nder Fuuta Tooro (Muritani). Caggal jaŋde leslesre e hakkundeere o yahi duɗal jaaɓihaaɗtirde o janngi toon haa o dañi seedanfaagu makko heɓindo (maitrse) he ganndal aadee he fannu pine leñɗi. Ko o jannginoowo Feliyankaagal (philosophie) he duɗal laamuyeewal tolno hakkundeejo; ko o kebloowo kadi he duɗal safrooɓe e ŋarwinooɓe renndo e fannuuji, ganndal renndo e fittiyaagal e pinal leñɗi. Ceerno DAS ko yimiyanke pulaar kadi winndiyanke. O wallifiima ko heewi hayso tawii suwaa muuleede.
https://binndipulaar.com/2021/06/19/%c6%b4ellitaagol-aadee-e-ne%c9%97%c9%97aagu-mum-ko-tiitoonde-deftere-he-fannu-fittiyaagal-psychologie-he-%c9%97emngal-pulaar/
Kolonel Assimi Goyta Jooɗiima he jappeere hooraagu leydi Mali ñalnde Altine 6 lewru Korse caggal nde o sammini laamu hakkundeewu ngu Bah Ndaw ardino. Hayso tawii Malinaaɓe nganndaa no moƴƴi hooreejo mum en keso o e hol ko ɓe mbaawi ɗaminaade e laamu makko ne ko ɓurno wonde gunndo (bettere) wonande ɓiyɓe Malinaaɓe e aduna oo kala ko yiyde jooma-suudu makko Lala Jallo. Ko ngol ɗoo woni laawol gadanol Malinaaɓe meeɗi yiyude dewbo mawɗo leydi maɓɓe keso o. Lala Jallo ko dewbo pullo mo ŋari mum e njooɗndaram mum wonti toɓɓere jeewte he nder geese. Gila jooma-galle makko Assimi Goyta sammini laamu Mali laawol gadanol he juuɗe Ibraahiim B. Keita, ko ngol ɗoo woni gadanol maɓɓe yiyideede e ɓe ngonndi. Jaltugol dewbo pullo oo wontii njeeɓeegu e jeewte he nder geese. Hayso Malinaaɓe cuwaa anndude ko heewi tawo he jeewo maɓɓe o ne, hakkillaaji maɓɓe ene kawri e wonde jeewo maɓɓe oo ko lobbo labaaɗo. Sikke alaa Fulɓe ɓee ne hakkillaaji maɓɓe puɗɗiima deeƴde caggal ndeɓe nganndi Assimi Goytaa ko keyni maɓɓe. Ɗuum noon eɗen toronoo banndiraaɗo men dewbo o e ɓesngu Mali fof moƴƴere. Yoo Allah waɗamo jeewo gaaɓɗo malaaɗo, kadi yoo ngaaɓdi makko artir jam e deeƴre he nder Mali.
https://binndipulaar.com/2021/06/10/lala-jallo-jeewo-mali-wontii-njee%c9%93eegu-kadi-nari-o-dewbo-pullo-wonti-yeewtere-hakkunde-yinotoo%c9%93e-he-nder-geese/
So binndol e jaŋde ɗemngal Pulaar he mbaydi mum keseri haalaama, hakkillaaji njaha e won e inɗe, ko wayno Alfaa Ibraahima Soh, mo la Guinee, Muhammadu Modibo Aliw mo Kameruun, Dr Umaar Bah, mo Mauritanie, Mawɗo Amadu Hampaate Bah, Mali, e Mammadu Sammba Joop (1942-2009) mo Fuuta Tooro (Mauritanie). Ɗiɗo adanɓe ɓee ko ɗemɗiyankooɓe fanniiɓe, kadi haɓaaɓe haa binndol Pulaar dañi heɓaade he alkule latin, kadi gooto e maɓɓe kala sosii (siñcii) galle muulirɗo defte, ngam haa winndooɓe Pulaar/Fulfulde mbaawa dañde ɗo muuli ballifanɗe mum en. “Binndi e Jaŋde” wonande Muhammadu Modibo Aliw, “Nuba” Ceerno Alfaa Ibrahiima Soh. Kamɓe e woɗɓe arɓe caggal maɓɓe ko wayno Saydu Nuuru Njaay, mo Papyrus Afrik. Kono jeddi ngalaa, kamɓe fof ko Mammaudu Sammba Joop “Murtuɗo”, ɓuri lollude. Hono no mbiyɗen nii, ɓe innuɗen dow ɓee kala ko fanniyankooɓe, kadi haralleeɓe ɗemngal pulaar; gollaniiɓe ɗum to bannge karallaagal mbinndiin. Mbinndi kadi caatii ballifanɗe keewɗe he ɗemngal Pulaar/Fulfulde. Murtuɗo walla Baaba Leñol, hono no o noddirtenoo e wattan nguurndam makko, kanum ene nawdunoo fanniyankaagal e yarlitaare nde hono mum weeɓaani. Gaagaa won’de karallo binndoowo, ballifiiɗo ko heewi, ko o kirjinatnooɗo kadi o wonno. Nde Murtuɗo felliti daraanade ɓamtaare Pulaar tawa ko rewrude he binndol e jaŋde, o woppu kala haaju goɗɗo nguurndam. O soorii he nder Mauritanie e Senegaal, gila e gure teeru haa yettii gure dowri ɓurɗe woɗɗitaade, omo hirjina, omo janngina, omo hebla jannginooɓe Pulaar ɓe ene mbaawa sarde e yaajnude jaŋde pulaar he nder aduna he. Kono noon kadi o waɗi to leyɗeele Orop ko wayno Farayse e Belsik. He wattannde nguurndam makko o arii haa he Dowlaaji Dentuɗi Amerik, kala ɗo Fulɓe ngonnoo alaa ɗo o heddi heen, ngam hirjin’de e heblude. So nguurndam kala leñol ko hono no deftere daartol ni, raawre heen fof ne hiisete ko hono no taƴre (chapitre) ni. Taƴre yowitiinde he ko fayti he binndol e jaŋde Pulaar ndee noon, sikke alaa, ene jeyaa e ɓurɗe heewde faayida he nder daartol leñol men. Nde tawnoo, hol ko jogori won’de palaas men janngo he nder renndooji neɗɗanke ene fawoo e hol ko woni resultaaji ndee ɗoo dillere ngam taƴde ɓoggi majjere e daaɗe men, mbaɗten miijanaade koye men kadi ngadden ballal men e ɓamtaare gannde nafooje ngam haa newna nguurndam aadeeɓe kala, wona ballal men e pinal e ƴellitaare neɗɗanke. Ndeen hare noon eɗen nganndi Mammadu Sammba Joop “Murtuɗo” addii heen ballal maantinngal. Darnde makko ko daartanteende kala yonta garɗo, he kala jamaanu siimteteende. Ɓooyde he aññeere addantaa Fulɓe e kala Afriknaaɓe haɓanteeɓe ngam ndimaagu yejjitde Baaba Leñol. Nde tawnoo golle makko ko guurɗe kadi guurdooje e kala jamaanu.
https://binndipulaar.com/2021/06/06/mammadu-sammba-joop-murtu%c9%97o-korse-2009-korse-2021-en-njejjittaa/
Ñande 11 Duujal (Mai) 1973, Omar Bolondee Joop sagata feeloyaŋke-filosof senegaalnaajo luutndinooɗo laamu hooreejo Lewopool Sedaar Seengor, yiita ene hawri e lajal, tawi omo sokanoo e kasoo e Duunde Gore ndee. Ko ene wona jooni duuɓi cappanɗe Joy, yiyannde laamu nde, so wi’de ko o baraaɗo, heewɓe ene calii ɗum, ɓeen jagguɓe wonnde ko woni goonga koo, koo o baraaɗo. Artude e dew-rewe harbiyanke Bolondee Joop ko njiilaw (miijitaade) e dumunna waylitaare (rèvolution) he nder Senegaal. Winndi ɗum ko: Foloriyan Bobeen Firo Pulaar: Ibraahiima Jah Ñande 2 Mbooy (Mars) e Dakaar, ko adii jaggugol luutndiiɗo senegaalnaajo Usman Soŋko e ñalawmaaji jayngol kuɓɓunooɗi leydi ndii, fedde daraniinde waylitaare haɓotoonde jaggitagol arani en, ina daranii ngootaagu Afrik (Frapp) yuɓɓinii yeewtere jaayndiyankooɓe ngam noddude yimɓe ɓe e darnde ngam haɓtagol “maalde halkugol harbiyaŋbkooɓe luutndaare ndee” e Senegaal. E caggal taabal ɗo haalatnooɓe ɓee njooɗinoo ɗoo, ene teskanoo natal Omar Blondee Joop, sagata daraninooɗo waylitaare ndee e “kitaale 68”, caŋkinooɗo e kasoo ñande 11 Duujal 1973 to Duunde Gore. Ɗuum ko maande e nder goɗɗe, siftinde e nder hakkillaaji senegaal, jimme Bolondee Joop. Mbaadi makko ene yiite kadi e natal mawngal ngal nati ɗum e Dakaar, ñiiɓirde Senegaal, kawtal natirooɓe binndi “Radikal Bomb Shot”, ɗuum ina teddiniraa harbiyankooɓe wellitaare ɓaleeɓe e nder aduna oo, caggal warngo Sorso Foloyid to Dowlaaji Dennduɗi Amerik (USA). Natal ɓulningal miijo (ñemtiniraangal) ngaal natal baɗiraangal ayerosol waɗanoo ko e 1970, te ngaal ƴeftnoo ko balɗe seeɗa tan hade makko riiweede e leydi Farayse, sabu makko jeyeede e dille “Duujal 68” ɗee. Duuɓi seeɗa caggal ɗuum, cerindiiɗo oo wonti loraaɗo. Nde o saŋkii e kasoo, lebbi sappo e nay caggal nde o ñaawaa, kuugal sokeede duuɓi tati fawaa e makko sabu “njanngu e kisal laamu”, ardiiɓe laamu senegaal mbi’i wonnde ko o bartiiɗo. Kono heewɓe kaali, kollitii ina njogii dalilaaji celluɗi wonnde ko o baraaɗo. Gila ndeen ɓesngu makko nan darii, haaɓaani e ɗaɓɓude wonnde yo ñaawoore waɗe, te harbiyaŋkooɓe dariiɓe haa e ñeeñɗuɓe daraniiɓe golle pinal ngaditinooma e ɗuum ngam wuurnude e wuurtinde hakkille makko. Saŋkaare Omar Bolondee Joop, waawa joñeede tan jaggiree no aksidaa daartol nih. So ngoonga nih, ina woɗɗi ɗuum, ko ɗum daawal muusngal, kaaɓningal naatowal e silsil juutɗo muuseele bonɗe ɗe laamu Senegaal waɗi! Heewaani teeŋtineede golle dente kaɓotonooɗe laamu Lewopool Sedaar Senngoor, walla hokkudeɗe faayiida, sabu oo gidiiɗo wonde hooreejo leydi Senegaal (1960-1980) heɓii mahde leydi ndii haa ndi woni “yeru to bannge potal” hono demokarasi, no won heen nji’runoo ɗum nih. Daarti gummiiɗi e laamuji feewtude e heɓegol jeytaare Afrik ina tonnga sahaaji dew-rewe wellitaare ndee e yeeso jaggitagol nafooje leyɗeele araniije ɗee, tawa ko ardiiɓe hesɓe leyɗeele jiimanooɗe ɗee nguurni ɗuum, mballiti e ɗuum, ina heewnoo yiyeede tuggude e kitaale 1960. Caggal jeytaare leyɗeele ɗee to bannge dawrugol (politik), nde ngannduɗaa ko innde tan, laamuuji ndoolndoolaagu (autocraties) doŋre ndee ( Afrik) e ballal leyɗeele koloñaal jiimnooɗeɗe ɗee,cuɓii semmbinde doole majji, tawi ko feere ngam ñifde kala laabi waylitaare, ñifde filñitaagol dente e dille noddooje fayde e jeytaare e taƴgol geƴƴelle njiimaandi e peeje laamuuji jowitiiɗi e ngaluyŋkaagal (capitalism). Leydi Senegaal, ko goonga heɓaani e nder mum luure politik hono leyɗeele catiiɗe ndi ɗee ni, kono noon, fuunti gonnooɗo e “neɗɗaagal ndenndaandi” kaaletenoogal e yimiyaŋke-hooreejo leydi Lewopool Sedaar Seengoor oo, majjinii miijooji men e golle makko politik. E njiimaandi lannda Union Progressiste Senegalaise, oon parti gooto e leydi ndii mo o ardinoo, ardiiɓe ɓee njaltini ko peeje muusɗe to bannge kaɓagol, lorlugol; ɓe kulɓina, ɓe njagga, ɓe coka, ɓe lorla kala serindiiɓe, ɓe njaha haa ɓe “mbartina ɓe” (nduñaɓe e wartaade). Bolondee Joop, jibinaa ko e 1946, e leydi Niseer ndi Farayse jiimnoo. Baaba makko, “cafroowoo afriknaajo” ittanoo ko Dakaar, ñiiɓrde jiilgol leyɗeele hiirnaage Afrik gonnooɗo e njiimaandi Farayse, o nuldaa to Ñamey (Niseer). Miijooji makko to bannge politik ngonaano ɓurɗi ŋeerde, kono noon ardiiɓe laamu koloñaal ina tuumatnoo mo wonnde o yiɗaa leydi Farayse, sabu golle makko jowitiiɗe e pelle jooltooje hujjaaji liggotooɓe- sendikaaji- e naatgol makko e lannda Section Française de l’Internationale Ouvriere mo Meeter Lamin Gey ardinoo. Nde tawnoo leydi Farayse ina hulnoo semmbe dente kaɓotooɗe laamu koloñaal gonnooɗe tan e ɓeydaade, caggal nde Wolde Adunaare ndee gasi, ñiiɓirde koloñaal ndee ina reenatnoo no feewi ɓe o innirnoo “ yimɓe ɓe njiɗaa leydi Farayse” éléments anti-française. Caggal nde jibnaaɓe makko njamiraa yoo koot Senegaal, Bolondee Joop wuuri ko ɓuri heewde e cukaaku mum ko Dakaar. Ko tawi omo yahra e duuɓi sappo e nay, o ari jooɗaade Farayse, ɗo baaba makko ƴeftitnoo jaŋde mum cafrugol. Bolondee Joop wuurii e leydi Farayse, e ko ɓuri heewde e kitaale 1960. T o Pari, o jokki jŋde makko e fannu coñce, te o luggini ganndal makko e feloyaŋkaagal-filosofi-ɓooyngal ngal leyɗeele Orop, gila e annduɓe wi’eteeɓe Aristot, Kant, haa e Hegel e Rusoo. E nder naatgol makko e duɗal toowngal Ecole Normale Superieure mo Saint-Cloud, o fuɗɗii jokkondirde e dente waɗooɓe politik, o jeyaa no feewi e jeewte ɗe yuɓɓintunoo goomuuji keewɗi innirtenooɗi fannu “gauche” oo e politik: Ko dumunna nde dente kaɓotonooɗe laabi kapitaalism oo e nder Orop ƴoogatnoo miijooji mum en e waylitaare pinal jaalinoonde to leydi Siin ndee, te ɓe njahdaano fes e njanngu soofaaɓe Amerik mbaɗnoogu to leydi Wiyetnaam. Sanɗaaji-etijaa en Farayse, eyɓintenooɓe wonde fotde 10,000 e 1968, ɓurnoo wonde, ɓurnoo wonde hare mum en ko nga, nafooje ngenndiiji ɗii, walla nafooje toɗɗiiɗe leyɗeele Afrik kala. Bolondee Joop to bannge mum, joginoo koyngal ko e adunaaji ɗiɗi ɗii kala.Dumunna seeɗa caggal nde o nani haala harbiyaŋke senegaalnaajo oo ina haale, juɓɓinoowo filmaaji bi’eteeɗo Jean-Luc Godaar suɓii mo yo o jeye e filma mum bi’eteeɗo La Chinoise (1967). Nde tawnoo o ɓulnotonoo miijooji makko ko e binndanɗe annduɓe wi’eteeɓe Spinosa, Marks e Fenon, Bolondee Joop ene hiisinoo ko wi’etee eclectism théorique- ƴooggol ganndal e fannuuji keewɗi- hakkunde fannuuji bi’eteeɗi: situationnism, anarchism, maoism, e trotskism, o ƴoogatnoo ganndal makko politik ko ummoraade e laabi e peeje keewɗe, tawa noon omo salii kala ko woni dogmatism, ɗuum woni jaggitaade tan e miijo wooto, feere wootere, ganndal gootal, sirŋinoo heen, saloo ñiŋooje, saloo goɗɗum ko wonaa ɗuum. Sabaabu nde golle makko politik Bolndee Joop riiwaa e leydi Farayse o faatiraa Senegaal, e maayirɗe 1967. Wonndude e yahdiiɗe woɗɓe senegaalnaaɓe janngunooɓe e leyɗeele Orop, o jeyaa e dental bi’eteengal Movement des jeunesses Marxist-Leninistes (M.J.M.L), heen catal mum gootal jibini dental bi’eteengal Front anti-imperialist And Jëf. O felliti woppude dente goowaaɗe ɗee e no liggortoo nih, Bolondee Joop woni e huutoraade e mawninde mbaawka to bannge ñeeñal, te o ɓamti eɓɓoore “mago-tiyaataar e mbedda peññinoowo ngoƴaaji yimɓe ɓee e ko ɓe njiɗi”, tawi e ɗum jokkii e théâtre de l’Opprimé mo Augusto Boal. Bolondee winndi: Senegaal ko leydi heɓndii jeytaare mum kono wonnoo ko e njiimaandi koloñaal kesiri (néo-colonial). Senngoor ɗo adan ɗoo yahdaano e jeytaare timmunde ɗoon e ɗoon, o ɓurnoo yiɗde ko jeytaare ardoore seeɗa seeɗa e daawal duuɓi noogaas. Ko nii woni nde o woni hooreejo leydi, o noddi e ballal ummaade e leydi Farayse. E1962, Senngoor tuumi, e dow fenaande, gollidiiɗo makko ɓooyɗo Mammadu Jah, hooreejo dental jaagorɓe, wonnde ene yiɗnoo liɓde mo- Jah e wonndiiɓe mum njaggaa, nawaa e waawnere, cokaa ko ɓuri duuɓi sappo. E 1968 geddere liggey huuɓtidinnde dulɓitoorii ɗo Dakaar ɗoo, haa saarii e nder ko heddii e leydi ndii hee, polisaaɓe ɓee kaɓtiiɓe wonndude e ballal kooniŋkooɓe Farayse. Ɓeydaare ɓadtondiral hakkunde Senngoor e leydi Farayse heɓii e kaaɗtuki mum e 1971 nde hooreejo leydi Farayse oon sahaa, Georges Pompidou, sehil makko mo o janngidnoo, yilli Senegaal. Ko ina ɓura hitaande Dakaar ina heblanoo nguun njillu, raɓiɗngu, ngu ñalawma gooto tan. E laawol mawngol ɗo sate laamɓe ɓee fotnoo rewde ɗoo, ardiiɓe ɓee peewnitno laabi e kuɓeeje ɗee fof, ngam etaade suuɗde kala maale baasal e wuro Ndakaaru ngo. Wonande sagataaɓe heewɓe harbiyankooɓe sirŋiniiɓe, nguun njillu laatiima waadere ɓurtunde, jaɓɓogol hooreejo leydi Farayse ko tooñannge (ceknorogol) tigi. Jonte seeɗa ko adii, goomu ngootu innitotoongu e dental Amerik Black Panther Party e Tupamaros en to leydi Uruguway, duppi galle pinal Farayse (centre culturel Français) e Dakaar, e won e gollorɗe jaagorgal Taraawo Piblik. E sahaa njillu nguu nguun goomu enndii yande e sate hooreejo leydi ndii o. Kono noon won jeyanooɓe e maggu njaggaa. E nder ɓeen ñaawaaɓe, heen ɗiɗo ko miñiraaɓe walla mawniraaɓe Bolondee Joop. Kaŋko ne omo hoolinoo (goongɗinnoo) gollugol ɗoon e ɗoon ( action direct), kono o jeyanooka e sagataaɓe waɗnooɓe janngu nguu ɓee, tawi ko o ruttinooma Paris lebbi seeɗa ko adii ɗuum,caggal nde happu kuugal riiwgol makko timmi. E nder ngoon iiñco-iiñco, Bolondee Joop felliti, kaŋko e sehilaaɓe heewɓe, ummaade Farayse ngam janngude hare wonndude e njogitaaje. Eɓe ngoni e laana ndiyam, Orient-Ekpres, ɓe taƴciti Orop e laana njoorndi, hade maɓɓe yettaade e kaŋ Fedyin en ɓe Palastin e nder leydi Siri, e haɓeteeɓe leydi Eritere. Eɓɓoore maɓɓe wonnoo ko diiftaade jooɗaniiɗo (Ambasadeur) Farayse e Senegaal, ngam wostondirde mo e haɓdiiɓe maɓɓe sokaaɓe. Caggal lebbi ɗiɗi Bolondee Joop e sehilaaɓe mum ngummi e jeereende, naati wuro teeru. Ɓe ɗamininoo ko heɓde ballal ummoraade e dental Black Pnther Party daaynooɓe e wuro Alser, waawnooɓe jokkondirde ɓe e Front de Liberation National e leydi Alseri. Kono taƴondiral baɗngal e nder dental ngal addaniiɓe yuurnitaade feere maɓɓe. Caggal ndeɓe ndewi e sahaa daɓɓo to Konaakiri, ɓe tiindii Bamako,ɗo hoɗnoo huunde e ɓesngu (koreeji) Bolondee Joop. Ko ɗoon ɓe peemniti njuɓɓudi maɓɓe. Polis jaggi goomu nguu e maayirɗe lewru Jolal (Novembre) 1971, balɗe seeɗa ko adii njillu laamu hooreejo Senegaal e leydi Mali; njillu makko ngadanu e leydi Mali gila nde Federation Mali fusi e 1960. Gollorɗe roɓindo kabaruuji sirlu Mali, e gardagol dowlirɗo bonannde oo, hooreejo Surete National Ceekoro Bagayoko, ina dewindinoo ɓe no feewi ko ina wona lebbi. Ndeɓe nuldaa leydi Senegaal, kuugal kasoo duuɓi tati fawaa e maɓɓe sabu “Njangu e Kisal Laamu”. Ko ɓuri heewde e ñalawmaaji maɓɓe kamɓe sokaaɓe ɗoon ɓee; ɓe njamiranooka yoɓe njaltu cuuɗi maɓɓe. Ngam ustude naatnaatondiral hakkunde maɓɓe, ɓe nji’atnoo fooyre naange tan ko feccre waku subaka, e feccere waktu kikiiɗe. Ñande sappo e tati lewru Duujal (11 Mai) 1973, kabaaru yalti wonnde: Omar Saŋkiima, tawi omo yahratnoo tan e duuɓi 26. Kabaaru oo wa’ino fettannde nih. Teemedde e teemedde sagataaɓe naati e mbeddaaji ɗii, eɓe mbinnda e ɓale wuro Ndakaaru ngoo “Senngor, barɗo hoore; ɓiɓɓe mon nana mbaree, pinee; warooɓe koye, Bolondee ko guuroowo-majjataa”. Ɗoon tan laamu Senegaal suuɗi warngo ngoo. Caggal nde baaba mum Omar waɗi wullitaango, hono pelente, ngam “warngo neɗɗo e dow ko wonaa teyaaɗe”, mawɗo ñaawooɓe kalfinanooɗo alhaali oo, tuumi reenooɓe kaso en heewɓe to ñaawoore. O yiitiino wonnde e karnal kaso oo, Bolondee Joop faɗɗinooma e yontere adiinde kabaaru saŋkaare “bartagol” makko, te ardiiɓe kasoo ɓee mbaɗii no ellee hay huunde kewaani. Kono hade makko nawde deenoowo kaso cakkitiiɗo oo to ñaawoore, ardiiɓe toowɓe ɓee lomtinirimo ñaawoowo goɗɗo, oon, duuɓi ɗiɗi yeeso majjum, dartini ñaawoore ndee, nde o yaltini kaayitol pellital “ordonnance d’incompetence” wonnde ñaawoore ndee “ alaa mbaawka ñaawde ɗum”! Haa e kitaale 1990, kala nde 11 Duujal yontunoo, soldateeɓe ene mbaɗetenoo yoo piilto yanaande Omar Bolondee Joop ngam haɗde yimɓe ɓee mawninde mo e kala mbaadi. Gila duuɓi keewɗi, Omar Bolondee Joop wonii sewnde ƴoogirgal miijooji wonande harbiyaŋkooɓe (militants) e jom ñeeñe ( artistes) en. Nokkuuji kollirgol nate e filmaaji ene njokki e yuurnitaade taarik makko, tawa e ɗu, nootoo e mbaadi politik leydi ndii hannde. Peeje waawnere ɗe laamu nguu waɗata ina kollira no salaade ñaawde ndee ummorii e haŋki oo. E ɗee kitaale jawtuɗe, nguu laamu dartorii ko ustude wellitaare yuɓɓingol dille, ngu dartorii ko dirtinde ngalu leydi e huutoraade doole mum haa bona. Ɗoo ɗo darnde politik ndee, e yeeso ɓiɓɓe leydi ɓee heddii tan ko e haala ɓola, yooɗa e yeeso dente hakkunde-leyɗeele ballitooje ngaluuji, golle bonɗe ɗee mbaawata tan ko heddaade. Wonde aktiwist, daraniiɗo leydi e goonga, ina jeertina e Senegaal hannde oo, hono no holliri ɗum jaggugol e loruuji baɗnooɗi e lebbi feebariye-mars 2021, ko addande hoore mum hulɓinned, jaggeede, e sokeede e bellanteeje. Gii Mariyus Saañaa e woɗɓe ina nguuri caɗeele gonɗe heen ɗee. E ndiin mbaadi, laamu Senegaal nanndaani e jogiingu anniya artude e udditgol alhaali warngo Omar Bolondee Joop. Kono ɓadtiiɓe mo ina keddii e anniya haa hannde oo. E no ɓe mbiirata ɗum e kala sahaa: “Ko jamma juuti fof haɗataa naange fuɗɗe”. Lisez l’article en Francais ici Read the article in English here Tesko: Miijooji e yiyannde ndee jey ɗum ko binnduɗo oo. binndipulaar.com alaa heen yiyannde walla ñaawoore. So won ko ñawmaa e ko haalaa heen ko, walla won ko mbeltortoɗaa heen, a ɗa waawi addude yiyannde ma ɗo les ɗo. Ko waawi heen wonde fof, yoo wonndu e hurum e dow teskaade neɗɗo kala ko dimo e miijooji mum.
https://binndipulaar.com/2021/05/11/omar-bolonndee-joop-ngama-wayliyaare-afriknaare/
Islaam e Pinal Fulɓe ko tiitoonde deftere Ceerno Alhusayni Bah, ɓurɗo lollirde Bacca Bah, yaltunde ko ɓooyani to Galle Saato Papyrus Afrique. Caggal defte makko ɗiɗi fento: “Ñaawoore” e “Firtaare”, Islaam e Pinal Fulɓe kanum ari ko he mbaydi ngoɗndi. Ndee ɗoo kanum wonaa fento e fefindo, kono nde fawii ko he ganndal ngal joom mum anndi renndo mum gila nder haa boowal, ruttii kadi tabitiniri ɗum daliilaaji ƴoogaaɗi he defte binndaaɗe he ɗemngal Pulaar, Arab, Engele e Farayse. So Alla, en cuusa wiyde Bacca Bah winndii deftere nde hono mum suuwaa tawo winndeede he ɗemngal Pulaar gila nde filñitaare guurtingol ɗemɗe ngenndiije Afrik ngummanaa, teeŋti noon e ɗemngal Pulaar, kono kam eɗen mbakkilii wiyde ko nde lobbere he nder defte Pulaar. Islaam e Pinal Fulɓe ko deftere daartol, ko nde deftere diine, kono tigi-rigi oo ko nde deftere renndoyeewal Fulɓe (Sociologie Pulaar). Gaagal ganndal luggal ngal wallifiyankee oo jogi he pinal leñol Fulɓe, aadaji mum en, e daartol mum en, o hollirii kadi he nder deftere hee won’de mo kumpitiiɗo pine keewɗe e aadaji mum en, yantude e won’de mo dewindiiɗo toɓɓe ɗe dukooji mum en ɓurii iiñcude hannde he nder batuuji (circles) annduɓe e jaayndiyankooɓe he nder aduna he. Ɗuum woni maccungaagal, jojjannde dewbo, ngañam-leñamaagu, waɗboniyaagal e innde diine, ekn… “Haalde haala diine, winndiyanke o wiyi en, “ko huunde nde weeɓaani. Saabii ɗuum tan ko diine, e ko ɓuri heewde, wiyetee ko ummii ko to Joomiraaɗo. Huunde ummiinde to joomiraaɗo noon foti tan ko jaɓeede ko aldaa e naamnaade [hol] sabaabu? Kono diine kadi kala baawɗo won’de, jippotoo ko e yimɓe. Te ɓeen yimɓe ko jooma en pine, aadaaji, cosaaan e finaa-tawaaji donaaɗi. Ɗuum fof noon heen sahaaji ene jillondira e ko ummorii to Joomiraaɗo ko haa yimɓe ɓee ina mbaawi ronkude seerndude hakkunde ko yimɓe ɓee njeyani koye mum en e ko ummi to Joomirraɗo ko.” He jiyɗe Bacca Bah, ko ɗuum tigi heɓtii Fulɓe e leñɗi Afrik ɓaleeɓe caggal nde ɓeen naati he diine Islaam. Yoga he ko ɓe njogitii ko diine Islaam wonaani so wonaa aadaaji Arabeeɓe. Foti noon ko aadaaji maɓɓe gila ko adii Islaam walla ko pewje maɓɓe ɗe ɓe penti ngam hoonaade he dow leñɗi goɗɗi e yiɗde tabitin’de neɗɗaagal maɓɓe he dow mum en. Wallifiyanke oo rokkii heen yeruuji keewɗi ko wayno no Arabeeɓe njiɗiri jaalɗin’de ɗemngal Arab he dow juulɓe kala, rewrude e diine Islaam; ko kanngal juuldatee, duwortee, janngirtee, Khuɗbirtee hayso tawii joom mum en nanataa paamata ko haaletee he ɗemngal Arab. Yoga e aadaaji maɓɓe ɗi paggiti ɗen eɗen njogitii ko diine Allah tawa ko huunde reɓnde haa naati he diine he kono wonaa heen jeyanoo sabu ko ɗoon diine o tawi ɗum. Ko wayno maccungaagu, yaw e ŋakkende hurum e dewbo, lesɗinde kala neɗɗo mo wonaa koye maɓɓe; hiitoraade ko ɓawli, ekn… So goonga, wallifiyanke oo ene siftina en tan wonnde, ɗuum wonaa rafi Arabeeɓe tan. Ala, ko kamɓe e tuubakooɓe fof ndenndi ɗiin jikkuuji kaantoriɗɗi. En mbaawaa jaŋtaade ɗoo denndaangal toɓɓe ɗe wallifiyanke oo yeewtata he nder deftere mum ndee, nde tawnoo alaa ko o heddi ko o memaamni e renndo fulɓe e kuuɓal, Fuutankooɓe haa ɓuri teeŋtude. Gila e iwdi Fulɓe, diineeji mum en ɓooyma, naatgol mum en he Islaam, pine mum en, finaatawaaji mum en, laamuuji mum en ko adii Islaam haa yettii laamu Tuubakooɓe. Cañu renndo Haalpulaar en, gila e kinɗe haa e fecciram-gollaagu; jaŋde Islaam he nder renndooji Fulɓe e defte janngateeɗe he nder Fuuta. Mbaydiiji dewle Fulɓe, pijirlooji e naalankaagal he nder renno Haalpulaar en. Geɗel heen fof ne, winndiyanke oo haɗaani tan e jaŋtaade e faccirde ko woni maana mum, kono kadi o waddii heen duttorɗe wonan’de kala jiɗɗo yaajnaade e wiɗtude heen ko ɓuri luggiɗde. Ɗum-ɗoo fof noon, Ceerno Bacca Bah renndindin ɗum o tonngi ɗum ko he fiɓnde wooteere, ɗuum woni wiyde ko ɗemngal woni daabaa pinal. So leñol waasii ɗemngal mum waasii neɗɗaagal mum. So alla, neɗɗɗo fof ene waawi janngude kala ɗemngal ngal o wela, kono omo haani janngude e winndude he ɗemngal makko so omo yiɗi tabitin’de ndimaagu makko e neɗɗaagal makko. Sabu so neɗɗo janngi ɗemngal jananal o waawa daɗde e huwtoraade won e jiyanɗe mum en, hayso tawii ɗeen jiyanɗe ene ustamo. Ceerno Bacca rokkirii heen yeruuji keewɗi, teeŋti e no Arabeeɓe e Tuubakooɓe kuwtortoo konngol ko ɓawli ngam askitin’de he mum kala bonannde walla kiite. Ceerno oo ko ganndo, biɗtuɗo, kono ene teeŋti e makko kadi won’de nuunɗuɗo, mo hulataa haalde yiyannde mum hayso tawii omo anndi ɗuum maa wood ɓe weñori. Sikke alaa, Islaam e Pinal Fulɓe maa ñiklu almuudɓe Pulaar heewɓe softina ɗum en e luggiɗinaade he ganndal. Bacca Bah, nganndiraaɗo kadi Huseynu Bah, jeyaa ko wuro he nder Fuuta Tooro ene wiyee Jamaa Alwaali, ko he falnde Podoor, diiwal St. Louis he nder leydi Senegaal. O janngii Quraana he seernaaɓe heewɓe kono o heɓi kaayit (Lijaasa) ko e juuɗe Ceerno Abdul Qaadiri Lih to Ciloñ. Caggal ɗuum o fayi Kayhayɗi to duɗal Ceerno Muhammadu Bookar Kan, ko toon o ɓaari Sariya, o janngi ɗemngal Arab (Lugha e nahwu). Caggal ɗuum o yahi leyɗeele Arabeeɓe, Libi e Qatar, o janngi haa o dañi Seedanfaagal (licence) he Engele. O jokkoyi jaŋde makko to leydi Farayse haa o dañi Maitrise e D.E.A, fof e he Engele. Ko ndeen o arti Senegaal o fayi Duɗal Kebloowal Jannginooɓe (Ecole Normale Superieure), caggal heblo duuɓi ɗiɗi, o wonti jannginoowo he duɗe hakkundeeje(Lycée) he nder Senegaal. Ceerno Bacca Bah wallifiima defte ɗiɗi fento he ɗemngal Pulaar. Ɗeen ngoni: Ñaawoore, muuli ɗum ko ARED, e Firtaare, muuli ɗum ko edition Nanondiral (2002).
https://binndipulaar.com/2021/04/19/islaam-e-pinal-ful%c9%93e-ndee-deftere-ko-nde-haala-mum-jogori-haaloyeede-juuti-haa-e-yontaaji-pay%c9%97i/
Gargol série Jeewo “Diewo” he Piindi TV addii kesam-hesamaagu he mbaydi magoyaagal Pulaar. Koɗorɗe jooɗɗe, werlaaji kesi e ñaantule jooɗɗe ene cinka ayaawooji laaɓtuɗi ɗi karallaagal numerique newni gaamnogol mum en. Jillondiral pulaagu e tuubankaagal, walla mbiyen tan pinal saareyeewal. Sabu ngaal pinal saareyeewal jaalii hannde he aduna hee fof, waɗi kala jiɗɗo yahdude e aduna o alaa-e- sago ko maa o nokka he maggal. So Allah, wonaa ko ngaal pinal weeɗata en koo fof potɗen jaɓde e ƴettude, kono wonaa ndeen toɓɓere njiɗɗen haalde. Njiɗɗen wiyde tan ko, kala ko njawatnoɗen he magooji men “fuɗɗibelaa addi jam en” ɗi ko, ko wayno koɗki e pinal saareyeewal ene tawee hannde he magooji kesi ɗii. Hayso tawii won pulaagu heewgu tawetenoogu he magooji gadani ɗii, nattii yiyeede he kesi ɗi. Kono eɗen mbaawi wiyde: “Bon, c’est la loi de progrès”.Kono kam heddiiɓe ɓee nattii daɗde en to bannge nate, ciŋkal e taariindi. Succès Diewo, e karallaagal kesal ngal newnii kadi ɓeydagol magooji-doge (série) he ɗemngal Pulaar. Tawaa gooto heen kala alaa ko soap opera Ameriknaaɓe nawani ɗum haydara. Ko ɓooyaani ko, 26 Silto (Septembre), 2020, Nellewool TV kanum ne yaltinii mago-doge (serie) mum Yiiro Yaaro. Ko adii ɗuum eɗen nganndi goɗɗi njaltiino to Marodi TV, taw eɗen njiya heen yimɓe fatamlameeɓe ko wayno Adviser, mo taweede ɗum he nder mago hee tan ene dillina rewɓe e sukaaɓe. “Rewɓe Mbeelon”, mo Fulɓe Production, hayso tawii kanum wonaa pinal saare hollirta ne, toɓɓe ɗe mago ngoo joofotoo ɗee (Palaas dewbo he nder renndo, pasiraagal) ko jahduɗe e jamaanu, kadi ko geɗe ɗe renndo Haalpulaar en ene foti yuurnitaade. Ɗiin e goɗɗi bayɗi hono noon, ko jiidaa e magooji njalniika keewɗi tawateeɗi he BigweltaareTV. Gooto kala he ɗiiɗoo magooji, haysinno hono no kala soap opera ni, haalata koko yowitii he nguurndam galle, ɓesngu e giɗli ne, ene yuɓɓiniri ɗum he mbaydi mum keeriindi, ndi ene hollira ndaarannde hesere he ɗeen-ɗoon toɓɓe. Kono kadi kala heen garɗo ene hollira wonnde, mago Pulaar woni ko he ɓeydaade mawnude, ƴoƴde e hellifeede. Ɗuum ene seedtina he ɓurɗo hesɗude he majji o, Arɗo & Dieyla, mo Foutavision yaltini hanki 17 Colte (Fèvrier) 2021, tawa ko Saydu Bah mo 2STV woni heen magiyanke dowrowo o. Mago, ko ngoonga nafata ko finndin’de e aybin’de won e jikkuuji walla aadaaji bonɗi; tinndina waylaare e taftaade jikkuuji bonɗi, kono mo wiy mago, wiya feernude ɓerɗe. Feernata ɓernde noon koko joom mum nanata walla yiyata wooɗe e mum walla kam welto heen. He oon fannu hannde magiyankooɓe Pulaar nana mbaɗa heen ko weɗɗa. Hayso tawii ko ngoonga, huunde ko nde weli fof e nde waawi ɓurde kadi welde; ko nde yooɗi fof e nde waawi ɓurde kadi ŋarɗude.
https://binndipulaar.com/2021/02/18/kesam-hesamaagu-he-nder-magooji-pulaar/
Jaari Soh (Diary Sow) mo majjugol mum, jonte jawtuɗe ɗee, addannoo Senegaal fof dillude, artii Ndakaaru hannde Aljumaa, 29 Siilo, so en tuugniima he kabaruuji yoga he jaayndeeji leydi ndi. Jaari ko suka dewbo pullo Senegaalnaajo mo duuɓi 20, cuɓaaɗo laabi ɗiɗi, 2018, 2019, wonde almuuɗo ɓurɗo heɓtineede he nder Senegaal. Ɗuum jibinaniimo njeenaari laamu Senegaaal (bourse d’excellence) ngam waawde jaŋngoyde to duɗal keblorgal Louis-Le-Grand to Paris Frayse. Ñalnde 4 Siilo, caggal guurte maayirɗe hitaande, nde o fotnoo fuɗɗitaade jaŋde ndee o yiyaaka to duɗal to. Ɗuum jibinanii duɗal ngal faayre haa ɓe njokkondiri he consulat Senegaal ngam habrude ɗum en wonnde omo hattaa he duɗal he. Nde haalakaa yettii laamu leydi Senegaal, hooreejo leydi o, Makki Sal, yamiri ñalnde 7 Siilo yoo laakngal werle he nder Frayse kala ngam yiytude mo. Caggal nde Polis Farayse waɗi loskooji mum, ɓe kabri wonnde jiytanɗe maɓɓe kolliri ko kanko yahi he bellanteeje hoore makko. Ɗo adanɗoo, majjere jaari dillinii Senegaalnaaɓe fof; gila he duwawuuji haa e kirjinaali wonnde yoo laamu nguu ɓeydu heen tiɗnaare mum mbele omo yiyte. Kono caggal nde feeñi wonnde ko kanko yahi he bellanteeje makko ɗemɗe ɗee kala mbaklitiima kucciti he makko; gila he pelooje, ñiŋooje haa ni e jalkitooji, goto kala tonngiti hakkille mum woppi ɗum yoo boy he nder dingiral welmaa-kaala. Gila he nder laylayte-renndo haa e caaktirɗe kabaruuji, mo woni kala ene haala ko alaa ɗo fawii. Hay wiyooɓe koye mum en ko seernaaɓe waajotooɓe he Teleeji e rajooji, kaalii heen geɗe coofɗe ɗe kaanaani naneede he hunnduko kellifaaɗo saka noon e biyoowo ko baajotooɗo yimɓe he peewal. He fiyaaku wayngu hononii, neɗɗo kala ene foti artirde heen hakkille mum, suɓoo ko haalata, siftora wonnde oo ɗoo ko jibinaaɗo kadi jooma banndiraaɓe, ɓe he oon tumaa ko tiiɗi ɗum en tan ko holno njiytiri ɓiyngel mum en tawa ene wuuri, ene hisi, goɗɗum kala ko haaju mum en duŋtiiɗo. Eɗen nganndi kala jahoowo he laawol nguurndam fergitaade ɗum jommbaani, kono wona fergitaade woni yan’de, kadi yan’de neɗɗo haɗataa ɗum ummaade kadi e jokkude laawol mum. So Allah, haa jooni hay gooto anndaa ko nawnoo Jaari. Kono kala ko waawnoo won’de, eɗen mbaltanoo Allah nde holliti en ɓiyngel men. Kadi eɗen toroo mo kanko Geno baawɗo o nde o waɗantamo ko woni ɓural e makko kadi O timmina yaakaare leñol makko jogii e makko.
https://binndipulaar.com/2021/01/30/hayyoo-jaari-diary-amen-artii-yoo-felatnoo%c9%93e-nde%c6%b4%c6%b4u-yoo-duwotonoo%c9%93e-njokku/
Ñalnde 26 Bowte (decembre) 2020, Fulɓe Adunaaru ndentoyii to Basse, leydi Gambia, ngam mawnin’de pinal e finaatawa Fulɓe. Ko ngol ɗoo woni koolol jeetati, gila ɓe puɗɗi yuɓɓin’de ɗiin-ɗoon ñalɗi. Bakkorde koolol ngol hikka ko “Ndaroɗen Ndannden Pulaagu”. Eɓɓo Ñalawma Finaataa Fulɓe Winndere ( International Fulɓe Cultural Festival Day) fuɗɗii ko he potital sukaaɓe Fulɓe he nder facebook, caggal jeewte e gostondiral hakkillaaji he ko yowtii he wuurnude ɗemngal Pulaar e pinal Fulɓe ɓe cosi (cinci) ɗerewol facebook, Fulbe Africa, ko he ɗuum yuɓɓin’de o ñalawma jibinaa. Gila ndeen ne ñalawma oo ene ɓeydoo yuɓɓude, yooɗde e mawnude. Adan waɗetenoo ko he saaluuji kono hikka waɗoyaa ko Basse Mini Stadium he tawtoreede naalankooɓe heewɓe ko wayno Ndonngo Daara, Kadia (Kajja) Kande (la Princess du Fouladou), Bobo Dimo, Baba T, Black Dragon, e Boy Bambaaɗo. Eɗen teskoo rawane, sate mawɗo umminooma Nageria e gardogol hooreejo fedde aynaaɓe Nigeria “Mi Yettii Allah”, wonndude e jimoowo maɓɓe ŋanaa, Hawwa Pullo Gombe, naalanke darjuɗo he nder winndere Fulɓe. Ñalawma o ene heewi waɗde kadi he tawtoreede Faatumata Bah-Barrow, joom-suudu Adama Barrow, Hooreejo leydi Gambia, e denndaangal yontaaɓe Fulɓe Gambia. Hikka ne, hay reeno-reeno covid-19 haɗaani yimɓe ɓee nootitaade he keewal. Ñaantule, ɓoornateeri ganni e cuɗaaji fulɓe fof yaltinaama ndeen ñalnde. Kono kadi Kadia Kande jirwinii jamma o.
https://binndipulaar.com/2021/01/09/nalnde-finaataw-ful%c9%93e-winndere-to-gambia-koolol-8-wa%c9%97aama/
Gila he lewru Yarkomaa 2019, RFI (Radio France Internationl) fuɗɗiima waɗde jeewte Pulaar/Fulfulde, kadi gila ndeen ɓe podiino wonnde ma ɓe ɓeydu yaajnude jeewte maɓɓe he ɗemngal Fulfulde. Hannde 14 lewru Jolal 2020 ɓe puɗɗiima jeewte kese he ɗemngal Fulfulde, ene jeyaa heen, caaktugol kabaruuji he Fulfulde lawbi nay ñalawma kala. Ko Pulaar woni ɗemngal sappo e jeegoɓal (16ɓl) kaalteengal he RFI. Hayso tawii Fulɓe e ko’e mum en ɓooyi dukde fiino no fulɓe dañira rajo mum winndereyeewo, ɗuum gasaani laataade. Ko adii nde ɗuum waɗata, eɗen mbeltanoo RFI, ƴettuɓe fotde yimɓe cappanɗe tato (30) gila e jaayndeyankooɓe haa e haralleeɓe he gardagol jaayndiyanke Malinaajo Abdullay Dikko, ngam waawde waɗe jeewte he ngal ɗemngal kaalateengal ko ene yaha he leyɗeele 20 he nder Afrik. Porograamuuji maɓɓe ene mbaawi heɗeede he FM à 7:30, 8:30, 13:00 et 17:30 he nder leyɗeele jeenay. Ɗeen ngoni: Burkina Faso, Kameruun, Gambiya, Guinée, Mali, Niger, Sierra Leone,e Senegaal. Ene heɗee kadi to worgori Muritani, e diiwaan lac Tchad.Ko adii ɗuum ala hay rajo international wooto haalanoo Pulaar. Oon tigi ne waawi heɗaaɓe kadi so o yahii to lowre maɓɓe http://www.rfi.fr/ff En kaali wonnde Fulɓe ene tawee he lesɗe (leyɗeele) noogaas he nder Afrik, ɗuum, sikka alaa, wonii sabaabu ɗemngal ngal jogaade ngaddinaaji keewɗi ceertuɗi. So en keɗiima hannde RFI Fulfulde ma en tesko ceertugol ɗiin ngaddiinaaji. Ceertugol ngaddinaaji noon fiirti tan ko kuwtorogol kelme pulaar he mbaydiiji ceertuɗi walla no konngnuɗi (konngi) maɓɓe lelortoo ni ceerta, kono kamɓe fof kelme ɗe ɓe kuwtortoo ɗee ko kelme goote, walla fodde 90 he nder 100, ko kelme goote, keddiiɗe ɗee ngoni kelme jiggaaɗe walla pulaaɗe. Ɗuum holliri Pulaar/Fulfulde ko ɗemngal gootal.
https://binndipulaar.com/2020/12/15/rfi-fulfulde-%c9%93eydiima-yaajnaade-he-jeewte-mum-en-kadi-wa%c9%97tii-rokkude-kabaruuji/
He yontere yawtunde ndee innde Djaili Amadou Amal ene tawetenoo he jaayndeeji aduna ɗii kala, sabu ko deftere makko nde tiitoonde mum he ɗemngal Farayse woni Les Impatientes nawnoo kawngel “Prix Gancour des Lycéens” 2020. He ngaan saanga min mbaɗiino heen winndannde he lowre amen www.planetfulbe.com, kono ko he ɗemngal Engele. En podaniino taratooɓe men he ɗemngal Pulaar/fulfulde kadi addan’de ɗum en winndannde yaajniide ngam haa ɓe mbaawa ɓeydaade anndude holi gonɗo Jayli Amadu, nde hoodere jaayre he coñce Pulaar. Djaili (Jayli) Amadou Amal ko dewbo pullo wallifiyanke, binndoowo conñce fento, neene makko ko Ejiptanaajo, baaba makko ko pullo Kameruunnaajo jeyaaɗo wuro Marwa, laamorgo diiwal rewo Kameruun. Wallifooji makko keewi yowitaade ko he pine Fulɓe, gila aadaaji e finaatawaaji Fulɓe ɓooyɗi haa e caɗeele renndooji Fulɓe he yonta hannde. Teeŋti noon he ngonka dewbo he nder renndooji Saahalnaaɓe. Jayli Amadu wiy, fuɗɗiima yiɗde coñce gila law he nder nguurndam mum; o fuɗɗiima taraade defte coñce gila ko o cukayel. Ene jeyaa e winndiyankkoɓe Afriknaaɓe ɓe ballifanɗe mum en mbattini he hakiile makoo ko wayno Amadu Hampaate Bah, Ken Buggul, Ferdinande Oyono, kono kadi omo yiɗnoo taraade defte kaalooje ko yowitii he dewgal ko wayno deftere Mariyaama (Mariama) Bah, Une Si Longue Lettre walla deftere Seydou Badiane Kouyaate, Sous l’Orage. Ɗee ɗoo defte, o wiy, ene njeyaa e lonnginɗe mo he winndude. Hayso tawii Jayli ko jiɗnooɗo conñce e taraade ne, koyɗol makko nguurndam, he ngaan tuma, wonaano won’de wallifiyanke, o yiɗnoo ko wond’e jaayndiyanke (journalist). Kono joljole nguurndam ngari pinndinimo he hakkunde ngool koyɗol, paddiimo he laawol fayde he ndeen yiɗde. Ɗuum ko hedde 1992 wonnoo, he ngaan saanga tawi ko omo yahra he duuɓi 17, o rokkaa gorko Milyaardeer, kono ko mawɗo bammbuɗo cappanɗe mum joy (50) caggal. Sikke alaa, nde ɗuum waɗaa ndee o laaɓndaaka heen yiyan’de makko, hayso o hollino ko woni heen yiyan’de makko ne teskaaka, sabu ɓiyɗo dewbo, haa teeŋti e mboomri, ko jibnaaɓe taƴata haɗtan mum, kanum woodani ɗum tan ko ɗowtaade. “Fotde ɗuuɓi joy ko ngonndu mi e makko koo, ñalnde kala arata he hakille am ko yiɗde wartaade, kono ko binndol cuyniratnoomi mette ɓernde am,” Jeyli jaŋtii. Duuɓi sappo caggal dewgal makko gadanal, Jayli ɓoorima kadi he juuɗe gorko goɗɗo. He ngol laawol ko sabu oon won’de gorko kittuɗo kadi basɗo (piyoowo), o eggi o fayi Yaawunde (Younde) laamorgo Kameruun, gorko o abbiimo toon jaɓti ɓiyɓe maɓɓe ɗiɗo rewɓe yahdi heen ngam yiɗnoode haaɓnindemo. Koreeji makko ne ngari tefimo yo o ar o ruttoo he dewgal makko kono o jaɓaani. Ko ndeen o waɗti gollaade, taw omo jogii BTS he management, sabu ko ɗuum tan gorko makko oo jaɓnoo o jannga. Nde Jayli jooɗtii, o felliti yeeyde cuɗaari makko kaŋŋe o soodi ordinateer (ñigal), taabal e julleere (chaise) o jooɗii o woni he winndude. Ngol laawol noon wonaa ngam suynirde mette ɓernde makko tan, kono ko ngam renndude e aduna oo teskuya makko he renndo makko, renndo Fulɓe, juulɓe e sahaalnaaɓe. Sikke alaa, Jayli, he nder binndi mum, ene faarnoroo aadaaji Fulɓe e fina-taawaaji mum en moƴƴi, kono kadi o sikki-sikkintaa e felde bonɗi e aadaaji renndo makko. Deftere makko adiinde yaltude ko : Walaade: l’Art de partagé un Mari. (Younde: Ifrikiya, 2010). Walaande, hono no konngol Fulfulde gadingol he tiitoonde ndee ngol tinndiniri ɗum ni, haalata ko ko yowitii he nawliigu e jontanɗe “walaande” hakkunde nawliraaɓe. Jaltugol deftere ndee waɗii dillere mawnde, haa o heɓi heen njeenaari (Prix du Prince Claus) to Amesterdam. Ɗuum kadi jeyii sabaabu deftere ndee fireede he ɗemngal Arab e saraade ɗum he dowlaaji Maghrib e leyɗeele Fuɗnaange-Ɓadiiɗo ɗee kala. Ko he oon tuma kadi o sosi fedde ene wiyee Femmes du Sahel (Rewɓe Saahal) ngam janngin’de e finndin’de rewɓe diiwaan o, e ballal susiyateeji Kameruun keewɗi yantude e ammbaasaduuji Amerik e Farayse. Caggal deftere makko adannde, “Walaande”, wonnde sabaabu Jayli Amadu suppitaade he nder winndere wallifiankooɓe, kadi addani ɗum daraja mawɗo he nder Kameruun e caggal leydi ndii kala, he 2013 o yaltini deftere woɗnde, Mistiriijo: la mangeuse d’âmes (Younde: édition Proximité, 2013). Jaltugol ndee ɗoo deftere teeŋtinii hankadi mbaawka Jayli, sabu laaɓii ko adan koo wonaano tan fartaŋŋe kono ko dokke Allah gonnduɗe he ñeeñal e karallaagal binndol. O hollirii he nder ballifanɗe makko jaajgol makko humpito he pinal Fulɓe e finaatawa mum en, kono kadi faamaamuya makko luggo e hakkille makko ceeɓɗo ngam waawde faccirde maanaaji ngaal pinal ɓurɗi luggiɗde he ɗemngal winndereyeewal he mbaydi ndi jananiyankooɓe ene mbaawa faamde e hiɓindaade. He nder Mistiriijo, Jeyli ene jaŋtoo heen kaawniiɗe e pine Fulɓe, aadaaji ɗi hakkille neɗɗo yonta mbaylaandi ene ronka waawde hiɓindaade ko wayno cukuñaagu; kono kadi omo ubbita pine paayodinɗe, ko wayno “hiirde”, gonɗe hannde e maayde sabu jiyanɗe diine kese walla mbayliigu pinal ngu laamuuji koloñal ngaddi e renndooji men. “Hiirde” walla “Jenngo” ko aada Fulɓe joginooɗo maanaa paayodinɗo, hayso tawii yontaaji sakket ɗii bonnii ko wonno fayndaare ndee koo mbaɗtii ɗum borjeende. Ndeen he nder renndooji Fulɓe so dewbo diwɗii, worɓe fotɓe resde mo fof ene kawritatnoo galle maɓɓe goot heen fof ene ari ƴamde. Kono wonaa waktu fof aratee nde tawno ñalawma yimɓe fof ko dawooɓe gollotooɓe. Waɗetenoo koko wiyetee hiirde. Hiirde noon ko kawgel paykaaji e pulareeje. Dewbo o ene suɓotonoo e nder ɓeen worɓe mo o yiɗi, tuugnaade he ngeel kawgel. Sabu hiirde ko ƴeewndorgel ɗo hakkillantaagal mo woni kala e maɓɓe tolnii; muñal, neɗɗaagal, e pinal mo woni kala ene feeñatnoo heen. Sabu worɓe heewɓe so njooɗodiima e dewbo gooto te hay gooto heen yiɗaa ɗafteede, reen’de heen neɗɗaagal mum, laaɓndi ko muñal, teeyre e yaajde hakkille. “Caɗeele rewɓe ngonndi ɗee e no ngonka maɓɓe hannde kaa wayinii wonaa Islaam saabi ɗum,” Jayli Amadu wiyi, saabii ɗum ko yiyannde Islaam nde Wahaabiyankaagal jogii ndee. So a ƴeewii duuɓi noogaas jawtuɗi dow ɗii ma taw ko ndeen rewɓe ɓurnoo jogaade wellitaare. Duuɓi cappanɗe nay dow mum nii kadi ɓurnoo. Ndeke noon ko taratee ɗoo koo ko facciro ƴi’e defte diine he mbaydi ndi feewani (firo bonnaango).” Ene jari siftin’de ɗoo tan wonnde rewo Kameruun hono no rewo Nigeria ni, ɗii duuɓi fof Bokko Haram ene hawni toon, kadi hare maɓɓe ko yoo yiyannde maɓɓe Islaam jaalo he ɗiin renndooji. He yiyannde maɓɓe Islaam noon, plaas dewbo tan ko nder galle, hay janngude fotaani waɗde saka gollaade walla addude ballal mum he ɓamtaare renndo mum. Ko he Silto (Septembre) 2017 deftere Jayli Amadu Amal tataɓere yalti. Tiitoonde mayre ko Munyal: Les larmes de la Patience (Younde: édition Proximité, 2017). Jaltugol ndeen deftere addanii Jayli Amadu hankadini hiiseede e wallifiyankooɓe Afriknaaɓe ɓurɓe won’de dowrowɓe to bannge coñce, kadi won’de gooto e winndiyankooɓe Fulɓe ɓurɗo lollude he nder daartol. He 2018 deftere ndee hawi he suɓngo, sélection de l’Alliance international des étuditeurs indépendants. Ko ɗuum waawi addannde nde ko muuleede he maande (label) collection Terres Solidaires, nde ɓanngine kadi nde saree sarngo yaajngo he nder denndaangal leyɗeele Afrik ɗe Farayse haalatee he mum en ɗe. Ko ngool woni gadanol, wallifiyanke mo deftere mum muulaa he nder Afrik dañde ɗum. Sikke alaa Jayli Amadu Amal woni binndoowo Kameruunnaajo ɓurɗo waawde tareede he duuɓi jawtuɗi. He Duujal (Mai )2018 nde o waɗata siifngo (dédicace ) deftere makko Munyal to Institut Francais mo Younde, Proximité (muulɓe deftere ndee ɓe) yeeyii ɗoon he darnde, 251 tummbitere. Mbooy (Mars) 2019, deftere ndee kadi nawi njeenaari jaayndiyankooɓe Afriknaaɓe yuɓɓinanaande coñce. (Prix Press Panafricaine de la litterature 2019, mo o rokkoyaa to wejo defte Pari (Salon paris Livre). He oon ɗoon fartaŋŋe, jaagorɗo Kamerun kalfinaaɗo pinal e ñeeñal (arts), Ismael Bidoung Mkpatt, teddinirimo hiraande he innde leydi Kameruun fof to Ammbaasaad maɓɓe gonɗo ɗoon he Paris e tawtoreede dipolomat en heewɓe. Lewbi ɗiɗi caggal mum kadi o heɓi njeenaari ( Prix Orange du Livre en Afrique). Kabaaru ɗee njeenaaje saaktaa no feewi he nder caaktirɗe kabaruuji leydi Kameruun, ɗo nate makko cinkatnoo kala jaande leydi ndi. Ko hono noon ne kadi caggal leydi ndii caaktirɗe kabaruuji keewɗe, ko wayno jaaynde Jeune Afrique, Paris Match, le point, RFI, TV5, Afrique 24 e France 24, fof njaaynii kabaaru ɗeen njeenaaje. Laamu Kameruun ne seeraani e jaggan’demo koyngal e ruttudemo teddungal sabu darnde makko he ƴellitde pinal leydi ndii e haɓanaade jojjannde rewɓe. Ko ɗuum waɗi he Siltoo fiilaa lefol teddungal, o suutaa he tolno “Officier de l’Ordre de la Valeur” kadi tawi ɗuum holliraa ko ŋaas he ayaawo-habrirde ngenndi Kameruun. Les Impatientes, deftere Djaili Amadou Amal, nawnde njeenaari “Prix Gancour des Lycéens” ndee woni deftere makko nayaɓere, kono e jaati, ko deftere makko Munyal ndee saattaa laawol goɗngol muulaa he tiitoonde hesere, ɗuum woni: Les Impatientes (Paris: Emmanuelle Collas 2020). Hayso Jeyli ene wiya deftere ndee wonaa daartol nguurndam mum ne, sikke alaa won ko nde ƴoogi heen. Jaŋtowol ngol yowitii ko he rewɓe tato: Ramalla, baawnaaɗo rokkaa gorko mawɗo jahroowo he duuɓi cappanɗe joy, ndeen ne dey taw omo fodananoo suka gorko mo o tolnondiri kadi mo o yiɗondirnoo; Hindu, kanum ko ndeen ñalnde humdanaa e banndimum gorko cawndiiɗo, jaroowo konnjam haa waɗta dooyaade, ƴakkoowo poɗɗe dorog kadi basɗo; Safira, nawlum Ramalla, mo kiram fooli sabu gargol oo ɗoo suka dewbo tawtuɗomo he dewgal ngal o wonno kanko tan gooto ko ene wona jooni duuɓi noogaas e ɗiɗi. Kono kamɓe fof ɓe mbasiytee tan ko “munyal”. Muñal ko gooto e jikkuuji Fulɓe ɓurɗi hormeede, nde tawnoo laaɓndii ko ƴoƴre, hakkilantaagal, neɗɗaagu e yaajde fittaandu haa waawa jaɓde ngonka caɗtuka. Kono he yiyannde wallifiyanke o, muñal ɗoo firti tan ko yoɓe njaɓ, ɓe ɗowtoo kuule worɓe he nder ɗii galleeji ɗo rewɓe keɓtatee ko aldaa e sagooji mum en; galleeji nawliigu ɗo mo woni kala ene ñukkindoo nawlum ngam hulde wonnde maa taw oon woni ko he fewjude no bonniri nguurndam mum e nguurndam ɓiyɓe mum. Ko he 2019, nde deftere makko Munyal ndee heɓi njeenaari Orange, Emmanuelle Collas fuɗɗi waɗtude taraade wallifooji Jeyli Amadu, o felliti saattaade deftere ndee mbele ha nde waawa wonde winndereyankoore, nde newanoo mo woni kala waawde taraade nde, kono kadi o fodi wonnde o momtataa kelme Fulfulde coɗaaɗe he binndi Farayse ɗii kadi o hebbintaa deftere ndee noteless (ngam firde kelme ɗee).
https://binndipulaar.com/2020/12/12/djaili-amadou-amal-wallifiyanke-pullo-dowlin%c9%97o-conce-ful%c9%93e-hannde-he-nder-aduna-o/
Hay huunde alaa he nder deftere Allah nde, al -Qur’aan, ko ene riiwta wonnde Allah neliino annabaaɓe ɓaleeɓe. Ɗal boom, sabu Allah wiyde he nder Qur’aan, “Min nelaani annabi so wonaa tawa ko he ɗemngal koreeji (leñol) mum en”, (Qur’aan 14:4) ene addana en wiyde ɓayde ɓaleeɓe ko leñɗi jooma en ɗemɗe, tawat nelaaɓe jippinooma he maɓɓe. Kono sabu coñce Islaam (Arabeeɓe) woownude hakkillaaji men wonnde neɗɗo ɓaleejo ko maccuɗo kadi nelaaɓe e annabaaɓe jaŋtateeɓe he Qur’aan ɓee kala ko Yahuudyankooɓe walla Arabeeɓe waɗi juulɓe ɓaleeɓe ene koɗni he hakkillaji mum en wonnde annabaagal e nelal ko ɗiin leñɗi tan keerorii ɗum. Ko ngam yiɗde waylude he hakkillaaji ɓeen yimɓe jogitiiɓe ndeen yiyannde nde alaa ɗo ɓaari waɗi, Ceerno Abuu Sih, wallifaade ndee ɗoo deftere, tawa ko fawiinde he wiɗto laaɓngo, tuugnaade he al-Qur’aan, Hadisaaji Nelaaɗo e defte kammuuje ɓooyɗe ɗee, ko wayno Aadi gadano (Ancien Testament), e Aadi Keso (Nouveau testement). Ceerno Abuu Sih ko wallifiyanke Pulaar belɗo kuɗol. O winndi ko ene wona defte sappo muulaaɗe. Ene jeyaa heen: Firo al-Qur’aan, tawa ko kaamiilu o kiɓɓuɗo he ɗemngal Pulaar, saggitorde Pulaar waɗnde kelme 20,000, e deftere mawnd nde tiitoonde mum woni: “Gila Dawaa Dawi”. Ene jeyaa e defte makko kadi yaltunde ko ɓooyani, “Deftere Ganndal Koode e Ƴeewngal.” Ceerno Abuu Sih ene winndi kadi defte he ɗemngal Farayse, Engele e Arabeere, tawa kamnje fof ko ngam wallude yimɓe huwtortooɓe ɗeen ɗemɗe haa mbaawa janngude e waawde haalde Pulaar. So a yiɗii anndude no defte ɗee keɓortoo, jokkondir e makko he whatsapp 221773091782
https://binndipulaar.com/2020/11/27/annabi-%c9%93aleejo-ko-tiitoonde-deftere-hesere-nde-abuu-sih-wallifii-yaltunde-ko-%c9%93ooyani-kono-hol-ko-nde-haalata/
Lagos, Ngeria, Alhajji Muhammad Bammbaaɗo, hooreejo (Sarkin) Fulɓe diiwal Lagos, kadi gardiiɗo Fedde Hooreeɓe Fulɓe Hiirnaange-worgo Nigeria, ardiima uddital wejo defte Pulaar/Fulfulde ñalnde 15 Dewo, Jolal 2020 to wuro Lagos. O feeñinii kulhuli makko he wonnde ɗemngal Pulaar/Fulfulde woni ko e maayrude seeɗa-seeɗa, kono o fodii wonnde ma o daro he no ngal wuurdi. Kanko laamiɗo Fulɓe Lagos, Muhammad Bammbaaɗo, o siftinii wonnde, he nder Aduna hee, ma won ujunaaje jeegom (6000) ɗemngal ene haale heen, kono keewɗe e majje ngoni ko he maayde e majjude. Yoga e ɗemɗe hannde, kulanaaɗe momtaade ɗee tawetee tan ko he wuro wooto walla nii tawa ko neɗɗo gooto tan heddorii waawde haalde ɗum en. Ɗemngal noon so maayii pinal e daartol joom mum en majjat, sabu ko ɗemngal reeni pinal. Fulɓe noon ko leñol jaajngol, caringol he diiwaan Saahal o kala, tuggude he hiirnaange fay hakkundeere Afrik haa memoyi Maayo-Woɗɗeewo, Fulɓe ene tawee heen. Hayso limoode maɓɓe anndaaka no foti. Kono so yontaaji hannde ɗii kaalaani ɗemngal ngal kadi ndontini ɗum yontaaji garooji maayde ɗemngal ngal jommbaani. Ko ɗuum addani mo pellital muulde defte Pulaar/Fulfulde he kala tolno, ngam mbele sukaaɓe ɓee ene kirjinee he janngude e waawde taraade he maggal . O wiy: “Duɗe janngirɗe ɗee, gaagaa ko ɗe goni lewlewal jeynantoongal ɓiyɓe leñol ngol coñce mum en e kelmeendi ɗemngal mum en, ma ɗe ngon kadi jooɓngol ngon ene yeynoo laawbi fayde he janngo maɓɓe.”
https://binndipulaar.com/2020/11/22/muulde-defte-fulfulde-ngam-jannginde-yonta-hannde-%c9%97emngal-ngal-hoto-ngal-maayde-ko-huunde-nde-hooreejo-sarkin-ful%c9%93e-lagos-gaddii/
He nder cappanɗe jawtuɗe ɗee (1960-2020) ene teskaa pelle keewɗe cosaama heen ngam daranaade ɓamtaare ɗemngal Pulaar/Fulfulde e ƴellitaare pinal Fulɓe. Woon heen ko pelle ngenndiije jogiiɗe peŋɗe e cate he nder keeri leyɗeele mum en, goɗɗe heen nii ko taƴti keeriije denndinɗe dowlaaji keewɗi walla terɗe jeyaaɗe he leyɗeele ceertuɗe; kono won heen ko goomuuji haralleeɓe jogiiɓe payndaale laaɓtuɗe e jiyanɗe he holno ɗeen payndaale njettortee. Ko he ɗe sakket ɗee mbaawɗen limde fedde GOODAL (Goomu Daraniingu Leñol), gollonooɓe hannde ɗemngal Pulaar ko waɗi faayiida he nder leydi Senegaal. Binndi Pulaar heɓiino jokkondirde he hooreejo maɓɓe Usmaan Makka Lih, jaayndiyanke kadi keptinaaɗo he daranaade ɗemngal Pulaar, ngam saaftan’de en lewlewal he golle maɓɓe. “Ko adii fof GOODAL araani ngam fooɗondirde e hay fedde wootere,” hooreejo Usmaan Makka Lih jeertini mi gila he fuɗɗoode, “Goodal ari ko addude ballal mum e ɓeydude he ko tawi ɗoo koo mbele Pulaar ene yahra yeeso, ɗoo he nder Senegaal e denndaangal leyɗeele Fulɓe. Darnde amen ko yiɗde sukkan’de leñol ngol won e jolɗe cerwuɗe ɗo ngol foti yiyeede walla naneede. Ko yoo leñol ngol heɓ e denndaangal eɓɓooji ɗi pelle pine e ɓamtaare keɓata he nder leydi Senegaal ɗe.” Eɗen nganndi Haalpulaar en ene mbiya: Mo yiyanaaka hulantaake, walla so feccere dawii ko tawaaɓe monotoo, ndeke noon, hayso tawii laamu Senegaal ene yaltina ngaluuji keewɗi ngam ƴellitde pine leydi ndii e ɗemɗe ngenndiije ɗee, rewrude he jaagorɗe kalfinaaɗe ɗeen geɗe ne, so feccere dawii alaa e sago tawa daraniiɓe leñol Fulɓe ene tawtoraa. Tawa ko waawɓe addude eɓɓooji laaɓtuɗi, ɗi ene njaltina jojjannde leñol ngol haa mbaawa heɓan’de ngol ko ngol haan’di ko. Ɗuum noon laaɓndi ko ndeen fedde walla ɓeen yimɓe ngona humpitiiɓe caɗeele leñol ngol e muuyooji mum, kadi e jogaade jokkondiral duumingal e liggondiral nuunɗungal, pawingal e koolondiral hakkunde ceŋɗe ɗiɗi ɗee (pelle ɗee e laamu ngu). Goodal, eɗen mbaawi wiyde, fuɗɗima mahde ndeen hoolaare he gollondiral hakkunde mum e laamu Senegaal. Ko ɗuum jey sabaabu laamu Senegaal halfin’de ɓe ñalawma uddirɗo yontere jaŋde mawɓe (Clôture de la semaine nationale de l’Alphabétisation), ɓaɗnooɗo ñalnde 14 Silto, 2019, to Ecole Ceerno Sileymaan Baal he tawtoreede jaagorɗo o, e Aliw Sal Meer mo Geejawaay, yantude e pelle walla yimɓe daraniiɓe ɓamtaare ɗemɗe ngenndiije Senegaal. He ndiin ɗoon mbaydi kadi, fedde Goodal tawtoraama, he noddaandu jaagorgal kalfinaangal nehdi e jaŋde toownde, jakkaa (forum) ɓaɗnooɗo to Hotel Radison Bleu, ñalande 15 Yarkomaa, 2020. Tawa wonno sabaabu oon jakkaa ko waɗde ɓeto e eɓɓooji kuccam ko yowitii he jaŋde ɗemɗe ngenndiije Senegal. Ndeen joɗnde waɗaa ko he tawtoreede jaagorɗo kalfinaaɗo jaŋde e nehdi (ministre de l’éducation national) Mammadu Talla, ko heewi yeewtama heen. Ɓetooji mbaɗaama ngam ƴeewde ko laamu Senegaal gollii ko fayti he ƴellitgol ɗemɗe ngenndiije haa ɓuri teeŋtude he jaŋde e binndol ɗemɗe ɗee tuggude he gila nde Senegaal heɓti ndimaagu e jeytaare mum dawrugol haa e hannde gonaaɗo o; hol ɗo tonaa, hol ɗo daccaa e hol pergitte tesketeeɗe heen? Kono kadi hol ko woni kuccam laamu ngu e eɓooji jogaaɗi ngam naatnude ɗemɗe ɗee he nder tippude jaŋde duɗe laamu ɗee. Sikke alaa, oon jakkaa ko keewɗo faayiida, nde tawnoo ko yeewtaa heen koo ene waawi wonaya ndaɗɗudi kala peeje (pewje) jogorɗe wonoyde janngo caaynol ngol ene ɗowiree tippudi jaŋde he nder leydi Senegaal. Dañde waawɓe lomtaade toon leñol ngol he ɗo ɗeen peeje ndaɗɗatee ko huunde jarnde teskaade, sabu maa joom mum en mbaaw naworde toon konngol leñol ngol kadi so ngartii maa kumpit leñol ngol ko woni e fewjeede mbaawa heblanaade ɗum, tawa so sahaa mum yontoyii mbasa betteede. Ndke so hooreejo GOODAL, Usmaan Lih, wiy en“darnde Goodal ko yiɗde sukkan’de leñol ngol won e jolɗe cerwuɗe ɗo ngol foti yiyeede walla naneede,” eɗen paama tigi ko o yiɗi joofaade. Goodal ko fedde jogiinde himme wonaa seeɗa. Gaa-gaa ko nde soccondirta e laamu Senegaal ngam yooltude jojjanɗe leñol fulɓe e ɗemngal Pulaar, e ɓe mbaɗti hakkillaaji maɓɓe no feewi e yimɓe gollanooɓe leñol haalpulaar en e ɗemngal Pulaar. En mbaawa limtidde ɗoo teddule ɗe ɓe mbaɗani, hattanteeɓe leñol ngol, mawɓe maggol e annduɓe maggol; rewɓe e worɓe; wuurɓe e maayɓe. Ɓe mbaɗii ñalawmaaji ngam siftorde e duwanaade mawɓe leñol ngol yarlitinooɓe nguurndameeje mum en ngam ligganaade leñol ngol haa nde Allah nawti ɗum en saare goonga, ko wayno Yero Dooro Jallo, Saydu Kane, Amadu Maalik Gay. Kono kadi fedde GOODAL teddinii wuurɓe, dariiɓe jamma e ñalawma ene ngollana ɗemngal e leñol ngol hoto ngol daɗeede he kesam-hesaagu karallaagal-mbaylaandi. Ko ɗuum addanooɓe waɗan’de Ibraahiima Malal Saar teddungal mawngal, ñalnde 15 Mbooy, 2015 to UCAD (Jaaɓi haaɗtirde Seek Anta Joop Dakar). Sabu golle mum maantinɗe he eggude gannde e karalleeje kese he ɗemngal Pulaar. Ko wayno adaade sosde (siñcude) lowre Pulaar he nder geese, http://www.lowre-pulaagu.com, e firde mozilla firefox e facebook, waɗta ɗum en he Pulaar. Ko he ndiin mbaydi kadi ɓe ndutti teddungal, oon mo nganndu ɗaa ko kanum woni Ceerno Bah, hooreejo Dental Ngootaagu e Ballondiral (Union Solidarité Entraide) lomtiiɗo Amadu Maalik Gay, jokki golle mum, roosi ko oon aawno haa waawi wuurde e daraade. Ngay ko lefol teddungal ngol GOODAL fiilata winndiyankooɓe ɗemngal Pulaar. Kono wonaa winndiyanke fof heɓata ngol. Sabu ɓe mbiy ko huunde jogotoo waloor ko maa tiiɗa saɗta heɓde tawa so neɗɗo heɓii ɗum ene waawa ɗum faarnoraade. Ko ɗuum waɗi ñalnde 22 Colte, 2020, GOODAL suɓii gooto e hilifaaɓe leñol Fulɓe, Ceerno Jalaaluddiin Bah mo Madiina Gunaas, ballifiiɗo ko ene yaha e defte sappo he ɗemngal Pulaar, tawa fof koko yowitii he diine Islaam. Gila e firo Quraana, defte Fiqhu e Hadiis, e tinndinooje Sunna e nehdi suufiyankaagal, ɓe piili ɗum ngool lefol teddungal. Ko adii ɗum lefol Ngay meeɗnoo fiileede ko ñalnde 22, Morso 2016. Tawa fiila ngol ko Ceerno Amadu Tijjani Kan mo Galoya, kanum ne wallifiima ko ene yaha e defte noogaas he ɗemngal Pulaar. Wonaa lefol Ngay tan noon fedde GOODAL jogii ngam teddinirde winndiyankooɓe Pulaar. E ɓe mbaɗa geɗe keewɗe ngam suusnude winndiyankooɓe e wiɗtiyankooɓe Pulaar kala nde gooto e mum en yaltini deftere hesere. Ko wayno Jirgo (etude critique), hono no ɓe mbaɗdunoo e Hammee Amadu Lih, ñalnde 7 Duujal, 2014, tuma nde yaltini deftere mum “ Ɗalee Mawɓe Ndeena”. Ko hono noon ne kadi ɓe mbaɗanii winndiyankooɓe heewɓe wejo defte mum en, ko wayno deftere Jeynaba Buubu Soh, Renndo e Taariindi; Abuu Sih, Gila Dawaa Dawi, Dr. Umar Bassum, Ngaynateendi e Dr. Muhammadu Faalil Sy, Hiisawe. He hitaande 2017, GOODAL yuɓɓinii lulnde ɓalɗe tati to Duɗal Ceerno Sileymaani Baal, ngam heblude jaayndiyankooɓe e animaatoor en gollirooɓe ɗemngal Pulaar, e karallaagal roɓindo, hiñde e caaktugol kabaaruji. Ɗuum wonno ko ñalnde 17,18 e 19 Mbooy, tawa wonno kebloowo o ko Siley Njaay, jaayndiyanke gonnooɗo RTS. He 2019 kadi, ko adii nde suɓngooji ɗi mbaɗata, heblo wayngo hono noon kadi waɗaama fotde ñalawma kuurɗo ñalnde 19 Siilo, 2019, to Meeri mo Madiina Gunaas, Geejawaay. Tawa ngoon ardinoo ɗum ko Ibraahiima Khaliilula Njaay, jaayndiyanke gollowo to jaaynde “Soleil”. Hono no mbiyno ɗen nii, en mbaawa haaldude ko fedde GOODAL gollii gila nde nde sosa fayde jooni. Kono seeɗa mo njubbuɗen heen oo ene anndina en wonnde, GOODAL ko fedde dariinde, gollanoore leñol Fulɓe ko tiiɗi, tawa kadi ene wonndi e yarlitaare. Golle maɓɓe kadi ene tinndina en wonnde ɓe ngonaa hatanteeɓe tan kono kadi ko ɓe haralleeɓe gollirooɓe ñeeñal taw ko faawade he yiyannde e payndaale laaɓtuɗe. Haalpulaar en ene mbiya: “Kala nde hooree sakkii e les ɓuuɓri won ɗo hoore daranii ɗum he naange”, ndeke noon so en njiyii pinal Fulɓe e ɗemngal Pulaar ene ƴellitoroo e woon fannuuji, ko sabu darnde e golle ɗe kaaɓetaake ɗe pelle bayɗeno GOODAL ni, e nannduɗe e mum en, gollanta leñol ngol ngam salanaade ngol daɗeede.
https://binndipulaar.com/2020/11/16/darnde-fedde-goodal-he-hare-ngam-%c9%93amtaare-%c9%97em%c9%97e-ngenndiije-e-%c6%b4ellitgol-pinal-ful%c9%93e/
Hol mo fuɗɗi binndol walla hol no binndol fuɗɗorii? Hol to fuɗɗii e hol nde fuɗɗii? Jaabowol ɗee laaɓnde ene seerta fawaade e hol mo laaɓndi ɗa. E Egypt ɓooyma, daarti maɓɓe ene kabra wonnde ko gooto e allaaji maɓɓe biyeteeɗo Thoth (Sawti walla Jewti walla ko haɗi boom mbiyen Yeewti, ene janngiree no seerti) ko kanum fuɗɗi binndol. E nder tooru (diine) Egypt ɓooyma. Yeewti, hono no noddirten mo, ko geno ñeenyal wonno. Ko kanko woni geno winndooɓe kadi toppitiiɗo dogde e maslahaaji hakkunde genooɓe. So tawii ko to bannge Mesopotami, daarti maɓɓe e yontaaji Sumeryankooɓe ene kabra ko geno maɓɓe biyeteeɗo Enlil fuɗɗi binndol kono so artii haa e yonta Assariyankooɓe e Babilonnaaɓe ngaal teddungal artata ko e juuɗe geno maɓɓe biyeteeɗo Nabu. Hono no Yeewti, geno Ejiptnaaɓe laamiɗo konngol, ñeenyal e mbinndiin o ni, genooɓe Mesopotaami ene takkantenoo kattanɗe waawde tagde rewnude e konngol genoyeewol. E nder daarti Islaam ko annabi Idriisa wiyaa fuɗɗi binndol. Ko kanko adii, e ndentaangal ko Allah tagi ko fof, huwtooraade kuɗol (karambol) ngam winndude; ko kanko fuɗɗi ganndal koode e hisaab. Ko waawi wonde heen fu en njiyii, e faamamuyaaji mawɓe adinooɓe, binndol ko huunde genɗunde nde hay gooto waawa humpitaade sirruji mum so o wonaa geno walla cuɓaaɗo mum. E yonta men wittiyankooɓe e daartol binndiin ene ndukda e koye mum en e dow toɓɓe keewɗe, ko wayno hol ko foti wiyeede binndol? Mbele nate taweteeɗe e nder wimmballoje gila e yontaaji ɓooyma ene mbaawi jogoreede ko binndol sabu eɗen njannga ummoraade e majje no ɗiin yontaaji nguurduno. Mbele huunde wiyetee binndol ko so ɗum waawii firde miijo walla ko ma ɗum waawa firde helmere? Kono pooɗe-nduure ɓurɗo mawnude o woni ko e pooɗondiral koongu hakkunde Afrocentirist en wiyooɓe binndol fuɗɗii ko he Afrik (Egypt) e Orocentirist en wiyooɓe binndol fuɗɗii ko e Mesopotami sarii ɗoon fayde e nokkuuji goɗɗi ko woyno Egypt e Siin (Chine). So ɗiin dukooji ndeƴƴii, wittiyankooɓe ene kawri wonnde binndol, hono no kala geɗal e pinal aade ni, fuɗɗorii ko e mbaydi fuuyndi ene yaha ene ɓeydoo ƴoƴde e ɓenndude haa waawi wontude binndol hono no nganndirɗe ɗum hannde ni. Jiitanɗe keewɗe baɗaaɗe e nokkuuji keewɗi cariiɗi e nder aduna he ene kola wonnde neɗɗo ɓooyi huwtoraade maanditorɗe (maantorɗe) ngam wallitde hakkille mum e waawde reende(siftorde). Ɗeen maanditooje, e hono no jiitanaɗe ɗee kolliriri, ene mbaawi wonde nate walla jelooɗe. E jiyanɗe wiɗtiyankooɓe e ko yowtii e garwanɗe binndol, hayso tawi ɗeen maanditooji mbaawa noddireede binndol ne, ko he waylo-waylo majje binndol jibina. Ɗeen maale-binndol, hono no wittiyankooɓe ɓee noddirta ɗum ni, joom mum en ene kuwtortonoo ɗum ɗo adan ɗo ngam haa mbaawa teskaade walla siftorde. Caggal ɗum neɗɗo waɗti huwtoraade nate ɗe ene maandina huunde walla miijo. Wittiyankooɓe daartol mbinndiin ene ngaadori lelnirde hono ni taaɓe ƴellitogol binndol tuggude e garwanɗe mum ɗe ɓe noddirta ado-binndol haa yonta binndol-tigiyeejo. Ko natel maandinoowal huunde(object/objet) walla joofannde walla miijo. Ngaal daawal ene feccoo e taƴanɗe ɗiɗi: Ko mbinndiin mo maandeeji mum ñemtinta wowlaandu. Ɗum ene feccoo e pecce tati: So en tuugniima he wiɗtooji daartiyankooɓe mbinndiin, binndi (walla mbiyen maandinooje) ɓurɗi ɓooyde ko Hieroglyphs mo Ejipt e Cuniform mo summeryankeeɓe(Iraak). Ɗiɗi ɗii kala ene koddiree puɗɗima huwtoreede, ko jaasi fof, gila 3500 KJI (ko adii jibineede Isaa).
https://binndipulaar.com/2020/11/14/daartol-iwdi-e-%c6%b4ellitaare-binndol/
Hooreejo leydi Mali ɓooymaa, Amadu Tumaani Tuure maayi hannde 10/11/2020, to Istanbul leydi Turki to o yahno safroyaade. President ATT, ardinooma leydi Mali tuggude he 2002 haa 2012. Pulaaronline Network ene rennda sunaare e ɓiyɓe Malinaaɓe e Afriknaaɓe kala, e duttagol oo korko harbiyanke jiɗnooɗo leydi mum. E min nelda ɓesgu makko duwaaw, kadi e min duwoo nde Allah hoɗnatamo he ɓurɗo toowde aljannaaji mum.
https://binndipulaar.com/2020/11/11/mali-amadu-tumaani-tuure-hootii-saare-goonga/
Nana Asma’u walla Neene Asmaawu, sabu ko noon woni innde ndee tigi, ko dewbo pullo lolluɗo he nder daartol Afrik kam e daartol diine Islaam. Neene Asmaawu (1793-1864) ko ɓiy Seyku Usmaan Dan Foodiyo, diidnooɗo laamu Fulɓe Sokoto o. Ko o dewbo ganndo, joom tiiɗndi e geɗal mawngal he nder leydi Sokoto (Nigeria), keɗananooɗo kadi o wonnoo. Omo joginoo darnde yiytiniinde he dawrugol, nehdi e mbayliigu renndo Sokoto. Kono ko addani Nana Asma’u lollude ko won’demo ganndo kuɓɓuɗo he yonta makko, tawi he oon yonta, yoga e leyɗeele biyeteeɗe hannde ƴellitiide ɗee rewɓe mum en ene ndummbaa he kasooji majjere; ngalaa hay jojjannde wootere saka noon konngol he nder dawrugol leyɗeele mum en. He ngaan tuma, oo dewbo pullo, ɓiy laamiiɗo juulɓe, tawi kanum ko ganndo kuɓɓuɗo, ceernaajo jannginoowo rewɓe e worɓe kala, kadi winndiyanke ŋana. He nder duuɓi cappanɗe nay, ko anndaa he ko o winndi ene wona cappanɗe jeegom wallifo, tawa ko ɓuri heen heewde winnda ko he ɗemngal makko neeniwal, Fulfulde, ko heddi koo ko he Arabeere e Hawsankoore. Nana Asma’u jibinaa ko 1793, o inniraa ko Asma’ bintu Abuubakri Sidik, ko sabu huruum he oon dewbo saahibe addaniɓe noddirdemo “Neene” ngam añde soowtude innde mum. He cukaaku makko o seedinooma heen Jihaadi Fulɓe (804-808) e golwole mum en he nder leydi Hawsa, jeyɗe sabaabu darogl laamu Juulɓe Sokoto he gardagol baaba makko, Seyku Usmaan Ɓiy Foodiyo. Ene jeyaa he geɗe teskinɗe he noddaandu (da’wah) Seyku Usman, ko himme mo o rokkunoo jaŋde rewɓe oo. O winndi jime keewɗe he Fulfulde/Pulaar e Hawsankoore ngam hirjin’de wonnde yoo rewɓe njanngine nganndinee diine mum en Islaam. O winndi kadi ko heewi he ɗemngal Arab ngam felde seernaaɓe ɓe njannginaani ɓesnguuji mum en rewɓe ɗii, e jaabaade kadi heen woɗɓe huccinatnooɓe e makko ñiŋoore sabu ko rewɓe tawtortee waajuuji makko ko. Ko ɗuum waɗi he nder galle Seyku Usmaan jaŋde faltaaki gorko e dewbo. Ɓiyɓe nakko rewɓe ɓee njanngirta ko hono no worɓe ɓee ni. Hayso tawii ko Nana Asma’u ɓuri lollude he nder maɓɓe ne, woɗɓe ko wayno Maryam e Faatimatu, yanti e suddiiɓe galle oo ɓe, ko wayno Aysatu (A’isha) e Hawwa’u, ko anndiranooɓe won’de wallifiyankooɓe kadi e joganoode konngol he ko yowitii he dawrugol leydi ndi. Hono no kala almuudo he ganndal Islaam he nder renndooji juulɓe ɓaleeri Afrik ni, Neene Asmaawu fuɗɗorii jaŋde ko janngude Qur’aan haa o reeni deftere Allah nde, caggal ɗuum o naatani janngude defte sariya e ɗemngal Arab e defte suufiyankooɓe haa teeŋti he Qaadiriyyah laawool ngol ɓe mbirdatnoo he ngaan tuma. Omo haalatnoo ɗemɗe nay, neenewal makko Fulfulde, Hawsankoore, Arabeere, e Tamasek (ɗemngal Tuwaareg en). Kadi omo winndatnoo he tati gadane ɗee he huwtoraade alkule ajami (alkule Arab). Laamuuji juulɓe Fulɓe ɗii kala, gila Fuuta Jalon, Fuuta Tooro haa he Sokoto, kuwtoriima jime e beyti ngam janngin’de diine e sarde tinndinooje Islaam. He nder renndo ngo woowaani huwtoraade binndol, hono no renndooji Afrik haanki ɗi nii, jime e beyti ko coñce newnatnooɗe sarde miijooji e tinndinooje ko yaawi kadi nawa ɗum en to woɗɗi tawa ko e dumunna daɓɓo. Yimre ene weeɓi huñaade kadi so joom mum ene yima, nde tawnoo heewi won’de ko daande mum dow, so goɗɗo heɗiima ɗum ene waawi kanum ne huñoraade yimre nde. Ko he ndiin ɗoon mbaydi tinndinooje Islaam carorii he nder dowlaaji juulɓe haa ɓuri teeŋtude he hiirnaange Afrik. Nana Asma’u huwtoriima won’de mum eeltanaaɗo ɗemngal (omo haala ɗemɗe nay) e haayaneede binndol ngam wallifaade jime keewɗe e firde ballifanɗe baaba makko Seyku Usmaan ummoraade he ɗemngal Arab, o waɗti ɗum en he Fulfulde walla Hawsankoore. Ballifanɗe Neene Asmaawu ene tinndina no ganndal makko he Islaam way yaajde e luggiɗde. Hakke cappanɗe jeegom e ballifanɗe makko ene lutti haa jooni majjaani. He ballifanɗe makko omo jaŋtoo heen ko yowitii he daartol, e toɓɓe goɗɗe ko wayno waajuuji, jeertinooje, wasiyaaji ɗiggere (piete), e jaarooje. Nana Asma’u waɗi ko ɓuri heewde he nguurndam mum ko he janngin’gol rewɓe e rokkude ɗum en nehdi Islaam. Hedde 1830, o sosi dental rewɓe jannginooɓe ngal o inniri “Jajis”, Ko rewɓe ɓe o heblata kanko e hoore makko, o janngina ɗum en haa o okka ɗum en seedanfaagu. Ɓeen kanum en ne njaha he nder leydi he ene njanngina rewɓe he nder galleeji mum en tawa kuwtortoo ko binndanɗe makko e wallifooji makko. Ɓeen Jajis en ene keɓtinirtenoo e ɓuurnungal mum en keeringal. Adan, fayndaare ndee wonnoo ko janngin’de tuuburu en hesɓe ɓee holno mahortoo he Islaam, gila e ɓoornungal juulɗo haa e holno juuldetee walla holno dewe Allah goɗɗe ɗee ne ngollirte. Binndanɗe Nana Asma’u ene njannginatnoo ɗum ɗoo kala, kono kadi eɗe kirjinatnoo fayde jikkuuji suufiyankaagal e mahaade he dow Sunna, rewrude he teeŋtin’de he nder jime makko hol ko woni jikkuuji neɗɗaagu, timmal e kulol Allah. Aadee wonaa ngalu, laamu walla daraja waɗat ɗum neɗɗo. Neɗɗaagal ko kulol Allah e fiɓnde sellunde kanum e wuurde nguurndam ceniɗam tawa ko poocci ɗam. O rokka heen yeruuji keewɗi fawaade he nguurndameeje suufiyankooɓe yawtuɓe, rewɓe e worɓe wuurnooɓe nguurndam ɗiggere e ruuɗaare aduna, ko wayno mawni makko gorko, laamiɗo Juulɓe Muhammad Bello. Ko laamɗo, galo kadi ganndo, kono ko jankininooɗo newiiɗo kadi kaaraysire. Ooɗoo daraja fof noon, haɗaano Nana Asma’u won’de dewbo desaaɗo kadi keddiiɗo he les joom galle mum. Jooma galle makko, Maalam Giɗaaɗo, ko gooto e almuuɓe Seyku Usmaan ɓadiiɓe ɗum jeyanoo. O tawtoraama golwole jihaadi Fulɓe he nder leydi Hawsa o kala, kadi winndi ko heewi he ko yowitii e daartol oon jihaadi e mahgol dowla Islaam mo Sokoto. Ko Nana Asma’u rontini yontaaji garɗi caggal mum ɗii wona tan jime e beyti, kono ko jikkuuji e neɗɗaagal ɗi loowdi ɗeen jime e beyi tinndinatnoo ɗii. O rontini ko janngin’de wonnde gorko e dewbo kala ndenndi fotde he kuwtorogol dokke ɗe Allah waɗi he mum en ngam haa mbaawa addude ballal mum en e mahde renndo seniingo. Renndo nuunɗal, ɗo mo woni kala ene hurmaa he neɗɗaagal mum; renndo ɗo dewbo ene waawi jogaade wellitaare janngude e gollaade tawa haɗaani ɗum suuraade he reen’de senaare mum. He nder worgoori Nigeria, haa jooni Nana Asma’u ko ñemtinirɗo, ñemmbeteeɗo. Pelle rewɓe keewɗe e nokkuuji janngirɗi keertoronaaɗi rewɓe ko kanko innira. Yoga e binndanɗe mako hannde nana piraa ene mbaɗtaa he ɗemɗe Oropnaaje haa teeŋti he Engele. Heewɓe kadi mbaɗii wiɗtooji walla mballifii defte he makko. Ene jeyaa heen Jean Boyd he deftere nde tiitoonde mum woni:The Caliph’s Sister: Nana Asma’u 1793–1865: Teacher, Poet and Islamic Leader (1989), e One Woman’s Jihad: Nana Asma’u, Scholar and Scribe nde wallifii ɗum Beverly B. Mack e Jean Boyd (2000). Sayku Usmaan Ɓiy Foodiyo ko gooto emujaddiden ɓurɓe teskeede e nder daartol Islaam haa ɓuri teeŋtude noon e nder ɓaleeri Afrik. Dan fodio (firti ko ɓiy Foodiyo e hawsankoore) hono no o ɓuri lollirde, ko Pullo jeyaaɗo to leydi Hawsa. Ceerno Maamuudu Jah mo Pete (Fuuta Tooro) ene wiya ko o Demdemo (yettoode makko ko Dem) kadi iwdi makko ko Jamaa-Alwaali, diiwan Tooro e nder leydi Fuuta Tooro… [Jokku Taro] Waaju e Noddaandu (Da’wa) Seyku Usmaan fof e wonde haa jooni sanɗa jokkuɗo e yiylaade ganndal e wonde ceerno joom fosinaaji ne, haɗaani ɗum wonde baajotooɗo e noddoowo e nder diine Islaam. Sikke alaa, nootagol ngol yimɓe ɓee nootittonoo e noddaandu makko nduu e keɗtagol maɓɓe waajuuji makko ɗii, ɓeydiima suusnude-mo e softinde-mo he yaajnude da’wa makko o haa o yettinoyi ɗum e nder gure goɗɗe e nder falnde maɓɓe e leydi maɓɓe Gobir… [Jokku Taro]
https://binndipulaar.com/2020/11/01/nana-asmau-dewbo-pullo-ka%c9%93ananoo%c9%97o-wellitaare-dewbo-duu%c9%93i-100-ko-adii-dillere-feminisma/
Cowogol & Kosamɗingol Aadee, ko tiitoonde deftere hesere nde Ceerno Mammadu Saalif Mbaay wallifii yaltunde ko ɓooyani. Eɗen nganndi kala nde deftordu Pulaar ɓeydotirii tiitoonde hesere, ene jibina weltaare mawnde wonan’de kala ɓiy pullo. Gooto kala ene heppa nde tamata ɗum he juuɗe mum haa uurno ɗum ɓuucoo ɗum ko adii nii nde hippitta ɗereeji mum taroo binndanɗe mum. Cowogol & Kosamɗingol Aadee noon wona deftere ordineer. Ko nde deftere fanniinde, nde mo woni kala, dewbo e gorko, ene hatojini he humpito ko loowdi deftere nde jaŋtotoo ko. To bannge Ganndalguurɗe walla Guurɗewal (biologie), aade hiisetee tan ko barogel hono no kala guurɗe-ɓosooje ni, hayso tawi neɗɗo ko barogel kono wonaa no kala barogel sabu won e keeriiɗe ɗe o jogi. Kala gootel he guurɗe-ɓosooje boom ene jogii keeriiɗe mum fotde he no tago mbaydi mum rokkiri ɗum. Kono kannje fof e jogaade, gootel heen fof e keeriiɗe mum ne, ittaani eɗe ndenndi e ko’e majje won he loowdiiji to bannge tagooje majje terɗeyankeeje e ko ɗuum laaɓndii ngam waawde tabitde. Yeru, he mbaydi majje won’de guurɗe-ɓosooje eɗe katojini he ñaamde e yarde ngam wuurde, kono hay barogel gootel nguurndam mum waawa duumaade haa cay, sabu nguurndam won’de huunde waatoore (nattoore, gasoore) keddogol leñol maggel ko duumii aamnotoo tan ko he yeñcinde ngel hono maggal rewrude he laawol ɓesnude. Ko ɓesnude (jibin’de) addani tagoore wiyeteende neɗɗo nde (e kala barogel) waawde heddaade he goodal tuggude gila ñalawma mo aade feeñi he dow leydi haa jooni, kadi omo jokki yeñde. Ɓesnude noon ene soomi kaawisaaji Allah he ñeeñal mum, kono Allah kadi rokkii neɗɗo waawde miijtaade, wiɗtude e yiytude sirluuji ɓurɗi luggiɗde haa o waawi faggitaade heen ganndal. Ganndal-guurɗe ene jeyaa e gannde ɓurɗe faayodin’de hannde sabu ko ngal wallata neɗɗo he anndude hoore mum mbele haa o ɓeydo waawde tabitin’de goodaangal makko. He deftere hee, Ceerno Mammadu Saalif Mbaay, ene werloo ɗeeɗoo laaɓnde, kadi omo adda heen jaabawooli ñeɗaaɗi he lugge maaje ganndal-guurɗe (Guurɗewal) e ganndal safaara (medicine). He Cowogol & Kosamɗingol Aadee, Ceerno Mbaay wonaa tiitoonde hesere tan o ɓeydani ɗemngal Pulaar, kono o ɓeydii jaawre mawnde he gerngal kelmeendi Pulaar.
https://binndipulaar.com/2020/09/12/cowogol-e-kosam%c9%97ingol-ko-deftere-fanniinde-nde-mo-woni-kala-dewbo-e-gorko-ene-hatojini-he-mum/
Hanan Buhari ɓiy hooreejo leydi Najiriya (Nigeria), Muhammed Buhari resaama ñalnde Mawnde 4, Silto. Yannge ngee waɗaa ko to Aso Rock Villa, woni galle laamorɗo leydi Najiriya he nder Abuja wuro laamorngo ngo. Wiyaama ko ngol ɗoo woni laawol gadanol galle oo meeɗi jaɓɓaade kew bayɗo honi ni. Resimo ko Muhammed Turad Sha’aban ɓiy Mahmud Sani Sha’aban. Baabiraaɗo o meeɗino wonde sarɗiyanke to suudu batirdu ngenndi Najiriya kadi ko musiɗɗo hooreejo leydi o, Muhammed Buhari. Kanko Muhammed Turad ne ko o diisnoteeɗo keeriɗo jaagorgal kalfinaangal golle, Rabatunde Fashola. O ƴamiino kadi lefol ngardiigu diiwal Kaduna lawbi ɗiɗi, 2007 e 2011. Kanko Turad, ko o fagguduyanke diisneteeɗo he paggitorɗe keewɗe gila he nder Najiriya haa Dubay. Dewgal ngal wonii dewgal laamɓe e alɗuɓe sikke alaa. He lewbi jawtuɗi ɗii, jaayndeeji Najiriya kabriino wonnde Aysa Buhari, joom suudu mawɗo leydi o, diwii fayde Dubay, Emiraaji Arabeeɓe Dentuɗi, ngam soodoyde jooraare Hanan, tawa ko he ndiwoowa keeriika ka galo mawɗo ene wiyee Muhammad Indimi luɓimo. Eɗen ciftina kadi ko ɓiy oon galo (miliyaadeer), resi gooto e ɓiyɓe Buhari. Hanan woni ɓiy Muhammed Buhari tokooso kono ko kanko ɓuri yañƴude. O yalti ko Jaaɓi-Haaɗtirde Revensbourn to London he 2019 o heɓi seedanfaagu makko he natiyankaagal (Digital Photography) kadi omo jokki waɗde Master’s makko he fine arts he ngaal ɗoon duɗal. Pulaagu winndere fuɗɗii teskaade Hanan Buhari ko nde hitowol makko sarii he laylayti (social media) omo haala he ɗemngal Fulfulde, wonnde o nanataa hawsankoore no feewi sabu he galle maɓɓe ko Fulfulde ɓe kaalata. Eɗen tesko Muhammed Buhari e hoore mum, hayso ene fasnii pulaakgu kadi ene faarnoroo ɗum ne, o waawaa Fulfulde. Ko joom suudu makko woni pullo kaaloowo Pulaar. Kono yimre nde Abdullaahi Bashir, fentannoo mo he Fulfulde“Hanan Buhari Ko aan Ɓernde am Suɓii”, sarinoo ma kanum ne he nder laylayti. Gite am Yi’ii ɗum ko meeɗaa yiide Hakkiilo am yehii ɗo meeɗaay yaade Ngoarol Hanan waylitii yonki am hannde Mi yiɗii oo suka debbo faa nder ɓernde am Miijo maako woɗɗike faa nder hakkiilo am Jiile maako maɓɓi jiile ngite am Ko wanaa kaŋko fuu mi yi’ataa handen Mi yinike maawo yiɗde ngol walaa keerol Mi tampii wurtaaki dee yooliimin nder haragol Ittoowokam walaa ngam mi woɗɗike nder mutugol Nder yiɗde oo suka debbo mi humii maayuki handen To yiɗde maako jukkooje non mi hettan Si nde baasi non mi waalan du mi haran mi haartan Si ngol Dewal non mi ñallan du mi waaltan Miɗo toroo joomiraawo hokkakammo handen Hanan wujji ɓernde am dogdii yehii ɗo mi andaa Mi ndaartii, mi jokkii, mi ewnii, mi yiitaali ɓe o wondaa Mi haaŋike nder tefde oo suka debbo lobbo ɓii adda Safaare walaa si wanaa heɓdemo handen Terɗe maako ina ŋarɗi hino haaŋe lootaaŋe Yeeso maako ina jalba, ina ɗelka hino kaŋŋe Mooso maako ina nanga ngite hino naaŋe Min kam mi waasii belɗum si mi heɓaaymo handen. Abdullahi Bashir
https://binndipulaar.com/2020/09/06/hanan-buhari-waali-jommbaajo-nalnde-mawnde-yoo-koonde-malmo/
Pulaagu winndere, Senegaalnaaɓe haa ɓuri teeŋtude, pinirii sunaare sabu baasal gooto e ɓiyɓe leñol Fulɓe kadi paarnortonooɗo pulaagu e ɗemngal mum Pulaar. Sarɗiyanke Aadama Soh hootii he joom mum hannde Aaɓnde (Altine) 31 Juko 2020 to Kadar wuro ngo o jibinanoo ngo he nder departamaa Liŋngeeri. Aadama Soh suɓanooma won’de sarɗiyanke to batirdu ngenndi Senegaal lawɓi ɗiɗi gila he saha Abdullaay Wadda. Ko nde Makki Sal fooɗanii jappeere hooraagu leydi Senegaal o tawtoyi lannda mum. O heddiima to suudu batirdu ngenndi haa he 2017. Aadama Soh ene lollirno wonde cuusɗo pasniiɗo hoore mum; ko o kaɓantenooɗo kala ko woni jojjannde Fulɓe, gila he ɗemngal pulaar haa e jojjanɗe aynaaɓe. PulaarOnline Network (binndipulaar.com, planetfulbe.com, suudubaaba.home.blog) ene yanta he ɓiyɓe leñol ngol fof ngam duwanaade mo nde Allah yurmotoomo, yaafoomo bakkatuuji makko waɗtamo e malaaɓe. Yoo Malaykaaji yurmeende njaɓɓomo, koɗnoyamo to aljanna ɓurɗo toowde yaa barke ndee ɗoo ñalnde Aaɓnde malaand. Min nduwaniima ɓesngu makko kadi min nduwaniima Fulɓe winndere kala.
https://binndipulaar.com/2020/08/31/aadama-soh-yahi-naworaani-namaande-ful%c9%93e/
He nder Aduna Allah oo kala hannde, juulɓe ene mawnina ñalawma juulde Taaske1 walla mbiyen Juulde Layya. Juulɓe ene mawnina ñalawmaaji keewɗi, ko wayno Juulde Koorka, Haaraan, walla won he nokkuuji Mawluuda, (jamma jibineede Nelaaɗo Allah) kono ko Taaske woni juulde ɓurnde mawnude he nder juulɗeele Islaam. Juulde Taaske ene hawrita e hijjoore to Makka, wooturo he jookli Islaam. He nder leyɗeele Islaam, juulde ko ñalawma weltaare; ñalawma mo woni kala ene ɓoorno ɓurɗo yooɗde e hesɗude e comci mum. Sukaaɓe worɓe laɓoo, rewɓe mooro tippoo ñaaƴe dime e ŋeñemeeje kaŋŋe. Mbaɗtoo cuɗaaje mum en, cakkaaji, kootone e jawe kaŋŋe e kaalis e ñaaƴe ɗime. Ñalawma juulde layya, ko ñalawma kirsugol layyaaji, ñaamgol teewuuji juɗaaɗi e defaaɗi; ko ñalawma mo mawɓe njuurondirta, ñaagondira yaafuya, kadi nduwondira moƴƴere. Ñalawma juulde ko ñalawma mo sukaaɓe mbeltinirtee koltuuji kesi, rokkeede kaalisaaji (ndewnelaaji) e dognirgal pucci. He nder Fuuta Tooro, hanki juulde taaske ene mawnintenoo hakke yontere. Ñalnde kala ko sarooji, lammbaaji, e cayɗe. E ko daarti Islaam kabri en, juulde layya ko ñalawma maanditaare nde Ibraahiim (alayhi as salaam) yiynoo he koyɗol Allah ene yamiri ɗum yoo layyo (hirsu ngam Allah) ɓiy mum Ismaa’iil, o felliti, ngam jibbilaanaade Allah, siinude ndeen yamiroore, tawi kadi he ngaan saanga ko oon bajjo gooto o jogii. Defte kammuyankeeje gaadanteeje ɗe ene kabra en wonnde Allah fodaniino Ibraahiim ma O jippin e mum barke haa heewa;O hebbina geñgol mum haa fota no koodee mbay e kammu walla no njaareende way e ceene tufɗe maayo ni heewde. “Geñgol ma maa hon kadi hoonoo e dow kala saareeji (cahe) añɓe mum en,” Allah fodanimo.2 Kono Ibraahiim fuɗɗiima duuɓolinde no feewi, walla nii mbiyeen o naatanii nayeewu3 tawi o dañaani ɓiyɗo. O heɓii e fotde ɗo neɗɗo ene fiɓtoo dañde ɓesngu kadi joom-suudu makko o, Saaratu, kanum ne taw tolniima e duuɓi jawtirɗi jibinirgol. Ibraahiim noon, eɗen nganndi, ko joom fiɓnde sellunde ɗo Allah, o wonaa ɗamtintooɗo foodoore mum. Nde tawnoo omo sellini wonnde Allah luutndotaako podooje mum kadi ko kattanɗo kala ko haaji. Wadde o seeraani e ñaagaade Allah nde weltinirtamo rokkudemo ɓiyngel tawa ko husere makko wona ɓuɓɓam gite makko. Nde Ibraahiim e Saaratu njehi Egypt nde, ɓe gaddoriino toon boombel gallunke. Nde oon resni, Saaratu wiy Ibraahiim yoo res ɗum mbele Allah e wonde moƴƴo, maa rokku ɗum heen ɓesngu ɓaawo kanum fiɓtiima jibinde hankadi. Ibraahiim jaɓi o resi Haajaratu. Neeɓaani Haajaratu heɓi ɓiyɗo gorko ɓe inniri ɗum Ismaa’iil. Weltaare Ibraahiim mawni henn sanne. Ko hono noon ne kadi Haajaratu sabu hankadi o natti tan wonde gallunke, kono o wontii neene mum bajjo galle o. Kiram naati e Saaratu. Haa ɓuri teeŋtude e kala nde o yiyi Ibraahiim ene toppitoo Haajaratu e Ismaa’iil, ene feeñina giɗli mum e korsa mum e maɓɓe. Ɗuum haɗaani Ibraahiim ene jokki yiilaade kala ko ene weltina jeewo mum o, Saaratu, sabu ko joom-suudu makko mo o renndi nguurndam duuɓi keewɗi. O woni e miijaade holno o seerndirta koɗorɗe maɓɓe, haa Allah jippini e makko yamiroore. Wiyi mo yo o naw sukayel ngel e neene mum ɗo wuro Makka woni jooni ɗo. Ibraahiim ko ñemtinirɗo wonannde kala neɗɗo joom fiɓnde. Ko o keblaniiɗo gollude kala ko Allah yamirimo. Ibraahiim yahdi e joom-suudu mum lemmbo o, Haajiratu, e ɓiyngel maɓɓe Ismaa’iila. eɓe taƴi yaha jolɗe haa ɓe njettii ɗo Makka woni hannde ɗo. E ngaan saanga taw nokku o ko jeereende, alaa puɗe, alaa ndiyam. Hay gooto hoɗaani ɗoon. Kono Allah yamiri Ibraahiim yoo woppu ɗoon ɓiyngel mum ngel, Ismaa’iil e neene mum Haajiratu. Nde tawnoo Ibraahiim meeɗaani luutndaade yamiroore Allah o woppi ɗoon ɓesngu makko ngu. O woppidi ɓe ndiyam keddinooɗam e hudusuru makko e sasa ene waɗi tamarooje. O haylitii o woni e hooted Palastiin to o woppunoo Saaratu to. Neene mum Ismaa`iil rewi e makko ene wiya: Ee hey ma Ibraahiim, hol to payɗa aɗa yaha aɗa woppa min e ngol caaɗngol ngol alaa neɗɗo alaa hay huunde?” Ibraahiim ene jokki yahde jaabaakimo nde tawnoo ɓernde mum ene heewi sabu njurum ko woppiɓe ɗoon ko. Nde o reftii e laaɓndal makko laawbi keewɗi Ibraahiim jaabaaki mo, o wiy ɗum mbele ko Allah yamiri ɗum ko waɗi ko. Ibraahiim wiy eey. Hakkille ceemeedo o deeƴi,o wiy: “Moƴƴii waɗde, Allah welsinndotaako min.” Nde o ruttii Ibraahiim kanum jokki e laawol mum. Nde Ibraahiim yahi haa tolnii ɗo Thaniyah ɗo taw o wirniima gite maɓɓe o suuti juuɗe makko, o hucciti e suudu hee, o ñaagi Allah e ɗiiɗoo konnguɗi: Aan Joom am, mi hoɗnii huunde e geñgol am e[ngol] caaɗngol ngol alaa puɗe (ndema), takko suudu ma hurmanteeru, mbele aan joom am, e ɓe ñiiɓa e njuulu (kiilno dewal Allah). Yo a waɗ mbele ɓerɗe yoga e yimɓe ene guuro fayde e maɓɓe (ene ɓallikinooɓe). Yo a arjiginɓe ɓesnooje (ñaɓɓe) mbele ɗo maa eɓe ngona yettooɓe. ( Q. 14:37 ) Nde Ibraahiim gayni duwaade, o yahi wonndude e njoorto wonnde Allah jogoraani welsindaade ɓee ɗoo jiyaaɓe mum, haatojinɓe e faabu mum. Haajar ne heddodii kanum tan gooto e ɓiyngel mum baasnumel ngel e ndee jeereende hittunde, nde alaa hay batte goote nguurndam. Kono jebbilaare makko ɗo Allah ko timmunde. Omo jogii njoorto moƴƴo wonnde, Allah jamirɗo Ibraahiim yoo adduɓe haa ɗo woppa ɓe O, won hoddiro mum yiɗi rewnude e makko kanko e ɓiyngel makko ngel. Ɗii miijooji e njoortooji moƴƴi mballii yumma mum Ismaa’iil e deeƴnude hakkille mum haa o daña no o daŋkorii boobo makko o. Fotde balɗe seeɗa kanko e biyngel makko ngel ɓe nguuri e tamarooje kam e ndiyam ɗam Ibraahiim ɗaldunoo ɓe ɗam. Ceemeedo dewbo o yetti Allah ngam ko O moƴƴani ɗum en kadi duwii ɗo makko nde O jippinta yurmeende makko e mum en. Caggal balɗe seeɗe, nguura ka Ibraahiim ɗaccidnooɓe kaa gasi. Sokla mawɗo naatani ceemeedo dewbo o. Heege e ɗomka nanngiɓe, bojji sukayel ngel jibinanimo faayre, sunaare e ngaanumma.O ŋabbi e fello ɓurnoongo ɓadaade ɗoon ngo (As- Safaa), mbele mo o sooyno, e diiwaan taarii ɗo ɗoon o huunde ko o mo rokka ɓiyngel makko ngel kono hay batte o yi ’aani; o jippi kadi o ŋabbi e fello woɗngo ngo (al- Marwa), kono o yiyaani hay male goote nguurndam e takko ɗoon fof. Ni woni o mo seppa hakkunde felloje ɗiɗi ɗe, o mo waɗa yah-ngarta haa woni laawbi jeeɗiɗi4 taw omo woni to dow fello Al-Marwa to, o nani sawtowol, o wiy yo o deeƴino o heɗitoo. Nde o nanti sawtowol ngol laawol goɗngol o yananaa ko sawtowol tigi o nani. Haysinno o anndaani hol mo ngol ummii e mum walla hol to ngol ummortoo mo. O wiy kala mo mbaawɗa wonde dee mi nanii sawtowol maa ngol. So aɗa jogii ballal wallam.Tan ha o sooynii Malayka ɗo nokku Zamzam (Ɓunndu jam-jam) ɗoo ene aastoroo ɓunndu nduu teppere (walla wibjo) mum, haa ndiyam fuccitii e nokku hee. Haajar luuki yahdini e manoore Allah, o diirani sukayel ngel, nde o yetii, o yarni ɓiyngel makko ngel, o yari kanko e hoore makko kadi, o loowi hudusuru maɓɓe, ndiyam ɗam ene jokki ƴerde. Haajar waɗi ɓoolol taarni ɗum sewnde ndee wato ndiyam ɗam waltude e caaɗngol hee5, o yetti Allah kadi o ɓeydii so’de wonnde garaangal maɓɓe e o nukko ene soomi muuyaande Allah. Ɓernde makko ɓeydii tiiɗde e wonnde Allah yeebaakiɓe. Malayka o ne, ellee ko jagguɗo miijo makko ñohre, wiyimo: “Woto hul yeebeed. Ɗoo ko Suudu Allah ko ngel ɗoo sukayel e baaba mum njogori mahde ndu, kadi Allah yeebotaako koreeji mum.”6 O wuuri ɗoon haa Banu Jurhum en mbirtii sara ɗoon. E ɓe ummii leydi Yaman bannge worgo, e ɓe ndaayatnoo fayde rewo. Ɗo ɓe peccitta jeereende ndee ɗo tan, ɓe cooyni ndiwri ene weeya e nokku he. Eɓe nganndi ndii ɗoo ndiwri weeyataa so wonaa ɗo ndiyam woni, kono kamɓe ɓe ɗaminaaki ndiyam wonde e o nokku. Ɓe mbiy yoo wood e maɓɓe nelaaɓe njaha ƴeewndoyoo. Nde ɓeen njahi tawi toon ndiyam ngarti kaalaniɓe ɓe payi toon. Nde ɓe njetti ɓe tawi neene mum Ismaa’iil ene jooɗi sara ɗoon, ɓe nganndi ko kanko jey ndiyam ɗam. Ceemedo dewbo o weltii e dañde mum hoɗidiiɓe, bismiiɓe. Ko ndeen Makkah hoɗaa. Ibraahiim woppaani ɓiyngel mum gorel ngel kanum e neene mum tan e ndee yeeweende yejjiti ɗum en. Annabaaɓe ngoppataa ɓesnguuji mum en tan hono noon. Plastiin fof e woɗɗondirde e Makka ɗo o woppi Ismaa’iil ɗo, Ibraahiim ene yillotonoo Ismaa’iil e Haajaratu sahaa e sahaa kala. Nde Ismaa’iil yahi haa fuɗɗii naatande kellifuya e waawde faamde dokke annabaagal coomiiɗe e jibnaaɗo mum gorko o ɗee, baaba makko hoyɗitinaa yo layyoro mo ngam Allah. E ngootu e njilluuji ɗi Ibraahiim yillinooɓe noddimo e teelal,yeewtaniri mo muuyaande ndee e newaare. E oon tuma taw hakkille makko waawi jaɓde wonde nelaaɓe kala ko kollaa e koyɗi mum en koko laaɓi no yiyde huunde e nguurndam jaatiweejam nii; o faami ɗuum ko yamiroore genoyankoore, alaa e sago ko mande gollee. Nde baaba makko wiyimo: “E hey ma ɓiyngel am miin dee mi yiyii e koyɗol miɗo layyi maa. ϒeew ko woni heen jiyɗe ma? [Ismaa`il] wiy [mo] Baaba am waɗ ko njamiraɗaa ko. Ma a taw ɗo am ɗo, so Allah jaɓii, jeyaaɗo e muñɓe.” ( Q. 37: 102) Ɓe ɗiɗo kala, ɓiyɗo o e baaba mum, njahdi fayde e nokku goɗɗitiiɗo caggal wuro ngoo ha ɓe ngari e nokku ganndiraaɗo hannde Mina o, ɓe pelliti gollaade ɗoon yamiroore nde.Saytaan (Seyɗaane) ɗaɓɓi soklinirde ɓernde Ibraahiim gaa kirsugol sikkaaka dañaa mum o; o ɗaɓɓi jirgitde e ɓernde mum co’anɗe njurum rewrude e ciftingol ɗum giɗli e korsa hakkunde jibnaaɗo e ɓiyɗo mum, kono ɗuum leefnaani hay seɗe e semmbe Ibraahiim kam e pellital mum e ɗowtaade sago Allah. O rajmii Saytān (o werlii ɗum kaaƴe,) e nokkuuji tati ko ɗum jey sabaabu werlaade jamra7 kaaƴe ko gootol e jookli hajju. Ɗo Ibraahiim wiy ene hirsa ɓiy mum o, ngam haa siina yamiroore genoyankoore nde tan, malayka ari e makko yamiri mo yo o dartin. Wiyimo Allah jaɓanii mo layya makko kadi weltiima e ɗowtaare makko. Allah danndiri Ismaa’iil sabu baaba mum nayeejo o, soodtiri fittandu makko njawdi kalhaldi ndi malayka o jippodi e mum ummoraade dow kammu ,weeɗi ndi baaba makko yoo hirsundi, ndi lomtoo darned makko. 8 Ciimti ene kabra en wonde Ka’abah Mahi ɗum ko Baaba Aadama nde jippi e dow leydi nde,won wiyooɓe kadi ko Malayka. Hayso ɗiin ciimti pawaaki e ƴiye Qur’aan walla sewndeeji laaɓɗi, pawii tan ko e ciimti jom diineeji defte en gaadanteeji ne, dalilaaji keewɗi ene ngoodi ɗi ene cemmbina goodaangal Suudu Allah Hurmanteeru ndu gila e yontaaji keccuɗi teskuya aade. So en njonndiniima haysinno ko e aaye Qur’aan pillotooɗo ɗuwaaw Ibraahm (YKAWM) duwinoo nde woppata Ismaa’iil e caaɗngol Makkah he nde, “Caaɗngol ngol alaa puɗe takko Suudu Ma Hurmanteeru”, ene holla en suudu nduu woni ɗoon ko adii Ibraahiim. Maataw caggal nde besngu Aadama yeñi, keewi haa carii e dow leydi; nde ɓe ngoɗɗi tan ɓe taƴondiri e sewnde annoore genoyankeere nde, ɓe njejjiti ko ɓe ngaadondirnoo e joom maɓɓe ko. Nde tawnoo noon Allah ko jurmotooɗo tagoore mum, ɗo ɓe ngoni kala, so ɓe njahi haa ɓe puɗɗiima majjude e yaltude keeri jamirooje makko tan, O nela fayde e maɓɓe gooto ummoraade e maɓɓe mo ene siftinaɓe jamirooje makko; jannginaɓe laawol ( Sariya), ñeeñal e neɗɗaagal. Ɓiyɓe Aadama Keewi, carii e dow leydi haa ngonti leƴƴi, renndooji, e ngenndiiji keewɗi ceertuɗu, kono heen ngenndi kala Allah nelii e mum annabi tawa ko gooto e mum en, jaŋtantooɗo ɗum en e ɗemngal mum en, jeertina ɗum en. Won e ɓeen ɓe Qur’aan jaŋtanii en daarti mum en, kono Allah wiy ɓurɓe heewde heen O haalaani. Joom Hadisaaji en keɓii wiyde en ɓeen annabaaɓe e nelaaɓe ngonii teemedere e noogas e nay ujunere (124000), Ibraahiim ko e ɓeen annabaaɓe e nelaaɓe o jeya. Hayso deftere makko yettaki en ne, Qur’aan ene habra en podooje ɗe Allah fodannoo mo. Caggal nde Allah ƴeewndii (jarribii) Ibraahiim e geɗe keewɗe o gollii wonndude e ɗowtaare e jebbilaare, Joom makko wiy mo “Ma mi waɗe almaami wonande yimɓe kala”. (Q. 2: 124 ). Allah hesɗitini aadi hakkunde mum e jiyaaɓe mum rewnude e Ibraahiim. O yamiri ɗum yoo mah Ka`bah, ma taw tawi ka rappi haa ka firtii sabu welsindaare ɓooynde duumiinde e pusameeje mawɗe, keewɗe, ganndaaɗe e daartool aade. Ibraahiim e Ismaa’iil mahi suudu ndu haa ɓe ngoortii, o neli Ismaa’il yoo addan mo haayre nde artata taw Jibriil jippodiima e haayre ɓaleere wonnde e Ka’bah nde (Hajratul Aswad), waɗi nde e nokku mayre. Nde Ibraahiim e Ismaa’iil ngollii haa mahateeri ndii timmi, ɓe ñaagii ɗo Allah nde jaɓantaɓe golle maɓɓe. Qur’aan ene fillonoo en oon duwaaw: Nde Ibraahiim suuti ngooroondi mahanteeri suudu ndu wondude e Ismaa’iil [ɓe nduwii], Yaa aan Joom amen, Yo a jaabo ɗum ummaade e amen. Aan woni nanoowo ko woni kala; ganndo ko woni Kala. Yaa aan Joom amen, yo a waɗ min[ɗiɗo] jebbiliiɓe ɗo ma, e ko ummii e geñgol amen yo a waɗ heen ngenndi jebbiliiɓe ɗo maa. Yo a hollu min laawol amen dewrugol [ma]; Yo a jaabano min tuubuya. Ko Aan tan woni jaabotooɗo tuubuya, jurmotooɗo. Yaa Aan Joom amen Yo A Jippin e nder maɓɓe nelaaɗo e maɓɓe, jaŋtanoo ɓe aayeeje ma, janngina ɓe defte e ñeeñal kadi laɓɓina ɓe. Aan woni toowɗo semmbe ñeeñɗuɗo .” (Q. 2:127-29) Allah jaabii duwaaw mo Ibraahiim e Ismaa’iil (Yoo kisal Allah won e mum en) nduwii o. O jaɓaniɓe golle maɓɓe. Allah yamiri Ibraahiim yo habru denndaangal aadeeɓe wonnde ene waɗɗii e mum en hajjude e nduu suudu hurmaandu. Ibraahiim laaɓndii hoore mum: “Hol fof ɗo eerango am waawi yettaade? Sawtowol am fof e mawnude ne aduna oo ene yaaji, aadeeɓe ene keewi.” Kono Allah wiymo, waɗɗii ma e dow maa noddaandu nduu kono ko miin hoddirta nanee e aduna hee kala,Ibraahiim ɗowtii. Allah hoddiri noddaandu nduu nana (haa jooni kala jahɗo hajju wiyetee ko nootoyiima nduun noddaandu) ɗo woɗɗi e wertaango yaajngo. Yimɓe puɗɗii arde ɗo suudu ɗoo gila e nduun noddaandu. Ibraahiim janngini ɓe jookli hajju hono no Allah tinndinirnoo ɗum nii rewnude e malayka. Suudu nduu innraa Ka`bah. Ndu wonti nokku kawtirɗo ngam rewde Allah. Yimɓe ummoriiɓe e nokkuuji aduna hee kala mbaɗti hawtude ɗoon ngam hajjude. O wonti nokku hurmanteejo, hare e makko ene harmi (haɗaa, baɗɗo fof lawol ene fawee e dow mum). Waañde poñkon walla soppude lekɗe e nder nokku hee ene harmi. Neɗɗo kala ene hisi e nder makko gaa tooñooɓe. Ko ɗuum wonnoo geɗal ngal Allah feccani Makkah gila e yonta Ibraahiim, kadi haa jooni hay gooto e ɗi hurumaaji ñoortetaake e nder ngo wuro Allah malaango. Ko Ka’bah woni suudu adiindu maheede e dow leydi mbele haa wonana yimɓe kala nokku kawtirɗo ngam rewde Allah gooto ko aldaa e takkande ɗum denndidiiɗo walla jeridiiɗo. Ko o nokku mo e nder mum, mo woni kala ene wona e kisal . Ko o nokku symbol ngootaagu e potal aadeeɓe, ɗo siila nguru, ɗemngal walla ngenndi ngalaano hiisa. Ko o nokku ciftinoowo musiɗɗaagal aadeeɓe gaadenteewal nde yimɓe fof ngoni ɓiyɓe Aadama e Hawwa e les laamu Allah gooto bajjo mo alaa denndidiiɗo e laamu mum. 1Taaske ko konngol jigga ngol. Iwdi maggol ko he ɗemngal Berbeer, ko “Tafaske”. Ko kanum wonti Taaske he Pulaar, Tabaski he Wolof. 2Genesis 22:17 3Ibn Kathir wiy nde Ismaa’iil jibinaa nde taw Ibraahiim ene yahra e duuɓi cappanɗe jeetati e jeegom(86). Al-Bidaayah wa An-Nihaayah, Tum. 1, H. 363. Ƴeew kadi Genesis (16:16) 4Ibn Abbas wiy, Nelaaɗo Allah (YAJMH) wiy ko ɗum addi so yimmɓe kajjoyi ene mbaɗa Sa`aya. Woni seppude hakkunde fellooje ɗiɗi ɗee laawbi jeyɗiɗi. (ko e Hadiis he jeya) 5Ibn Abbaas wiy, Nelaaɗo (YAJMH) wiy: Yoo yurmeende Allah won e neene mum Ismaa’iil, so o woppuno jam-jam (o taarnaano ɗum ɓoolol) walla so o wefƴanooki heen, jam-jam wontata ko sewnde ene wal-walta. (Ko e Hadiis he jeya). 6Inna Allah laa yudii’u ahluhu“Allah yeebotaako koreeji mum.” fayndoraa e koreeji makko “Ahluhu” ko leñol ngol O suɓii. Sabu Allah jibinaani jibinaaka, kadi O alaa paso hay gooto. 7Jamra ko kaaƴon tokoson mberleteekon ñalnde 10 Jul Hijjata. Ɗo kaaƴe ɗee mberletee ɗo ne wiyetee ko Jamra. Jamra Wusta, Jamra Sughra e Aqbah 8Muhammad Muhsin Khan, The Translation of the Meaning of Sahiih Al Bukhaari. Arabic/English.(Riyaad: Daarus- Salaam, 1997) Tum. 4, H. 351.
https://binndipulaar.com/2020/07/31/juulade-taaske-walla-juulde-layya-hol-ko-woni-iwdi-mum/
Mansa Musaa, laaminooɗo joomaandu Mali e teemadannde sappo e nayaɓere (1400) woni neɗɗo ɓurɗo alɗude e ko anndaa he daartol. Ɗuum wonaa deftere balliftooɗo Afrocantrist hesere jaŋtii ɗum, alaa, ko jaaynde Ameriknaare wiyeteende celebritynetworth.com e kuɗol Brian Warner, yaltini ɗum ñalnde 13/10/2012. Gila ndeen ne hitaande kala doggol ene wayloo, kono haajooni alaa meeɗɗo ardemo dow. Ngalu Mansa Musaa, e ko jaaynde ndee feññini, ene eyɓinee fotde 400 milyaar dolaar. Eɗen ciftina, neɗɗo ɓurɗo alɗude e aduna hee hannde o, Jeff Bezos, Cosɗo Amazon.com o, ngalu mum ko 116.9 milyaar dollars. Rewi e mum ko Bill Gate cosɗo Microsoft o, mo ko ɓooyani tan ko kanum wonatnoo hoore limoore, ngalu mum ko 99.9 milyaar dolaar. Mansa Musaa wuurno ko tuggude 1280 haa 1337, o laamiima joomaandu Mali duuɓi 25 (1312-1337). E ngaan saanga Joomaandu Mali ene renndini e nder keeri walla les njiimaandi mum leyɗe hannde ganndiraaɗe Mali,Guinee, Guinee Bissau, Niger,Burkina Faso,Cote D’ivoire Gambie, Senegal e huunde Mauritanie. Daartol ene siftora jahgol makko hajju e hitaande 1324. E ngal ɗannungal o yahdii e yimɓe teemedde njoyo (500) e dimle kaŋŋe. Nde Mansa Musaa yeti Ejipt kanum e sate mum ɓe ndimti e saraaji piramid hakke balɗe tati. O rokki laamɗo (Sultan) Ejipt 50,000 dinaar, oon bismiimo, luɓimo hoɗorde (palais) mum, yamiri watuleeɓe mum yoo teddinɓe kanko e yahdiiɓe makko.Ɓe ngoni ɗoon lewbi tati. Hakke e ko ɓe njuppi ɗoon e kaŋŋe, liɓii coggu kaŋŋge e nder Ejipt ko ena wona duuɓi noogaas coggu mum ummitaaki. Nde Mansa Musaa arti o addori annduɓe heewɓe, gila e seerenɓe diine haa e architect en; o mahi jamaaji e jumaaji e nder leydi hee won e majji haa jooni ene keddii. Timbuktu wonti saare ɗuɗe e ganndal. Mali wonti joomaandu mawndu, doolnudu e nder aduna he.
https://binndipulaar.com/2020/07/26/mansa-musaa-laam%c9%97o-afriknaajo-%c9%93urnoo%c9%97o-al%c9%97ude-he-winndere-fof/
Caggal nde pulaar fuɗɗii huwtoraade alkule latin he maayirɗe sappannde 70, eɗen teskoo jime (poesie) he ɗemngal pulaar ɓeydiima saraade e yaajde no feewi. Ene jeyaa e lollinɓe jime pulaar, Njaay Saydu Amadu ganndiraaɗo Gelongal Fuuta. Kanko e Murɗo Joop, Kayya Joop e Ibraahiima Muktaar Saar, ngadii fiilde leppi jime taw ene yahdinaa e hoɗdu walla gitaar. Arɓe wattan ɓee kala njaɓɓi ko he teppe maɓɓe. Njaay Saydu Aamadu ganndiraaɗo waccoore mum “Gelongal Fuuta” jibinaa ko e hitaande 1958 e nder wuro wiyeteengo Jiinge Jeeri, e nder tunndo Ligisayba, falnde Kayhayɗi, to diiwaan Gorgol Muritani. Ko o jannginoowo. Caggal heblo ngo o waɗi to duɗal keblorgal jannginooɓe (ENI), o heblitaama kadi heblo seniingo to bannge ɗemɗiyankaagal ngam huɓindaade karallaagal njanngiin e ɗemngal makko neeniwal Pulaar. Tuggude e hitaande 1983 fayde e hitaande 2004, o wonnoo ko e jannginirɗi ƴeewndorɗi Duɗal Ɗemɗe Ngenndiije Ndenndaandi Lislaamiyankeeri Muritani. Hannde oo, ko o diisnondirteeɗo ko fayti e karallaagal jaŋde lesre to horirde falnde El Miina e nder Nuwaasot ( conseiller pédagogique à l’IDEN d’ElMina). Gelongal Fuuta ko yimiyanke ŋana, ballifiiɗo jime keewɗe. Ene wiyee boom jime makko limooɗe mum en ene njaha e ujunnaaje. O wallifiima kadi 19 deftere tawa heen 8 muulaama njaltii. He nder heen wootere, nde tiitoonde mum ko: “Leƴƴannde e Yimiyankaagal Fulɓe Fuuta Tooro”, o mo yeewta heen ko yowitii he jime e jimɗi Fulɓe Fuutankooɓe, walla mbiyen Fulɓe Senegaal e Muritani, sabu o haaɗaani tan e Fuuta kono o balliima haa Ɓunndu e Jolof. Gila e jimɗi ganni, ko wayno pekaan, dillere, yela, walla leele, haa e jimɗi naalankooɓe hanki, ko wayno medda Jaañ en, e naalankooɓe hesɓe yimooɓe haa jooni. Heen fannu kala omo yeewta iwdi mum, hol to huwtortee e nde huwtortee walla hinnde huwtortooɓe ɗum; hol faayida mum he nder renndo Fulɓe Fuutankooɓe​? He nder deftere he kadi omo jubbana en seeɗa ko fayti he yimiyankaagal kesal (poesie moderne). He mbeñdi naalankaagal ganni ngal, yimiyankaagal kesal ene laaɓndi karallaagal kono kadi ene wellitanaa mo woni kala. Tonngaaki he hinnde walla he dewbo walla gorko; loowdi mum kadi ene wellitii, kala toɓɓere nde neɗɗo welaa ene waawi wallifaade ɗum he yimre mum. Foti koko yowitii he diine, daartol, dawrugol, waajuuji aduna walla hirjinooji fayde he kala huunde; giɗgol, ekn… Yimiyankaagal ene naamnii (laaɓndii) karallaagal mawngal, teeyre e teylaare mawnde. Kala mo faayi yimre (poem) walla jimol (chanson), yo o ƴeew ɓonndu walla woyndu. Ɗuum firti ko so yimre ene fentee, yoo taw ko nde ɓulnde no ndiyam ɓunndu walla woyndu ni. Yimiyanke haanaani daraade tan wiya ene fenta ɗoon e ɗoon yimre, nde tawnoo kala mo woɗaaki ƴoogde he ɓunndu walla woyndu tiggundu, so reenaaki ƴoogata ko ɓakkere walla ndiyam nguddu ɗam, ɗam yarotaako. Yimiyankaagal ko maa teeya, weeya saatu nde jenngi, jeewi, yeewi walla nde terɗe ɓanndu fof cohani finnde, so nde welnde maa so nde mettunde. Yimre ene siŋkoree duƴƴe (rimes) tawa so a ndaarii ɗe, aɗa waawi heɓtin’de sifaa majje. Ɗeen duƴƴe ene mbaawi won’de duƴƴe cowe. Ɗuum woni yimre duƴƴiraande ɗiɗi-ɗiɗi aa-bb. Eɗe mbaawi won’de duƴƴe lommbe hono ni, abba walla lommbitte hono ni abab; e ɗe mbaawi jogaade mbaydi ngoɗndi ko wayno duƴƴe galɗuɗe (rimes riches),ekn. Yimre ene naamndii kedeɓol (vers), ɗuum woni kelme deggondirɗe ɓetaaɗe. Yimre ene hatojini he kijjanɗe (syllabes). Kedeɓol fof hol no foti kijjanɗe ngoni he mum? Yimre ene waɗanee galli walla mbiyen taƴe (Strophes). Hol no foti kedeɓi gallol fof waɗi? Caggal nde Njaay Saydu haalani en darnde duƴƴal he nder yimre, o siftinii en kadi wonnde ɗo yimiyankaagal yahrata hannde ɗoo ɓuri yiɗeede ko nde yimiyanke o waasata teppaade he duƴƴal, ko yo o huwtoro kedeɓol jeytingol (vers libre) walla sinno ko ene mbiyen ɗum kedeɓol bellitiingol. Yimre, e no Gelongal Fuuta wiy en, ene hatojini he mbaydi (forme) tawa so neɗɗo yiy ɗum ene heptina hayso o taraaki nde. Yimre ene hatojini he loowdi (fond). Ɗuum woni kuɓindaagol tiitoonde nde e cañogol miijooji ɗi. Njaay Saydu ene rokka en yeru he yimre mum katante. Tijjanooɗo gila he duuɓi, jooni arii Ittii yaw, haɗii koyeera, nana darii Jaayre ngenndiyankooɓe laaɓnde, joom fiɓnde Jooltoowo hujjaaji, mo yiilaaki innde. Alla yiyii darnde maa, rokki haa timmi Annabaaɓe ndenndi, nduwii, biyi e nde himmi Nasrun, ko aan Alla tellinani ɓittaaɓe Inta waɗmaa wonande añɓe wuttaaɓe. Balloowo jaawɗo, hay sahaa, mo aamaani Anniya maa laaɓii, hay gooto, humpaani Hare ndimaagu tan, goɗɗum, a soklaani. Ko aan woni e jaati ngatamaare tijjaande Oornde kisal, jaaƴnde jeytaare sabbaande, Yoo Alla won ballo, konunke tonngaaɓe Taƴa tonngi, law, tonngitan maa monngaaɓe Asamaan haa leydi wonta ƴellitaare Annguɓe no baayeeji ceerta e leƴƴitaare Ndee ɗoo yimre, hono no Gelongal teskiniri en ɗum nii, waɗi ko galli tati walla taƴe tati. Gallol gadanol ngol waɗi ko kedeɓi jeetati. Gallol ɗimmol ngol waɗi kedeɓi tati. Gallol tataɓol ngol waɗi ko kedeɓi jeegom. Kedeɓi ɗii fof kawri ko 17. Gootol heen fof kadi waɗi ko kijjanɗe 12. So a ƴeewi kadi maa taw kedeɓi ɗiɗi fof njiidi duƴƴe (duƴƴe cowe) so wonaa he gallol ɗimmol ngol. Duƴƴe kedeɓi nay cakkitiiɗi ɗii, ko duƴƴe galɗuɗe mbiyetee
https://binndipulaar.com/2020/07/25/njaay-saydu-amadu-hol-ko-foti-wonde-mbaydi-yimiyankaagal-kesal/
Tokyo, Japon: Emiraaji Arabeeɓe Dentuɗi neldi laanel-cunnorgel fayde ɗaŋre Mbaañ, taw fayndaare ndee ko diidde natal kuuɓnungal mbayliigu sahaaji (dynamique du temps) he nder weeyo (l’atmosphère) ɗaŋre woɗeere nde. Cunnotoongel ngel (sonade/probe), “Al-Amal” hono no ka inniraa he Arabeere, ko laana meha (ka aldaa e neɗɗo). Ka waynorii ko Tanegashima Space Center to worgo Japon ñalnde Aaɓnde he waktu 6:58, waktu Japon ene hawra he 21:58 GMT caggal nde yahdu makka faɓɓitaa lawbi keewɗi sabu kaɗooje weeyo. Eɗen nganndi oo ɗoo sahaa, leyɗeede keewɗe ngoni ko he daɗndu ene mbaɗda idaa fayde to ɗaŋre woɗeere to. Eɓɓo Emiraaji ngoo tawti ko ngo Tianwen-1 mo Siin (Chine) e Mars 2020 mo Dowlaaji Dentuɗi Amerik. Gooto e maɓɓa kala ene yiɗi huwtoraade fartaŋŋe ɓattondiral hakkunde ɗaŋre Ngaawe (planete Terre) e ɗaŋre Mbaañ. He biyɗe NASA, he lewru Yarkoma (octobre) maa Ngaawe e Mbaañ ɓur ɓattondirde. Hakkunde majje wonata ko 62.07 miliyoŋ km. Al-Amal, ene tijjaa maa yettoyo yirorde (orbite) Mbaañ hedde lewru Colte (Février) 2021, ɗuum ene hawrita e maanditaare duuɓi 50 ko EAD ndenti ngonti gootum. Emiraaji Arabeeɓe dentuɗi, eɗen ciftina, renndini ko Emiraaji 7. He mbeñdi ɗanle goɗɗe fayde Mbaañ gonɗe e heblaneede ɗe, Al-Amal kanum fiɓaani juuraade he dow ɗaŋre woɗeere nde, kono ka yiɗi ko wanngaade ɗaŋre woɗeere ndee ko ene wona hitaande Mbaañre timmunde, ɗuum ene hawra balɗe 687. Hayso tawi fayndaare maɓɓe e ngal ɗoo nelal ko diidde natal kuuɓnungal mbayliigu sahaaji he nder weeyo ɗaŋre woɗeere ndee ne, tiindaare maɓɓe ene ɓuri ɗoon woɗɗude, sabu kuccam maɓɓe tigirigi ko siñcude koɗanɗe to dow ɗaŋre Mbaañ hakkunde ɗo he duuɓi teemedere payɗi arde. Tuggude he 1960 fayde jooni, ƴeenwdooji keewɗi nelaama ngam sunnoyaade Mbaañ, kono keewɗi heen ndañaani woɗɗoyde boom, walla hayso njettima ne ndañaani juuraade. Ko ɓuri heen heewde ko Amerik neldatno ɗum. Kono gila duuɓi sappo jooni, caggal nde tabiti wonnde waameeji ndiyam meeɗi dogde he ɗaŋre ndee hakkillaaji aduna oo kala ene kuccitani nde. Omar Sarif, mawɗo eɓɓo ngoo o ene wiya: “ Ngoo ɗoo ƴeewndo ma rokkir yiyannde heeriinde he ko yowitii he ndee ɗaŋre saɗtunde huɓindaade. Waɗi nguuɗoo njillu wiɗto won’de keeriingu,” o wiy, “ko maa ngol ɗoo won laawol gadanol, ngol he mum maa denndaangal annduɓe aduna o ndañ humpito huuɓtodinngo he ko yowitii he weeyo ( atmosphère) Mbaañ he waktuuji ceertuɗi he nder ñalawmaa kanum he saangaaji (saisons) ceeruɗi.” Haa jooni kanko Omar Sarif omo wiya: “E min njogii estaraateejii ngam addude ballal amen he tiiɗnaare nde aduna oo kala waɗata ngam ƴellitde karallagal-mbaylaandi e ganndal. Ɗeen golle ɗe ngannduɗaa so neɗɗanke fellitii nawde aadee to dow Mbaañ, maɗe mballit no feewi.” Emiraaji Arabeeɓe Dentuɗi ene jogii satilitaaji 9 gollooji gonɗi he yirorde (orbite), kadi eɓe njogii eɓɓo lottude 8 goɗɗi he duuɓi garooji. Eɗen ciftina kadi ɓe neldiino neɗɗo maɓɓe ka dow kammu ngam tawtoyaa luliiɓe to International Space Station.
https://binndipulaar.com/2020/07/20/nelal-arabee%c9%93e-garwaniiwal-ngam-sunnoyaade-%c9%97anre-mbaan-planete-mars-wayniima-hannde-taw-ko-japon-ngal-duppitiri/
Firoojo deftere Allah, Al-Qur’aanaare teddunde nde, puɗɗiima heewde he ɗemngal Pulaar. Gila he kaamiilu kiɓɓuɗo o haa e taƴanɗe ko wayno taƴannde “Amma”. Ƴellitagol karallaagal kesal e mbaydiiji kesi caaktirgol kabaruuji haa ɓuri teeŋtude to bannge numérique/digital, ɓeydii ma weeɓnude Cargol ganndal. Ko ɗuum addanii suka Guinee-naajo (Gine), Alfaa Amadu Ɓuriya Jallo, suɓaade muulde firo mum Qur’aana he karallaagal numérique/digital. Alfaa Amadu fuɗɗiima firde Qur’aan he ɗemngal Pulaar gila he 2008 haa 2015 ko ndeen o timmini golle makko wonndude e ballal seernaaɓe heewɓe e almuudɓe Qur’aana. Ngooɗoo firo hitoyeewo waɗaa ko he MP4 ene wonndi e karambol taratoongol. So a fawii karambol ngol he dow binndol he ngol taranomaa firo mum. Alpha Amadou Bhouria, hono innde makko winndirtee he Farayse ni, wurii hannde ko to Holland. Ko o daraniiɗo ɗemngal Pulaar, baɗoowo jeewte ngam hirjin’de Fulɓe fayde he jaŋde e ɗaɓɓugol ganndal.
https://binndipulaar.com/2020/07/09/firo-al-quraan-he-%c9%97emngal-pulaar-muulngo-numerique-digital/
Ñalnde 26, Seeɗto (Avril) 2020, Fuuta Tooro waasi gooto e ɓiyɓe mum korsinnooɗo ngenndi mum, ɓaleeɓe Muritaninaaɓe ne kay mbaasii harbiyanke ndimaagu, baɗɗo cagataagal mum fof he haɓaneede potal e ndimaagu he leydi mum, kono ɗemngal Pulaar e Pulaaryankooɓe aduna kala njahraama yimiyanke mum en ŋana binnduɗo hakke 200 yimre pulaar tawa yoga heen ene fiilaa e leppi ɗi o waɗatnoo ngam hirjinnde e finndin’de. Sayku Umar Bah, sabu ko kanko kaalaten, jibinaa ko ñalnde 6, Siilo (Janvier)1956, to Ɓogge-Dow he nder Fuuta Tooro (Muritani) diiwal Halayɓe. Sayku Umar jibinaa ko he galle ganndiraaɗo ganndal Islaam, hono no o siforiiɗum he yimre makko almuudo ni. Wadde ko he nder galle maɓɓe, nde o yonti naatde jaŋde, o winndanaa BAA, tawi kadi ko baaba makko tigi wonnoo ceerno makko, ko he duɗal mum o janngi Qur’aan. Sabu wonnoode he duɗal baaba makko ko Qur’aan tan janngetenoo ɗoon, nde o yonti yuurnaade defte baaba makko nelimo to seernaaɓe woɗɓe yo o yah o janngoyaa toon Sariya e ɗemngal Arab. He ndiin mbaydi, o janngii e seernaaɓe heewɓe ko wayno Ceerno Abdallahi Jah mo Ɓoggee, Ceerno Haamidu Gaalal mo Bagodin, porofessoor Aliw Kan mo Teekaan, Ceerno Muhammadu al-Basiiru Bah, mo Ɓoggee, Ceerno Abuu Malal Bah mo Jowol. Ɓeeɗoo fof ko ɗoon he wuro Ɓoggee he ngollatnoo. Caggal ɗuum Sayku Umar yahi Kayhayɗi (Kaedi) to duɗal Ceerno Amadu Neene Bah, o woni toon duuɓi tati omo jannga toon Sariya. Kono Sayku Umar wiyi, ceerno mum gaadanɗo ɗum feɗɗitaade he ɗemngal Arab ko Amadu Abdul Sal. Ko ceerno makko mo tiindinooje mum ɓuri battin’de he hakkille makko sabu mum yaajde ganndal e waawde ɗemngal Arab. He 1976 o waɗi ƴeewndo ngam won’de jannginoowoo ɗemngal Arab he duɗe laamu Muritani. Nde o ƴettaa heen o nawaa wuro Seylibaabi. O janngini ɗoon duuɓi ɗiɗi, caggal ɗuum o waɗtoyaa direkteer duɗal Garlol he lewru Silto (Septembre) 1978. He hitaande 1979, o nawaa duɗal ilo K, to Nuwaasot. Ko he ndeen hitaande o dañi burse makko ngam jokkoyde jaŋde makko to leydi Libi. O janngi toon e duɗal ndema Awoyliya haa o dañi heen seedanfaagu makko cukko aasiñoor (ingénieur adjoint, en agronomie), he hitaande 1983. “Miɗo goddunoo no feewi he janngude ɗemngal Farayse,” o wiyi, kanko Seyku Umar, ko ɗuum waɗi he Silto (Septembre) 1985, njahmi to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Bordoo 3 ( université de Bordeaux 3) he senngo jannginoowo ɗemngal Farayse heertinanaango hoɓɓe, janngumi ɗoon duuɓi ɗiɗi.” Tuggude 1988 haa 1993 janngoymi duɗal jaaɓi-haaɗtirde Pari 3 ( Sorbonne Nouvelle), 1999 haa 2000 Pari 5 Descarte. Ko ngol lappol kaawningol addantami wiyde, heen sahaaji, “komi ceernaajo daccuɗo ( un marabout raté) walla almuudo majjuɗo he nder duɗe jaaɓi-haaɗtirde Farayse. Ko e hitaande 1977 Seyku Umar fuɗɗii janngude Pulaar he nder duɗal Umar Alasan Jah mo Ɓoggee. Nde tawnoo ko he ɗemngal Arab o janngi, ko he ngaal o nehii, kadi omo yiɗnoo ngal no feewi, ɗo adan ɗoo o fuɗɗorii ko winndude jime he Arab. Kono he 1978, o waɗti fentude jime he Pulaar caggal nde o janngi winndude he neeniwal makko. O fuɗɗorii ko firde jime Arab o waɗti ɗum en he pulaar kadi o wayla taariindi jeereendeyankooɓe ndii no ardi he jimol ngol ni o waɗta ɗum he taariindi Fulɓe walla Fuutankooɓe. Yeru, kala ɗo yimre ndee haalatnoo Tilliis (khayme) o waɗta ɗoon huɓeere walla suudu. Ko Sayku Umar inniri lappol kaawningol koo, sikke alaa ene battine he nguurndam makko, hono no jime makko ɗee kabrirta en ɗum nih. Eɗen njiya he makko won’de almuudo paarnoriiɗo almudaagal, pullo kiranoowo pulaagu e Fuutankaagal mum, ɓaleejo kaɓantenooɗo ndimaagu e hurum neɗɗo ɓaleejo, kono kadi o ɗuurnaaki goonga wonnde Afrik ko daɗaaɓe hannde e ganndal e mbaylaandi ndi o wiy en, “wonti no Alla deweteeɗo ni.” Sikke alaa, toɓɓe loowdiiji jime Sayku Umar Bah ene keewi kadi ene ceerti, sabu en mbiyii o fentii hakke 200 yimre, kono so en njonndiniima haysinno ko hee ɗee-ɗoo jime ɗe payɗen taraade ma en taw ɗeeɗo toɓɓe ene ngarta he nder kala jime makko: Ganndal e mbaylaandi, ɗemngal Pulaar e Fuutankaagal (neɗɗankaagal,pinal, e daartol Fulɓe), ndimaagu e hurum neɗɗo ɓaleejo, ndimiyankaagu, jeytaare e potal hakkunde yimɓe; reen’de jojjannde aade haa ɓuri teeŋtude e rewɓe. Ko mi almuudo tani mum almuudo Ko mi almuudo gonɗo Ko mi almuudo donɗo. Ko neɗɗo nehraa fof battina he mum, Ko neɗɗo wuuri fof suɓanoo ɗum ɓiyi mum. Neɗɗo ene yiɗi ko tawri jibinaaɓe mum Haa teeŋti so wontii donateeɗi ɓoornateeri njaatiraaɓe mum. Ko oo Qur’aaniyanke woni baaba am O anndaa so wonaa Allah e Nelaaɗo e enɗam, Mo ñaawrataa so wonaa ndee yiyannde jibini mi Waɗde ko o tawri taani am koo o rontinimi. Almudaagal ko huunde adiinde he Seyku Umar Ba, hono no njaŋtori ɗen ɗum dow ni, ko ɗuum waɗi almudaagal ene battine he makko. Hono no o wiyri ɗum he yimre hee ni: “Ko neɗɗo nehraa fof battina he mum”. He njillu makko ngu o adii waɗɗe he Dowlaaji Dentuɗi, o rokkiino min heen teskuya e wonnde haysinno almudaagal nattii yiytinaade e ɓoornungal makko walla darnde makko (won’de mo dawriyanke e pulaaryanke) ne, ene feeña he sawto makko. Sabu no o daasirta sawtowol makko so o mo haala e ne no o fooɗirta kelme ɗee ni, waɗi ɗum he makko ko nehdi almudaagal. Kono he yimre makko Ceerno Muntagaa Taal, Seyku Umar famminii en heen yiyannde mum he Ceerno, ” Ceerno hannde wonaa kaala tan e kurus Wonaa alluwal tan, deftere maa tummbitere; Ceerno hannde wonaa waare tan e Kufune…” Ndeke noon eɗen mbaawi wiyde wonnde o yiyaani luurondiral hay gootal hakkunde won’de mo Ceerno e won’de mo dawriyanke kaɓanteeɗo ndimaagu leñol e won’de Pulaaryanke cippiranteeɗo ƴellitaare pinal e ɗemngal mum. Ko mi ɓaleejo nguru e mbaydi Ɓaleejo tiinde e ngeɗu ko noon yimɓe mbaadi. Mi ɓawlat ndonmi ko ɓawlude ko ɗuum woni aadi. Njiɗatmi koko ngonmi mbasortoomi koko ngonmi Kiitortoomi koko kiitortooɗomi nanndi; Mbaydi am rawnat so mi suniima mi ɓolii ma, So mi hesniima mi rawnat; Somi weltiima mi wasiima mi ɓawlat. Ko mi ɓaleejo mi hiitortaako ko ɓawli Ko mi ɓaleejo mi mankinortaako ko ɓawli Mbasortoomi, ngaaɓnortoo mi, nduwortoomi koko ɓawli. Naange ñawlii ngummo ɗen he jonnde men Ɓamten, teddinen ko ngonɗen ɓamtoroɗen. Fenaande ɓooyii e ɓaleejo hiitoreede he nguru mum. Waɗde ñalawma am moƴƴo ko ɓaleejo, Dawol am gaaɓngol ko ɓalewol tawde komi ɓaleejo; Mi wontaa hiitoro ko ɓawli. Ɓaleejo e ɓalawaagu ko toɓɓe keewɗe artude he nder loowdi jime Sayku Umar Bah. Ɗuum noon haawnaaki he kala ɓaleejo Afriknaajo haa ɓuri teeŋtude he ɓaleejo Muritaninaajo, sabu gonndigal kaaɓni ngal hakkunde ɓaleeɓe e safalɓe he nder leydi he. Yimɓe heewɓe kadi ɗanniiɓe he leyɗeele safalɓe ko wayno Libi, to Seyku Umar wonnoo to, ene keewi teskaade he Arabeeɓe won’de yimɓe jogiiɓe yaw he neɗɗo ɓaleejo. Ɗuum ene addana ɓeen ɓaleeɓe ɓeydaade tin’de koye mum en e hiran’de neɗɗaagu mum en. Teeŋti noon he neɗɗo bayɗo hono no Sayku Umar janngunooɗo he Arab, nehaa he yiɗde neɗɗaagal e pinal Arabeeɓe. Wuurde kaan ɗoon ngonka ene addana ɗum ruŋtaade joom mum en, ruttaanoo neɗɗaagu mum e pinal mum. Ɗuum ene feeña he ndee yimre he ɗii-ɗoo konnguɗi: “Ko mi ɓaleejo nguru e mbaydi, ɓaleejo tiinde e ngeɗu ko noon yimɓe mba’adi. Mi ɓawlat ndonmi ko ɓawlude ko ɗuum woni aadi; njiɗatmi koko ngonmi mbasortoomi koko ngonmi; kiitortoomi koko kiitortooɗomi nanndi. Mbaydi am rawnat so mi suniima mi ɓolii ma, so mi hesniima mi rawnat; somi weltiima mi wasiima mi ɓawlat.” Pulaar ko ɗemngal no ɗemɗe winndere nii bayngal, Ngam woni neɗɗo ko ɗemngal. Reeni ɗemngal ko binndol, Yonaani he ɗemngal tan kaalgol Hayso ene nafa he reen’de keerol. Acci ɗemngal ko pinal e Yeeñcin’de mbaylaandi e gollal. En ɓuraaka tinndi e daari keewgol Ɓuraɗen ko binndi e mbaylaandi e gollal. Grek hecci ɗemɗe aduna fof he ganndal, Kono nde yeebanoo tan heedtu caggal Lollii ko he taaniraaɓe men Firawna en ɓe keɓnoo ganndal, Hayso en paalaaka, ɗum hannde e mawnude goodal. Ɗuum noon pulaar ko ɗemngal he doole ɓiyɓe mum pad ngal Winndeede e wiɗteede naamningal, He pewje ɓiyɓe fulɓe fof cabbi ngal. Yoo hersu hoya kala mo yiɗaa ngal Nuska waya no jaawngal. Yoo Alla ɓamtu ngal ɗemngal Nuska Usta kala mo yiɗaa ngal. Hono no haɓanaade ittude yawaare nde raneeɓe njogii he nguru ɓalewu ni, e finndin’de neɗɗo ɓaleejo e hirji’de ɗum he yiɗde hoore mum e faarnoraade nguru mum ni, ko noon ne hirjin’de Afriknaaɓe yoo nduutano ɗemɗe mum ngenndiyeeje ko yiɗde heɓtude ndimaagu mum timmungu e salaade won’de jowitiiɗo. He ndee ɗoo yimre Sayku Umar siftinii en wonnde: “Reeni ɗemngal ko binndol, yonaani he ɗemngal tan kaalgol hayso ene nafa he reen’de keerol. Acci ɗemngal ko pinal e yeeñcin’de mbaylaandi e gollal. En ɓuraaka tinndi e daari keewgol, ɓuraɗen ko binndi e mbaylaandi e gollal.” Ndeke janngude ɗemngal men woto won tan janngude tinndi, daari, paykaa e pulareeje, haysinno ɗuum fo ko heen jeya. Kono ko yo en njeeñcin heen gannde e pine toowɗe wonndude e mbaylaandi e gollal. Ma en ngartu he Jime Ceerno Seyku Umar Bah he nder winndannde woɗnde. Yoo Geno yurmomo hoɗnamo ɗo ɓuri toowde he aljannaaji.
https://binndipulaar.com/2020/07/05/seyku-umar-bah-yimiyanke-pulaar-o-e-jime-mum/
Bamako, Fedde Tabital Pulaaku Mali huccondirii he jaayndeyankooɓe ñalnde Mawbaare (Talaata) 5 Korse (juin) 2020 ngam hollirde mettere mum en he ko Fulɓe torletee to hakkundeere leydi Mali ko tawa alaa ko saabi ɗum tan so wonaa jeyeedeɓe he leñol Fulɓe. Hooreejo fedde Tabital Pulaaku o, Abuu Soh, hollirii wonnde ko Fulɓe ɓee mbaɗetee to hakkundeere leydi ndi koo ene soklini ɗum sanne. He nder kuccondiral e jaayndeyankooɓe (conference de press) kamɓe mawɓe Tabital Pulaaku Mali ɓe kollirii doggol inɗe keewɗe jeeyaaɓe he leñol Fulɓe torlaaɓe ngam takkeede wonnde ko he pelle jihaadiyankooɓe njeya tawa ɗuum ko fenaande nde alaa fof ɗo ɓaggi. He nder oon diiwaan kooniŋkooɓe leydi ndii nana ngaaltoo Fulɓe ene njagga ɗum en, woɗɓe heen ɓe mbara ɗum en ɓeye ɓe majjina ɗum en ndonka yiyteede. Ɓe ndokkii yeru he wuro wiyeteengo Massadugu. Ɓe mbiy kooniŋkooɓe ɓee njaggii ɗoon Fulɓe 21, heen njeeɗiɗo ɓe nawi ɗum en haa he nder genaale ɓe mbari ɗum en toon. Sappo e nayo heddiiɓe ɓee haa jooni njiytaaka. Ɓe kollirii kadi wonnde hayso fedde Dan Am Ambasagu ndee koko fusaa to bannge laawol ne, e ɓe njokki haajooni nanggude Fulɓe he nder diiwaan he e ɓe torla ɗum en.
https://binndipulaar.com/2020/06/07/mali-haajooni-ful%c9%93e-ene-mbaree-he-dow-fenaande/
Ko he nduu ɗoo lewru, ñalnde 11 Korse (Juin) 2021 waɗata duuɓi sappo e go’o ko Mammadu Sammba Joop, ɓurnooɗo lollirde Murtuɗo walla Baaba Leñol, hooti saare ngoonga. O yahii kono o naworaani ñamaande leñol Fulɓe kono Fulɓe kam ene njoganiimo tawo ñamaande. Murtuɗo rokkiino nguurndam mum fof leñol Fulɓe e ɗemngal Pulaar. O hirjinii Fulɓe he winndude, janngude e janngin’de ɗemngal Pulaar. O jannginii, o heblii jannginooɓe kadi o wallifiima defte keewɗe he ɗemngal Pulaar. Kono ɗeen defte noon haajooni leñol ngol daraaki he no ɗe muuldaa. Ɗuum ko ñamaande teddunde, nde yontii leñol ngol ene ƴeewa no rootorii ɗum. Aduna e juutde koyngal, waasataa maa ñalawma ar ɓiyɗo Pullo nana innde Murtuɗo wiya holi ngon’ɗo oon, hono no won e sukaaɓe mbiyrata hannde holi gonɗo Koli Teŋella walla holi gonɗo Ceerno Sileymaani Baal ni. Kono e yonta men hannde, mi sikkaani so won laaɓndotooɗo holi gonɗo Murtuɗo Joop. Ko ngoonga noon kala ko annda waasataa ɗo majjaa, ɗuum noon kala jiɗɗo ɓeyditoraade e holi gonɗo Mammadu Sammba Joop Murtuɗo yoo ƴeew winndannde Ceerno Jamaal Soh ndee ɗo walla o ƴeewa winndannde Mélanie Bourlet Mamadou Samba Diop Murtuɗo La Voix des Sans-Voix. Enen njiɗɗen raɓɓikinaade tan ko he toɓɓere nde Murtuɗo rokkunoo nguundam fof ndee woni jaŋde e binndol pulaar. Sikke alaa Murtuɗo ko dawriyanke kaɓantenooɗo yooltuɗe jojjanɗe kala ñoolaaɓe, doofolɓe, haa ɓuri teeŋtude e ɓaleeɓe Muritaninaaɓe ko ɗuum rokkunoomo innde makko”Gawlo Miskineeɓe”. Kono addani Mammadu Sammba Joop won’de mo Fulɓe fof ko darnde makko he Pulaar. Nguurndam makko fof o waɗi ɗum ko he haɓaade humam-binndaagu e majjere rewrude he janngin’de e ƴellitde ɗemɗe ngenndiije Afrik, teeŋti noon e neenewal makko Pulaar. He ndiin ɗoon mbaydi Murtuɗo ene jeyaa e tafɓe pelle pulaaryankooje keewɗe gila he Muritani, Senegaal haa he leydi Farayse. O jannginii kadi o heblii jannginooɓe pulaar he ɗiiɗoo nokkuuji kala. O waɗi heen jeewte dingire e hirjinooji ngam noddude Fulɓe yoo ngar njannga kadi mbinnda he ɗemngal mum en. Yo ɓe mballifo he Pulaar kala gannde ɗe ɓe njoginoo, ɓe pira ɓe egga gannde ummoraade he ɗemɗe goɗɗe ɓe mbaɗta he ɗemngal maɓɓe Pulaarr/Fulfulde. Murtuɗo haaɗaani tan e hirjin’de wonnde yo en mbinndu janngen he ɗemngal men pulaar, kono o wallifiima ko heewi e no o habriri en saanga nde o ari Dowlaaji Dentuɗi Amerik 2006 nootitaade noddaandu Pulaar Speaking Association of the USA. He nder jeewte men e makko e ngaan tuma, o wiyno en omo wallifii ko heewi he ɗemngal Pulaar, kadi o firii heen gannde tawo ko toowɗe dowrowe ko wayno Fisik (physique) e chimie. Ene jiyaa heen kadi firo deftere Al-Qur’aan he ɗemngal Pulaar, firo deftere Seek Anta Joop Nations Nègres et Culture (Ngenndiij Ɓaleeɓe e Pine Mum en). O wallifiima kadi defte daartol e defte ko yowitii he dawrugol. O wallifiima kadi he toɓɓere Holno Allah Anndortoo he Science? So en tuugniima he ɗuum, eɗen mbaawi wiyde Murtuɗo winndii ko heewi ko jiidaa tan e jime makko ɗe ngannduɗen ɗe. He ngaan tuma mi heɓiino laaɓndaademo ko waɗi ɗeen defte fof hay wootere heen muulaaka? Kono o wiyi mi tan ko o dañaani muulowo. Mi laaɓndi moomo ko haɗimo nawde ɗe ARED ɓeen muula ɗum? O wiyi ARED wiynoomo he ngaan sanga ko muulataa gannde toowɗe, muulata tan ko defte janngirɗe. Mi heɓiino wiydemo mbele miɗo waawi holtide Pulaar Speaking fiyaaku defte ɗee min ƴeewa so ɓeen ene njaɓe muulde ɗum, e so ɓe njaɓii mbele kanko ne omo jaɓa jebbildeɓe defte ɗe​? O jaabiimi wonnde defte ɗee ko leñol ngol jeyɗum, kadi nana ɗoon jooɗii he nder bakane e kartoŋaaji, ko doombi tan njogiri ñaamde ɗum en. Ndeke noon kala e leñol he waawɓe aran’de ɗe o tottat ɗum en. Hay haame noon min ndewindaaki ndeen toɓɓere nde tawnoo ɓooytani caggal ɗuum tan o ummii Cincinnati o fayti Columbus, Ohio o rewriɗoon o fayti New York. E ngaan saanga kadi taw appaare mo o naniratnoo oo boni, ko he binndol tan o haaldotoo. Ɗuum noon wonaano ko newi so joom mum en ngonndaani he nokku gooto. Hono no mbiyɗen dow nii, Mammadu Sammba Joop Murtuɗo kañum remii lowre mum he ngesa pulaagu. Kono enen so defte ɗe o woppidi en ɗee muulaaka, caraa e leñol he ngol naftorii ñamaadne makko nana he daaɗe men. Sabu waawa faameede wonnde fotde duuɓi cappanɗe nay e nguurndam makko ɗi o itti omo rokki ɗum en leñol ngol, o wonndaaka cuddiiɗo, o wonndaaka ɓiyɗo, o wonndaaka jawdi omo gollonoo leñol ngol, o maaya tan ɗeen golle fof ngoppe doombi e come ƴakka ɗum en. Ndeke noon yontii ko banndiraaɓe Murtuɗo e sehilaaɓe makko humpitiiɓe to ɗeen ballifanɗe mooftaa ɓee, nde njaltinta ɗum en kolla leñol ngol. Enen fof ndenten ndaroɗen he no ɗeen ballifanɗe muuliraa ɗe caree he leñol he. Ɗuum wonana ngol ndonateeri maggol ummoraade he oon mo innde mum ɓurnoonde lollude ko adii nde maayata, wonnoo ko Baaba Leñol.
https://binndipulaar.com/2020/06/06/duu%c9%93i-sappo-e-goo-caggal-ko-murtu%c9%97o-maayi-haa-jooni-defte-makko-muulaaka/
Caggal nde deftere Porofesoor Abuubakri Muusa Lam, Fulɓe Gila Heli e Yooyo Haa Fuuta Tooro, yalti, en mbaɗiino winndannde he lowre men http://www.pulaaronline.com, nde tiitoonde mum wonnoo ko: Ko addi Pesooɗe he Binndol Pulaar? Hono no yimɓe heewɓe, he ngaan saanga, en kucciniino feloore he kuwtorogol pesooɗe he binndi makko he dow luutndare ko nanondiraa he kuule mbinndiin Pulaar. Sikke alaa he oon tuma en naniino omo jaaboo kala felatnooɓe mo he binndanɗe he ɗemngal Farayse nder Jamaa-Tabital Pulaaku. Ko ɓooyaani en kawrii he winndannde Pulaar juutnde nde Porof. Abuubakri M. Lam waɗi gila he ngaan saanga, ngam fammin’de heen yiyannde makko, e hol ko addanimo ɓeydude pesooɗe he binndi makko. Ko fotde men, hayso en ɗaɓɓaani yamiroore makko, jippin’de ɗoo ndeen winndannde, ngam mo woni kala ñaawirana ɗum hakkille mum. E ndee-ɗóó winndannde, njiɗmi ko ruttaade e ko faati e lelnde binndól ɗemngal pulaar. Waɗi noon ko won nan-nanti njettii mi ; ko ɓurmi teskitaade e majji ko ñiŋooje jówitiiɗe e no lelnirmi binndól e Sawru Ganndal. Ɗuum noon alaa-e-sago mi jaaboo, mi rokka dalillaaji gaddanɗi mi winndirde no mbinndirmi nii, gila e Paalel Njuumri. Ko adii kóó fóf, mi siftina ko kaalnóómi e puɗɗórgel- golle Paalel Njuumri : « Njokkirten puɗɗórgel-golle men ko lelnde binndól. Eɗen nganndi won sarɗi darnaa ko faati e no pulaar fóti winndireede ; eɗen nganndi kadi won wiɗtooɓe men yaaruɓe ganndal ɗemɗe sakkitɓe peeje ko faati e ɗuum. Enen noon to bange men, mbindirɗen tan ko no hakkille men sikkiri ko noon fóti winndireede. Ɗuum alaa ko bonnata hay dara. Eɗen cikki hannde yimɓe póti ko acceede ndurna miijóóji mumen e no binndól ɗemngal mumen fóti leloraade ; aduna e juutde koyngal, maa won ɗo yimɓe kawri, tawa kadi hay gooto ɗawaaka to baŋnge peeje : so mesalal saamii, mawɗo ene hocca, cukalel ene hocca. E ngoon yeeso kadi, deftere men ndee ko jarriborde sabu won ɗo kóŋnguɗi góóti mbinndiraa e mayre e fannuuji ɗiɗi céérɗi, ɗuum fóf noon haa yimɓe mbaawa ƴeewande koye mumen hol heen binndól ɓurngól yuɓɓude. Ko ɓuri raɓɓiɗde e haala tan, anniya men ɗoo ne ko yomnaade mbele maa en njiitu laawól ɓurngól feewde.» A.M. Lam Siftinde ɗii-ɗóó kóŋnguɗi ene haani sabu, e Sawru Ganndal, ko e jarribaade ngonɗen haa jóóni. E Sawru Ganndal, en naannii kesum : wóni pesooɗe nane dów o e e. Wiyaama ko ɗuum ɓuri laawde won heen, haa tééŋti e haralleeɓe wonɓe e salndu toppitiindu ɗemɗe genndiije e laamu Senegaal. E taawilaaji, wiyaama won e maɓɓe yaaɓe haa mbii deftere ndee fotaani jaŋngeede e duɗe ɗe laamu halfi. Won sehilaaɓe njééwtidmi Pari, e ɗanngal mbaɗnóómi toon e léwru settaamburu, ɓeen ne ko haala pesooɗe ɗee kaali. So tawii heɓii ɗoon, fótii haŋkadi mi jaaboo, mi hujjikinoo. E oon sahaa, kala jom hakkille maa waaw anndude so tawii ko e juumre ngónmi walla ko miin wóni gadiiɗo finde e ɗaanódinooɓe ! Gila jóóni, mbiyen kam no Sawru Ganndal winndiraa nii, ko goonga, won ɗo luulndii sarɗi laamu nguu ƴettunoo e 14 oktoobar, 1980 ; ndeen ko Seŋngoor laaminoo leydi ndii. Oon sarɗi wóni, e farayse, Décret 80-1049 relatif à l’orthographe et à la séparation des mots en pulaar, wóni e pulaar : « kuulal 80-1049 paatungal e binndól e céérndugól kóŋnguɗi e pulaar ». Ciftinen ɗoo wonde kuule Seŋngoor ƴettunoo paatuɗe e binndugól ɗemɗe ngenndiije ngaddiino luure keewɗe e oon sahaa ; ɓurnoo heen teskeede ko cówgól alkuule. Ɗuum renndinii mo e Usmaan Semmbéén nde winndiri Ceddo deewuuji ɗiɗi ɗo kuulal binndól wolof ngal Seŋngoor lelnunoo yamiri d gooto. Ɗuum renndinii mo e Seek Anta Jóóp innirnooɗo jaaynde mum politik Siggi, haa oon waɗtini ko woppude Siggi, suɓii Taxaw sabu salaade winndude Sigi no kuulal ngal yamirirnoo nii. So en njuurniima kuulal paatungal e pulaar ngal, maa en taw won no ngal wiirunoo yoo winndire kono hannde wonaa miin tan salii heen rewde : Hannde ene saɗi binndoowo ŋgu puccu no kuulal ngal lelniri nii, heewi winndeede ko nguu puccu. Haa juóóni ko noon neɗɗo o, gawri ndi, suudu ndu… kééwi winndireede hannde ko neɗɗo oo, gawri ndii, suudu nduu… E ndaɓɓa, ɗo Seŋngoor raɓɓiɓinnoo fóf, hannde en njuutnat, sabu kala gannduɗo ɗemngal ngal tigi-rigi, feccaani sikke koko juuti. So juutnaaka, ene waawi addude caɗeele heen sahaaji : suudu ndu njiimi ndu so winndiraama suudu ndu njiimi nduu ɓurata feewde sabu ndu gadano oo e ndu baɗtindiiɗo oo ngonaa góóti. So juutnaaka, ndu relatif e ndu article, so en kaalii farayse, ceerataa. E kuulal Seŋngoor, ndu relatif ko jejjitaaɗo ! Ndee-ɗóó ñawannde, ɗemɗiyaŋkooɓe pulaar cafrii ɗum sabu Yèro Sylla hóllirii e deftere mum wiyeteende Grammaire moderne du pulaar, Dakar, Les Nouvelles Editions Africaines, 1982, hello 207, caatagól ɓe caatii kuulal Seŋngoor e oon fannu. Ko noon ne kadi ngal yejjitiri ó, óó e é, éé. Ɗoo ene jari rippude seeɗa : mbele so tawii kuulal yejjitii, won e amdaare wona e juumre, ko fotnoo moƴƴinde binndól ɗemngal, enen winndooɓe ɗemngal ngal eɗen póti yowaade e ɗuum walla potɗen waɗde ko no Semmbéén Usmaan e Seek Anta mbaɗi nii ? Miin, oɗon nganndi jaabawólam : cuɓiimi ko waasde rewde kuulal ngal, mi timmitina ngal. So tawii ó, óó e é, éé njejjitaama e pulaar, ɗemɗiyaŋkooɓe winndooɓe e wolof kañum en njejjitaani ɗeen alkuule : saggitorde Arame Fal e saggitorde Souleymane Faye (ɗiɗi ɗee fóf ko e wolof) ene ciftóri ɗe. Ko goonga noon so ɓe mbaɗaano noon, wolof heewat jiɓuyaaji : weer (léwru) seerataano e wéér (ɓaarde, liirde). Ko goonga kadi pulaar ɓuri famdude caɗeele e oon fannu. Kono kadi tawdi pulaar ene ɓadii no feewi wolof, ko enen póti abbaade e maɓɓe, mbaasen joñde no won e ɗemɗiyaŋkooɓe men njoñiri nii. So goonga, kala ƴeewtindiiɗo maa taw wóóróó e wooroo ene cééri no fééwi : wóóróó so ene wooroo ɓuri sabu hay gooto yiɗaa haawteede. Ɗoo pesooɗe nane e dów oo céérndii en e guumu-gaamalde nde njogornoɗen dañde sinno en mbinndiriino nii, e ɗoftaade kuulal ɗowngal binndól pulaar, wooroo so ene wooroo ɓuri… Hay sinno jaŋngoowo jaaynde walla deftere maa waɗtin faamde, caggal nde yuurni yuurnitii, wallude ɗum faamde, tawaa fawii ko e mbinndiin, ɓuri fóóftinde. Guumu-ŋaamalde ɓurnde ndee-ɗóó mawnude kadi nani : 1. Nguru nguu fof 2. Nguru nguu fof fof 3. Nguru nguu fof fof Ɗoo ɗo pesooɗe nane ngalaa, maa won sikkuɓe 2 e 3 ko góótum. So pesooɗe ngaddaama, maa tawe wonaa 2 e 3 tan cééri, hay 1 won ko sóómi: 1. Nguru nguu fóf ( nguru nguu no diidórinoo) 2. Nguru nguu fof (nguru nguu koko ɓórtii) ; wolof e pulaar ndenndi kóŋngól ngól. 3. Nguru nguu fóf fof ( nguru nguu no diidórinoo koko ɓórtii) 4. Nguru nguu fóf fóf ( nguru nguu no diidórinoo ; e fannu teeŋtingól) Ɗoo soklaani ko mbeɗe juutnoo : jiɗɗo binndól juɓɓungól, ngól addataa luural e nder faamaamuya, ene fóti huutoraade pesooɗe no mbaɗirmi e nder Sawru Ganndal nii. Ko noon ne kadi meere séértiri e mééri ; tééru séértiri e teerto. Mo anndaa ɗemngal pulaar, so wallitiraama pesooɗe nane, maa faam ko yaawi oo ee ko bellitiiɗo, oya ko teppiiɗo, walla oo ko ŋaaɓiiɗo oya ko dennduɗo ! En mbii dów wonde haralleeɓe lelnuɓe sarɗiiji binndól wolof kañum en taariima ɗee-zóó caɗeele : E saggitorde Arame Fal e wallidiiɓe mum, jóg, wóni ummaade e wolof, winndiraa ko fesoode nanre (hello 102) ; réy, wóni ko mawni, winndiraa ko fesoode nanre (hello 180). Kono kamɓe ne won caɗeele ɓe ngaddi : e mbinndiin ó juutɗo e é juutɗo, ɗo pesooɗe nane potnoo wonde ɗiɗi (óó, éé), ɓe kaaɗi ko e wootere. Daliilu maɓɓe ko oo-ɗóó : ɓe mbii ko tawdi o teppiiɗo (ó) walla e teppiiɗo (é) so ngardiima o walla e bellitiiɗo, nawórtu ɗumen e nder teppaare, ndeke noon soklaani addude fesoode ɗimmere, wootere tan ene yona, tawdi o walla e dewoowo heen oo waawaa wellitaade (Arame Fal, Rosine Santos et Léonce Doneux, Dictionnaire wolof- français , Paris, Karthala, 1990, k. 11- 13 ; Souleymane Faye, Micro Dico français-wolof, Dakar, 1996, h. 8). Won wiiɓe waɗi Arame Fal e ɗemɗiyaŋkooɓe wolof naatde e ndee-ɗóó feere ko yiɗde ustude pesooɗe, sabu pesooɗe so kééwii, coofnat binndól. Ɗuum Souleymane Faye góóŋɗinii ɗum sabu ko faati e éé, o wii ko waɗetaake pesooɗe ɗiɗ, yoo haaɗe e wootere : « avec l’accent porté sur la première lettre seulement [ée] pour des raisons d’économie graphique », h. 8. E ndaɓɓa, ko ittinde binndól waɗi fesoode ɗiɗaɓere ndee sammineede. So tawii ɗuum ene wóódi, mbiyen ndeke noon ko hiilnaade mbaadi binndól walla yiɗde ittinde ɗum addani ɓe samminde fesoode ɗimmere dee. Ɗuum jibini ko ɗo o juutɗo teppiiɗo (óó) walla e juutɗo teppiiɗo (éé) potnoo wonde fóf, lomtii ɗoon ko óo e ée. Ko ɗoo noon safaara wonti ñaw ! Sabu so tawii orthographe, wóni e pulaar cellugól mbinndiin, fóti ko wallude jaŋngoowo wonaa majjinde ɗum, mbiyen ɗoo jaŋngoowo wallaaka, ɓeydana ngaanumma. Sabu yiitere nattii yonde e anndude hol no ngól-ɗóó kóŋngól ngól njiimmi fóti jaŋngireede, maa mi wadda heen anndude doosgal kaalangal dów ngal ; mo anndaa ɗemngal ngal kadi ɓuri aande. Ɓurnoo deeƴde e hakkille ko, so taawii ko teppaare foolata udditaare, ɗum holliree haa laaɓa e mbinndiin ; wóni so oo, waɗanee pesooɗe nane ɗiɗi timmuɗe, so ee ne ko noon, tawa yiitere tan ene waawa ñaawde njaŋngiin kóŋngól ; kono elléé ɗemɗiyaŋkooɓe ɓee ko faayndirɓe sarɗiiji wowlaango alkuule e sarɗiiji mbinndiin. Hay sinno ɗii-ɗóó sarɗiiji ene njókkóndiri, ɗi njiidaa sariyaaji, te woto yejjite ko mbinndiin hééwi feññinde wowlaango, ndeke noon fotaani nuskeede. Ko ɗii-ɗóó dalillaaji fóf ngaddani mi naŋtaade haa tiiɗi e pesooɗe ɗiɗi nane no fééñiri e Sawru Ganndal nii, sabu wowlaango ñaawi ko pesooɗe ɗiɗi, te ɗuum luural alaa e ɗuum ; ko ɗuum ndéwmi haa timmi ; mi waɗaani no wiyaaɓe yoo piy ɓóggi teemedere, ngari haa e capanɗe jóy, kaaɗi ɗoon sabu yurmaade larbeteeɗo oo e hulde huftude nguru kééci mum ! Kono sariya ari dów njurum e ko heddii fóf ! So ɗuum yawtii, wiide huunde so nii fóti wonde e sarɗiiji wowlaango tan yónii, soklaani feññinde e binndól haa timma, ɗuum, e sikkam, ko juumre te kadi adiiɓe winndude e aduna, hono Misiranaaɓe haŋki (binndól feeñi toon ko e duuɓi 3400 hade Annébi Iisaa), ngondaani e ngoon miijo. Kóŋngól maɓɓe góótól ngól ɓe njooportonoo woŋki, ene hollira ɗuum : ankh. ankh tan, alkuulal gannominoowal kin-hinól faɗo, denndingal alkuule tati, ene yonannoo e sellinde binndól ngól kono haɗaani haralleeɓe binndól Misira haŋki jokkude heen e wóni n e kh mbele maa njaŋngiin oo ɓeydo weeɓde. Kmt, wóni innde nde ɓe innitortonoo, ene sellannoo tan e Kmt, kono ɓe ɓéydu heen gorko, debbo e diidi tati kólliróóji kééwééndi ; gorko oo, debbo oo e diidi tati ɗii fóf alaa heen ko jaŋngetee, alaa, ko haa ko joopaa koo ɓeydoo laaɓde tan, waawa seerde e ko wayi no Kmt, wóni innde leydi maɓɓe. Ɗum-ɗóó hóllirta tan ko geɗal yiitere fotaani yejjiteede e mbinndiin. Daliilu wonde so pesooɗe kééwii, binndól soofat, wonaa daliilu tiiɗɗo : ɗemɗe leyɗeele Eskanndinaawii, wóni leyɗeele baaɗe no Suwed, Norwees, Feelanndo ɓuri zóó fóf heewde pesooɗe e toɓɓe kono haɗaani ɗumen muulireede defte, te boom njoɗndam so fóóɗóndirii e cellal, ko cellal foti ɗaftude, wonaa kañum haani sooyde ! Maa won sikkuɓe ko enen tan kaɓetee hare pesooɗe e pulaar, alaa, wonaa enen tan sabu ɗemɗiyaŋke gooto Muritaninaajo, jóóɗiiɗo hannde Amerik, kañum ne ene wayi no ko e ndeen hare wóni. Oon ɗemɗiyaŋke wiyetee ko Mammadu Ñaŋ (Mamadou Niang), o jeyaa ko Ɓoggee, koo Haal-pulaar, te o winndii saggitorde waɗnde faayiida. Ndeen saggitorde wóni Pulaar-English/English-pulaar Standard Dictionary, New York, Ippocrene Books, Inc., 1997 ; kelle 278. E fuɗɗoode saggitorde ndee, Mammadu Ñaŋ haal no góllórii, rókki dalillaaji ɗówɗi golle mum (kelle IƳ-ƳƳIƁ) haa timmi. Ko e nder ɗuum o hólliri wonde pesooɗe ene póti huutoreede : é e nder céli ; éé e nder cééli ; ó e nder ɓólél ; óó e nder ɓóólél (hello ƳI ; o rókkii kadi kóŋnguɗi góɗɗi : kelle 27 e 81). So tawii njiiduɗen miijo ko e oo Fuutaŋke, muynuɗo pulaar, ruttii wóni ɗemɗiyaŋke, bójji men ɗii ene fóti mbaɗtee hakkille. So ɗuum yawtii, alaa ɗo fawii ŋ wooda e alkuule pulaar Koŋkord (waccoore Sammbayal Gay) winndiree Konkord, jannaŋke winndiree jannanke no e Lasli/Njëlbéen, toqngoode (wonaa tonngoode !) 64, settaamburu 2006, hello 2. Senngo e senngo won ɗo mbaawi addude guumu-gaamalde : seŋngo tugaaje ene sééri e senngo (cengól) mbabba ! So mi fuɗɗóriima binndól : Bonko Bonko… maa waɗan jaŋngooɓe ngaanumma ; oon ngaanumma maa ustotono so mi fuɗɗórinooma : Bonko Boŋko (innde debbo) ; bonko Boŋko deftaama kadi ( haako bonko Boŋko…) Ko noon ne kadi oo-ɗoo, oo-ɗaa, e ko wayi noon, potaani renndineede. Ɗoo, ngonduɗen ko e kuulal Seŋngoor lelnunoo e 1980 ngal ; fóti ko seerndeede tawdi ko kóŋnguɗi ɗiɗi céérɗi ɗi góótól heen fóf jogii maanaa mum. Kono kadi ngam hóllude ko geɗe ɗiɗi denndinaaɗe, alaa-e-sago ɗi ndañanee diideljókkirgel hakkunde majji : oo-ɗoo, oo-ɗaa. Ko ɗuum ɓuri deeƴde e hakkille sabu ko ɗuum hóllirta wonde kelme keso oo ummii ko e kelmééji ɗiɗi dénndinaaɓi. Ndee ñaawoore naworii inɗe denndinɗe kala (wóni les noms composés : laana-kahi, laana-njóórndi yiitere-ngaari, toŋko-bójél… póti ko waɗaneede diidel-jókkirgel ; ɗoon ne kadi eɗen ngóndi e kuulal Seŋngoor ngal. Caatagól ɗemɗiyaŋkooɓe MAPE, pawingól e maanaa kóŋnguɗi, ene tuli hakkille men seeɗa, sabu so wiyaama innde renndinnde, ene yóóɗi waɗa maande. Jom-suudu oo (teskoɗéé diidel-jókkirgel ngel) ene fóti seerndee e jom suudu nduu ; kóŋngól gadanól ngól ko innde renndinnde (jom-suudu makko), ɗiɗaɓól ngól ko e ngaddiin haala (jom suudu nduu alaano ɗoon). Ndeke noon so tawii ko innde renndinnde, ko innde adannde ndee fóti ɗowde ; so tawii ko ngaddiin haala, ko ɗiɗaɓere ndee fóti ɗowde. So noon, jom-galle ene waawi winndireede kadi jom galle, e fawaade e ko haalaa dów koo. Haa jóóni e toɓɓere diidel-jókkirgel, won winndirooɓe mbiimaami, njahanmaami, pijirmaami nii yenne : mbii-maa-mi, njahan-maa-mi, pijir-maa-mi, e fawaade e caatagól MAPE. Mbiyen ene gasa kono ndeen kóŋnguɗi baaɗi nii fóf keewat taƴe tawa noon alaa ko ɗeen taƴe mbaylata e njaŋngiin e maanaa majji. Jaŋnginoowo e duɗal pulaar ene waawi, ngam almuɓɓe mum paama hol ko sóómii e kóŋnguɗi baaɗi noon, taƴde ɗi kono to baŋnge mbinndiin, caggal nde neɗɗo jaŋngi haa waawi, soklaani waɗde heen taƴe. Hono noon kadi, defte celluka ene mbaawi huutoraade taƴe haa jaŋngooɓe paama kono e binndól ñende fóf, taƴe ɗee so wonaa ene cilkita kóŋnguɗi, alaa ko ɗe nafata. Ko noon ne kadi njiimi, njiiɗaa, njiiɗen… potaani winndireede njii-mi, njii-ɗaa, njii-ɗen. Ɗoo ne ko no mbiiɗen dów seeɗa nii tan : jaŋnginoowo celluka ene waawi taƴande almuɓɓe mum, kono so yawtii ɗuum, taƴgól soklaani. Ɗoo, en ngondaani e kuulal Seŋngoor ngal. Mi yii mo, a salminii mo, en kóófniima ɓe, ko nii póti winndireede , wóni ceera haa laaɓa e kóŋnguɗi gardiiɗi ɗumen ɗii. Ɗoon, enen e kuulal Seŋngoor ngal ngóndi. No mbiirunóómi dów seeɗa nii, keñe potaani addande en wiide eɗen nduña laana tawa won ko ka waawi nawde góɗɗum. Kuulal so ƴettaama ne, haɗataa yimɓe jokkude durnude miijóóji. Ɗemɗiyaŋkooɓe pulaar ko ɗuum mbaɗi sabu ko kamɓe ngadii salaade kuulal Seŋngoor ngal ( Yèro Sylla, Grammaire moderne du pulaar, k. 206-208). Tawdi ɓeen won ɗo njantondirɗen kono kadi won ɗo luurduɗen, alaa-esago golle njokka. Ɗemngal farayse adii pulaar suɓaneede doosɗe to wóɗɗi kono haɗaani mbinndiin mum e leydi Farayse e hoore mum, mi haalaani Belsik, Kanadaa e ko nanndi heen, koko waylotoo haa jóóni. Ko ɗuum waɗi mi wondaani e haɓeteeɓe yoo pulaar wóntu gooto e nder leyɗeele Afrik fóf ; ɗuum alaa fóf ɗemngal baangal noon wóódi, wonaa farayse wonaa engele ; kala ɗemɗe jaajɗe, alaa-e-sago njogoo mbaadiiji kééwɗi ; ɗoo ɗo yimɓe ene paamondira, alaa baasi. Wiyooɓe sabu mi luulndiima kuulal jogangal hannde ngal tan woto deftam njaŋnge, paamaani faandaaram ; njiɗmi ko kuulal ngal ƴeewtee, ko tawaa moƴƴaani fóf ittee, ko fóti ɓeydeede ɓeydee, ɗemngal ngal yaara yeeso, nafa en enen fóf. Abuubakri Muusaa LAM
https://binndipulaar.com/2020/03/29/%c9%93eydugol-pesoo%c9%97e-he-binndol-pulaar-yiyannde-porof-abuubakri-muusa-lam/
Fulɓe Gila Heli e Yooyo Haa Fuuta Tooro, ko tiitoonde deftere Porofosoor Abubakri Muusa Lam mo Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Seek Anta Joop Dakaar, wallifii yaltunde ko ɓooyaani. Ko kayre woni deftere makko tataɓere winndaande e ɗemngal Pulaar.Eɗen nganndi o mo wallifii defte keewɗe e ɗemngal Farayse tawa kadi koko yowitii e daartol Fulɓe e iwdi mum en. Ene jeyaa e ɗeen ɓurnde lollude woni deftere makko timminirnde jaŋde: De l’origine égyptienne des Peuls. Kono jaltugol deftere makko hesere nde haysinno jibinanii mo manoore leñol ngol kala ne, won yiyɓe heen ko felnii. Sabu teskaama e mayre hono no deftere makko ɗiɗaɓere nde ni, Sawru Ganndal, ceerno Lam ene huwtoroo pesɗe goɗɗe e nder mbinndiin mum ɗe njeyaaka e binndol kawrangol ngol. E jiyanɗe ceerno oo, ene jogii ɗo alkule “e” e “o” ene poti ɓeydeede pesgal dow. Hay so won wonnduɓe e makko e ndeen yiyannde walla kam njaɓi wonnde yiyande makko ndee ko fotnde teskeede ne, keeweendi e yimɓe ene njogii feloore e no o golliri ni. Sinno ko sago, e wiyde won e yimɓe, ceerno Lam winndirtaa no miijori fof tan hay so ɗuum ene luutndii ko faamondiraa e nder goomuuji fanniyankeeji bayɗi no ACLAN e Fulacom ni. Ndee winndannde adii yaltude ko he http://www.pulaaronline.com ñalnde 24 Silto (Septembre) 2012.
https://binndipulaar.com/2020/03/29/ko-addi-pesoo%c9%97e-he-binndol-pulaar/
Ummaade e sappannde 70 ɓere, haa e sappande 90 ɓere , nde mawɓe men (ngaan saanga sagataaɓe lenyol ngol) puɗɗii eeraango mum en fayde e ɓamtaare pulaar walla no ɓe noddiratnoo ɗum ni, jaŋde pulaar, ɓe ndanyii heen caɗeele mawɗe waawnoode famminde noddetenooɓe ɓee, ko ɓe noddatnoo ɗum en e mum koo. Nde tawnoo noddaandu nduu wonnoo, e ngaan saanga, ko “ngaree njanngen pulaar” wonaa “ngaree njanngen he pulaar”. Ko aldaa e bettere, jaabowol ko gootol: “Holko min mbaɗata janngude Pulaar, ko ɗuum min muyni? Woowi ko ngaare njanngee Farayse walla Quraana, kono pulaar ? Neɗɗo janngata koko waawa!” Janngooɓe So en teskiima, yoga e ɓeen noddatnooɓe fayde e jaŋde pulaar ko jannguɓe e ɗemɗe goɗɗe ko wayno Farayse walla Arabeere. So ene kaala ɗemɗe mum en ene uurta ɗiin ngaddinaaji walla njillondira heen keleme ɗeen ɗemɗe. Noddeteeɓe ɓee kanum en alaa ngal nani so wonaa neenewal mum en pulaar. Ndeke ene jalnortonoo ɗum en, haalooɓe ene logga wiyde ɗum en ene njannginaɓe pulaar. Noddooɓe ɓee kuwtorii jime, e jeewte hay jenni njanti heen, mbele yo noddeteeɓe ɓee paam, nootoo e ko noddatee ko. Hayso noddooɓe ɓee caataaki ko’e mum en wonde noddataɓe ko e yo ɓe ngar ɓe njannga e pulaar wona yo ɓe njanngu pulaar ne, noddateeɓe ɓee njaɓi; njebbilii wonde neɗɗo ene jannga e ɗemngal ngal muyni. Sabu, “leyɗeele ɓamtiiɗe ɗee fof,” ɓe mbiya “njanngata ko e ɗemɗe mum en”. Pulaar ne ko ɗemngal, neɗɗo ene waawi huwtoraade ngal ngam faggaade ganndal. Kala gannde ganndaaɗe e aduna hee ene mbaawi winndeede e maggal. So ɗum waɗii, ndeen neɗɗo ene waawi janngude e pulaar haa wona doktoor ( ɗum woni nyawndoowo, walla mbiyen cafroowo nyawuuji). Ko goonga wonde kala ɗemngal ene jogii canyu mum e doosɗe ɗe ene tinndina no ngal waawrata haaloraade tawa kono sellirta, kono so en teskiima ko noddatnooɓe ɓee podantunoo noddateeɓe ɓee ko, ma en taw, ko yo ɓe ngar ɓe paggo gannde hono no janngooɓe e ɗemɗe koɗe (woni farayse e arabeere) ɗee njanngata haa ndanya heen martabaaji toowɗi; ngona seernaaɓe walla foksineer en ni. So goongaa, heewaani tawo jannguɓe e pulaar tan haa ndanyi heen ɗeen gannde e ɗiin martabaaji. Nde tawnoo noddooɓe ɓee haysinno nde noddiɓe yo ɓe ngar ɓe njannga pulaar payndorinoo heen ko yoɓe ngar ɓe njannga e pulaar ne, soɓe ngarii njanngintaɓe tan ko Pulaar. Ɗum woni holno kelme pulaar mbinndirtoo; holno konngi pulaar mahortoo, e holno doosɗe maggal lelorii. Kono mbele ɗuum tan ene addana janngoowo o wonde asinyoor walla doktoor? E ngaal laaɓndal, yoga e janngooɓe Pulaar walla jannguɓe haa keɓe seedenfaagu mum en e pulaar maa njaabo ala. Ndeke noon alaa-e-sago ngartiren yeewtere ndee e laawol; oonycen kelme ɗee mbele ma en ummo e yeewtere faaɗuɓe. Janngude Ɗmngal: So goonga ɗemngal janngete kono muynetaake. Jaŋde ɗemngal waɗi ko laabi ɗiɗi. Laawol gadanol ngol ko e heɗaade e ngal haale joom mum ene hoccira heen helmere e helmere haa o danya heen ko omo waawa yeewtideede e maggal. Sukayel ko e ndiin mbaydi heewi janngirde ɗemngal mum ɗo adanɗoo. Ko ɗum waɗatamo wiyde ko o muynuɗongal, nde tawno baawgol makko haalde ɗemngal ngal e baɗtugol makko hakkille woɗɗondirtaa. Laawol ɗimmol ngol ko so tawii ɗemngal ngal ene winndaa o jannga kelme maggal e hol no ɗe mbinndortoo,e no doosɗe maggal lelortoo. Laawol gadanol ngol en njii, ko ɗemɗe aduna ɗee kala ndenndi poti heen. Kala ɗemngal joom mum en ngadatoo waawde ɗum ko e nanɗe, foti ko ngal binndangal walla ngal winndaaka. Laawol ɗiɗaɓol ngol noon, karallaagal ene jilli heen. Ɗuum woni binndol ngol. Ko e laawol ɗiɗabol ngol ɗemngal ɓurata yaawde ƴellitaade e waawde faggaade gannde e yaajnaade, kadi e ngool laawol neɗɗo ene waawi janngude ɗemngal tawa o wonaani ɗo e nokku ɗo ngal haalate. Janngude e Ɗemngal ko huwtoraade ngal ngam faggaade ganndal, yeru no njanngirten Arabeere ngam faamde heen gannde diine walla no njanngirten Farayseyankoore ngam waawde faggaade gannde bayɗe no doktoraagal walla asinyooryaagal nih. E fayndaare arwannde ndee en njii,ɗuum woni janngude ɗemngal, joom mum janngirta ɗemngal ngal ko haa o waawa humtondireede heen haajuuji e yeewtideede heen, foti ko ɗemngal renndo makko,walla ko ɗemngal jananiiwal ngal o hoɗi e nder joom mum en, ko mbele omo waawa faamondirde e mum en e humtondirde e mum en haajuuji nyalnde kala denndaaɗi. Ndeke wonaa haa o faggoo heen ganndal hay gootal woni fayndaare makko( haso tawi so neɗɗo waawi ɗemngal tan alaa-e-sago o faggoto huunde e ganndal renndo maggal, sabu ko ɗemngal soomi ganndal, ma en njiy) . Ɗum firti ɗemngal kala ene waɗi ko wiyetee “ kelmeendi haajuuji nyalnde kala denndaaɗi”, e “Kelmeendi Fanniyankaagal”. Ɗemngal wonaani ko wonaa doggol innɗe. Mahii ko e innude kala huunde nde njiyaten,nde co’aten, nde miijotoɗen e nde ngollotoɗen. Yeru, so neɗɗo wi’ii: “ Miɗo ɗomɗi, kaari addanam ndiyam.” e ngol ɗoo kongol ma en tesko, yamiroore ndee ummii ko e miijo, “ɗomɗi” ko co’anɗe, ‘yahde” ndee, ko gollal, “ndiyam” ko huunde nde njiyaten mbaawɗen memde. Ndeke woni ngalu ɗemngal ko heewde ɗeen inɗe. Gootel heen fof noddirten ɗum ko kelme. Kala ko joom ɗemngal en ɓee meeɗaani yiyde,gollaade, so’ode walla miijaade ene hasii ɗuum alaa innde e ɗemngal maɓɓe, ko ɗuum waɗi ene wiyee ɗemngal ko ɓiyngel taariindi e pinal joom mum en. Hono no mbiynoɗen nih, ene jeyaa e ko neɗɗo aadorii, innude ko o so’ata e ko o miijoto. Yeru, e ɗemɗe aduna ɗee kala, ene njogii no mbiyrata hoyre am ene muusa , miɗo wulaa walla miɗo heyɗi. Ndeke noon, geɗe ɗe neɗɗo aadorii so’ode ɗee kala, ko ɗemɗe aduna ɗee kala poti heen, ene njoganii ɗum en innde Taariindi ene jogii batte mawɗe e nguurndam neɗɗo, gila e sifa nguura makko, ɗum woni ko o nyaamata, e ko o ɓoornoto, e no miijorto fof batte taariindi makko ene tawee heen,. Ndeke haysinno wonaa taariindi tan fidata pinal lenyol ne, ene jogii heen darnde teskinnde, ko ɗum waɗi kala ɗemngal ene mahoo e taariindi joom mum en. En mbiyno,wonde geɗe ɗe neɗɗo aadorii so’ode ɗee kala, ko ɗemɗe aduna ɗee kala poti heen, ene njoganii ɗum en innɗe. Ko hono noon ne kay geɗe ɗe goodaangal mum en ene huɓtodini aduna oo kala, ko wayno leydi, lekɗe, kaƴe, ndiyam, ekn… fof ene njogii inɗe mum en e kala ɗemngal. Kono so en teskiima goomu ɗiɗaɓoo oo ko inɗe kuuɓnuɗe, ɗum firti innde heen fof ene moofti inɗe lenyɗi keewɗe, ɗeen inɗe noon, goodal mum en e ɗemngal fawwii ko e taariindi joom mum en. Yeru, hay lenyɗii ɗi joom mum en koɗi e jeereende ene njoganii lekki innde, kono jogaade innde no noddirta caski,alluki walla murtooki fawii ko e taariindi joom mum en. Nde tawnoo taariindi ene jogii baɗte mawɗe e nguurndam neɗɗo oo gila e sifaa nguurndam mum haa e no joom mum miijortoo, ɗum waɗi yimɓe seertuɓe koɗki fof haysinno joom mum en njiidi ɗemngal ne ko wiyetee “ kelmeendi haajuuji nyalnde kala denndaaɗi” koo ene seerta fawaade he koɗki joom mum en. Koɗɗo he waalo he dow daande maayo e ne seerta seeɗe e koɗɗo e jeeri; koɗɗo e dowri, nokku ɗo adaa nguurndam mum ko ndema e ngaynaaka ene seerta e koɗɗo e saare ɗo nguurndam mom fawii ko e njulaagu, karallaagal ko wayno fitram-gollaagu ekn… Ko hono noon ne koɗɗo e laamorgo ɗo nyeenyal ɓuri waawde huwtoreede, ko wayno nyaawooje,jarfooji e mantooji.Yeru, kala ɗo kaalowo pulaar waawi wonde fof ene anndi ko woni wifde (walla wifugol), kono so tawii joom mum mawnaani e mbaal-waaldi, sara daande mayo wallo ɗo ilam ndunngu yettotoo, omo waawi leelde nande konngol “wifde paggiri”. Kala nyalnde o adii nande konngol ngol ndee ne, hayso o famminaama ko woni paggiri omo leela faamde ko nawdi paggiri e kelme wifde hono no o anndiri ɗum ni. So o arii e mbayla, o nanii kelme“Bifirɗe” o mo faama ɗoon-e- ɗoon ko huunde wifirteende, heddoo noon hol ko nde wifirtee? Mbele ko jeyngol walla ko paggiri. Kadi so o yahii,o hollaaka o wiyaa ko ɗum woni bifirɗe, ma o yah o mo ɓeydoraa kelme keso e pulaar kono o anndaa no bifirɗe mbay walla holno naftorortee. En mbiyno konngol hoyre am ene muusa e ne jogii innde e kala ɗemngal, tuugnaade e ko co’anɗe keɓooje kala aade. Ko noon ne kay miɗo jooɗtorii, kala mo hoyre mum muusi ma ɗaɓɓan ɗum feere sabu ko co’anɗe kaaɓniiɗe. Foti o waɗi heen ko peeje hoyre makko walla ko goɗɗo o holliti wallimo e no muusalla kaa deeƴri. Ko ɗuum mbiyaten safraade. Ɗeen peeje noon ene ceerta, fawaade e pinal joom mum en e yonta mo ngoni. Ma wood ɗo ngarɗaa hoore muusoore e ne safriree moomeede haako walla kuɗooli loppaaɗi; ma wood ɗo ngarɗaa ko leɗɗe koƴetee joom mum yarnee; ɗo heen joom mum jaree,ɗum woni nguru hoore makko seeke ƴiiƴam yaltinee heen; ɗo heen joom mum fiɓanee walla moccee, walla haɓɓanee lefol e hoyre tan ko aldaa e waɗeede e hay gootal e geɗe jaŋtaaɗe dow ɗee. Mbele won e ɗee peeje fof jogiinde nafore? Wonaa ɗuum woni haaju men jaabaade tawo, kono en njii kala nde haaju wii neɗɗo teep wiyat feere teep. Neɗɗo seerataa e haajuuji, ɗum waɗi o seerataa e miijaade e fewjude, te en mbiyno ɗemngal jibina ko e innude miijooji,co’anɗe, teskuyaaji e geɗe taariindi joom mum en, wonndude e geɗe goɗɗe. En njii ndeke ɗemngal ko kanum woni ngaandi lenyol. Ko e maggal ganndal lenyol ngol fof mooftii. Ko kanngal woni caaktirgal pinal lenyol ngol; ko kanngal faccirta hol ndaarannde lenyol ngol jogii e aduna, e hol no ɓiyɓe maggol paamiri nguurndam. Ɗum firti kala huunde nde lenyol ngol alanaa innde, kala ko waawi soomaade e nder majjum ko huunde majjande e nder lenyol he. Ndeke e ndaɓɓa, eɗen mbaawi wiyde kala ɗo ɗemngal lenyol haaɗi ko ɗoon pinal maggol haaɗi, kadi no pinal maggol alɗiri fif ko hono noon ɗemngal maggol alɗirta. Hayso tawii eɗen paami ɗemngal e pinal lenyol ko ɓiyɓe nahaande mum, sabu hono no mbiyno ɗen dow ni, wonnde taariindi hayso wonaa kanum tan fidata pinal e ɓamtaare ɗemngal lenyol ne, e ndi jogii heen batte mawɗe. Kono eɗen nganndi neɗɗo wonaa no puɗi ni walla no yoga e mbarakon ni. Eɗen nganndi won e puɗi so egginaama e nehaande mum en tan maayat, nde tawnoo won e majji ene mbaawi wuurde e waalo kono mbaawa wuurde e jeeri, ko hono noon ne kay won e mbarakon ene njaɓa wuurde e nguleeki kono cuusa jaangol. Neɗɗo noon ene waawi jaaɓde e kala weeyo. Ko ɗuum waɗi neɗɗo feŋaaki ɗo gootel. Ko o jahoowo mo jooɗaaki kadi kala nde o yahi maa wood ko o nawori, kala nde o arti maa wood ko addori. Ko ɗuum waɗi, e nder daartol, yimɓe ceeraani e nokkondirde pine rewrude e jokkondire mum en sabu ɗanle, njulaagu walla ruggooji heen sahaaji wona ruumaanuuji walla nii uujooji. E nder ɗiiɗo lawbi fof neɗɗo ene waawi faggaade heen pinal kesal e ndaarannde aduna hesere, kadi ene hasii kala ɗo o nokki pinal kesal o luuɓoroo kelme joom mum en, foti o huutori helmere ndee wumre walla o taaynunde e ɗemngal makko (yeru so tawi ko e pulaar o taayninde mbiyen o Fulii). Hayso Fulɓe ko lenyol keɓtinirteengol ngaynaaka ne, sabu maɓɓe heeroraade ngaal gollal e nder hiinaange Afrik, haɗaani kadi ko ngol lenyol fitram gollaagu, nyeenyal e ganndal. Fulɓe ko aynooɓe nay, biy e baali, ko sippooɓe kosam e nebbam, kadi ko remooɓe jeeri e waalo; Fulɓe ko Subalɓe awooɓe, Maabooɓe sanyooɓe, Seɓɓe raddooɓe, jeyli mum en ɓiyɓe maggol reenirooɓe; Jaawanɓe julotooɓe joom nyeenyal en laamɓe maggol fewjanatnooɓe. Fulɓe ko Sakkeeɓe ɗatooɓe, Wayluɓe tafooɓe, Lawɓe sehooɓe, Awluɓe daartol e askooji maggol mooftooɓe, Wammbaaɓe hoɗooɓe nyalnde wolde maggol nyanyinooɓe. Fulɓe ko Tooroɗɓe janngooɓe, Buurnaaɓe looɗe e genikaawe ɓakke mahooɓe. Ɗeeɗo kinɗe Fulɓe fof ndendi ko noddirɗen kelmeendi haajuuji nyalnde kala denndaaɗi kono wootere heen fof ene jogii ko mbiyeten kelmeendi fanniyankeeji.
https://binndipulaar.com/2020/03/28/janngude-pulaar-walla-janngude-he-pulaar-yumre-adannde/
Mbele Fulɓe meeɗii huwtoraade binndol gila nde ɓe koɗi Misra, so tabitii kay wonnde ko toon ɓe ngadii jeyeede, hono no woon e daartiyankooɓe njogitorii ɗum ni? Ɗuum jaabowol mum suwaa yiyteede tawo he ko tabiti, hayso alaa ko haɗata ɗuum waawde aaɓnaade. Kono ko laaɓi kam, fawaade he batteeji tabitɗi, ko wonnde ko Pulaar fuɗɗii winndeede fayde jooni ɓurii duuɓi teemedde ɗiɗi. Gila he teemedannde 18ɓre taw Fulɓe mbaɗtiino huwtoraade alkule Arab (Ajami) ngam winndude he ɗemngal mum en neeniwal Fulfulde. Ɗiin binndi ene njaajnoo kadi ene carinoo he leyɗeele Fulɓe ɗee, ko wayno Fuuta Tooro, Fuuta Jalon, Maasina e Sokoto. Fulɓe ene kuwtortonoo ɗiin binndi ngam winndude ko wonno soklaaji mum en he ngaan saanga, ɗuum woni ɓataakeeji e jime, ɗe ko ɓuri heewde e mum en njowitii ko he fiyakuuji diine Islaam e tinndinooje dewal Allah. Caɗeele gonɗe he ɗeen alkule noon woni ɗe ngalaa woon e hitooji ɗi ɗemngal Pulaar hatojini ko maa oon tigi ɓeyda heen toɓɓe ngam addude ɗiin hitooji. Caɗeele goɗɗe ɗee wonnoo ko cañu kelme ɗee ko gooto kala winndirta ko hono no weliraa walla no faamiri nde tawno hay njuɓɓudi ngootiri woodaano ndi ene lelna kuule mbinndiin Pulaar he ngaan saanga.Ɗuum waɗi so oon tigi ene taroo binndi ɗii ko ma o wadda heen ƴoƴre. Binndi Ajami fof e heewde ŋakkeende haɗaani Fulɓe kuwtoriima ɗum, hono no mbiyɗen ni, ko ene wona duuɓi teemedde ɗiɗi. Ene jeyaa e winndiyankooɓe Fulɓe lolluɓe huwtortonooɓe ajami, ko wayno Neene Asmaa’u, ɓiy Sayku Usmaan Danfodio, Laamiiɗo Sokoto, Seyku Usmaan e hoore mum, ɓiyi makko Muhammad Bello e miñi makko Abdullaahi Ɓiy Foodiyo. Ceerno Sammba Mommbeya mo Fuuta Jalon ballifiiɗo deftere nde tiitoonde mum ko OOGIRƊE MALAL, Amadu Ali Caam mo Fuuta Tooro, binnduɗo daartol Seyku Umar Taal he ɗemngal Pulaar walla ko wayno Ceerno Boy mo Fuuta Tooro, ballifiiɗo kanum ne jime keewɗe he ɗemngal Pulaar tawa yowitii ko he waajuuji e tinndinooje Islaam. Gila he yonta koloñaal tuubakooɓe heewɓe etinooma winndude ɗemɗe Afriknaaje tawa kuwtorii ko alkule latin, kono ko he 1966 he ballal UNESCO annduɓe e fanniyankooɓe he ɗemɗe Afriknaaje lulii to Bamako, Mali, tuggude ñalnde 28 Feb he 5 Mars ngam daɗɗude peeje e holno ɗemɗe Afrik mbinndortoo. Ene jeyanoo e tawtoraaɓe ndeen ɗoon lulnde Mawɗo Amadu Hampaate Bah, ko kanko jooɗaninoo toon ɗemngal Fulfulde yantude e annduɓe woɗɓe Afriknaaɓe ko wayno Demmba Ndaw jooɗaninooɗo Manndinkoore e annduɓe woɗɓe tuubakooɓe fanniiɓe he ɗemɗe Afriknaaje. He ndeen joɗnde ɓe kawri e huwtoraade alkule latin ngam winndude ɗemɗe Afriknaaje kadi ɓe ɓeyɗi heen alkule ɗe ene mbaawa addude hitooji ɗi ɗemɗe Afriknaaje katojini ɗe, haa ɓuri teeŋtude he ɗemɗe ɗe joom mum en tawtoranoo he ndeen jonnde ɓe. Woni Kanuuri, Hawsa, Fulfulde, Manndingkoore, Tamasheq, e Sonngaay (Jermaare). Caggal joɗnde Bamako, batuuji goɗɗi keewɗi mbaɗaama ngam ƴeewde nanondiral he mbinninaaji ɗemɗe Afriknaaje. Yeru he 1970 batu jooɗiima to Yaounde laamorgo Kameruun ngam daɗɗude peeje e holno ɗemɗe Bantu mbinndirtee. He 1975 lulnde woɗnde jooɗi tuggude ñalnde 21-23 Juko (Aout) to Kotonu leydi Benin, ngam fawjude tafngol binndol ɗemɗe Ghana, Togo, Benin, Nigeria e Haut Volta (Burkina Faso). He ngaan saanga pelle Pulaaryankooje ɗee ne taw ene ndukda e hol alkule ɗe Pulaar foti huwtoraade. Nde tawnoo yimɓe yahruɓe jaŋde Arabeere heewɓe mbiynoo ko Fulfulde foti huwtoraade ko alkule Arab ɗe tan, hono no leyɗeele juulɓe, ko wayno Iran, Pakistan e Afghanistan en ni ekn.., Kono almuudɓe fulɓe janngatnooɓe leyɗeele Arabeeɓe ɓee, ko wayno Misra, kanum en taw mbaɗtiino huwtoraade alkule latin ngam winndude he pulaar. Ɗeen woni ganndiraaɗe alkule Keer (Caire). Ɓe mbayli hitooji woon e alkule ɓe ndokki ɗum en hitooji jahduɗe he ɗemngal Pulaar. Yeru: alkulal (v=ɓ), (z = ɗ). He ngaan saanga kadi taw lo leydi Lagine (Guinee), Seykou Toure yamiriino yoo ɗemɗe ngenndiije ɗee njannge. Kamɓe ne ngam winndude Pulaar, ɓe kuwtorii alkule latin kono ngam ɓe mbaawa dañde won e hitooji Pulaar, ɓe kuwtorii alkule ɓasaaɗe, woni (bh = ɓ), (dh =ɗ), ekn… To leydi Senegaal, caggal pooɗee-nduure hakkunde harbiyankeeɓe ɗemɗe ngenndiije ɓee e hooreejo leydi o, Loepold Sedar Senghor, laamu nguu yaltini he jaaynde lawakeere ngenndi (Journa officiel), ñalnde 31 Juko (Aout) 1968, dekkere 68-871 he ko yowitii he jaŋde ɗemɗe ngenndiije e cosgol goomu toppittooɗo tafgol alkule e cañu kelme Wolof e Seereer. Golle nguun goomu njey sabaabu kuulal goɗngal: dekkere 75-1021 ñalnde 10 Yarkomaa (Octobre) 1975. Kono golle goomu Pulaar ngu kanum jaɓoyaa ko he kuulal 80-1049 ñalnde 16 Juin 1980. Ko he ngaan saanga kadi to Muritani, Duɗal Ɗemɗe Ngenndiije Muritani (Institut des Langues Nationales 1982-1999) sosaa (siñcaa). He 1978 UNESCO yuɓɓiniino joɗnde to Ñemey, leydi Niger tuggude ñalnde 17 haa 21 Morso (Julliet) 1978 nde ɓe noddiri, Joɗnde Fanniyankeeɓe ngam binndugol e paamondiral ɗemɗe Afriknaaje ( Réunion d’experts sur la transcription et l’harmonisation des langues Africaines). He ndeen joɗnde, annduɓe heewɓe ummoriiɓe ga leyɗeele Afrik e Orop tawtoraama ɗum. Joɗaninoo toon ɗemngal Pulaar ko Professor Alpha Ibraahiima Soh mo Lagine, ummorinooɗo Farayse. Ko soñaa hee ɗeen golle ko nawtaama to dowlaaji Afriknaaji ngam haa wona tuugnorɗe he binndugol ɗemɗe mum en ngenndiije. Ndeke so en ƴeewi, ma en taw tuggude gila Afrik heɓti ndimaagu mum e jeytaare mum dawrugol, peeje ceeraani e waɗeede ngam no ɗemɗe Afrik mbinndiraa. Tuggude 1966 haa e 1980 jonɗe keewɗe e batuuji keewɗi njooɗiima gila e batuuji nder leyɗeele haa e batuuji fanniyankeeɓe to bannge ɗemɗiyankaagal, jannginooɓe walla winndiyankeeɓe ngam fewjude no ɗemɗe Afrik mbinndiraa. Ko he ɗeen jonɗe e ɗiin batuuji paamondiral dañaa he kuwtorogol alkule latin ngam winndude Pulaar. Tuggude kadi gila nde ngaal nanondiral waɗi Pulaar waɗii taaɓannde mawnde he binndol e jaŋde ɗemngal Pulaar. Gannde keewɗe mballifaama heen. Tuggude he 1980 fayde hannde ko ene ɓura ujunere (1000) tiitoonde, he kala fannu ganndal, winndaam he pulaar tawa ko he alkule latin; lowe geese (site internet) keewɗe ene ngoodi tawa mbinndata ko he pulaar tawa kuwtortoo ko alkule latin. Ene gasa tawa ko golla he ɗuuɓi cappanɗe nay, gila pulaar waɗti huwtoraade alkule latin, fayde hannde ko, ene fota walla ɓura ko winndanoo he pulaar duuɓi teemedde ɗiɗi jawtuɗe nde pulaar huwtortonoo alkule ajami (Arab) nde. Hayso alkule ɗe kaalɗe dow ɗee ko luɓaaɗe (Arab e Latin) ADLaM kanum ene wiyee ko Fulɓe penti ɗum. Tinndi e daari ene keewi e holno ɗee alkule pentiraa. Arii e jaŋtawol wonnde sukaaɓe ɗiɗo fentuɓe ɗe ɓee, Abdullaay e Ibraahiima puɗɗi hettude alkule ɗee ko taw heen gooto ene yahra e duuɗi 14, goɗɗo oo kanum ko duuɓi sappo (10) tan yahratnoo he ngaan saanga. Ene fillo ngoo haaliri, sukaaɓe ɓee ene njiyatnoo yimɓe ene ngara to baaba maɓɓe ene ngaddi ɓataakeeji mum en binndiraaɗi alkule ajami, yoo oon jannganɓe. Heen sahaaji so baaba maɓɓe joɗɗini ɗoon ɓataakeeji mum ɓe kocca ɓe ngona e taraade. Caggal ndeɓe teskii wonnde alkule ajami ɗe baaba maɓɓe huwtortoo ɗe ngonaa newiiɗe janngude sabu majje ŋakkeede woon e hitooji Pulaar. Waɗi sahaa ɓe laaɓndii baaba maɓɓe ko waɗi Fulɓe ene kuwtoroo alkule Arabu, yalla Fulɓe ngalaa binndol koye mum en na? “Ko alkule Arabu ɗee tan ngoni binndol men,” baabiraaɗo o jaabiiɓe. Kono sukaaɓe ɓee ngool jaabawol yonaani ɗum en, ɓe piɓi ko maɓe pentana Fulɓe alkule ɗe njeyani ko’e mum en. Waɗti so ɓe ngummitii ma duɗal tan ɓe uddoo nder suudu kamɓe ɗiɗo e ɓe ndiida tan haa ɗoɓe kawri fof ɓe njowondira wonnde yoo ɗuum won alkula kadi ɓe ndokka ɗum hito. Ko noon ɓe ngollorii haɓe tafi alkule 28 e limanɗe sappo, caggal ɗuum ɓe ɓeydi heen alkule jeegom (6) goɗɗe ngam haɓe mbaawa winndude kelme jiggaaɗe.Hono no binndol Arabu ni, ADLaM ne fuɗɗortoo ko ñaamo faya nano. Ndɓe ngayni fentude alkule ɗee nde ɓe ngadii janngin’de ko banndi maɓɓe dewbo. Ndeɓe kaalani baaba maɓɓe wonnde ɓe pentii alkule kese baawɗe winndude pulaar, baaba maɓɓe ŋoongɗinaani ɓe. Ngam ƴeewndaade ɓe e jaribaade mbele ko ɓe kolli ɗum ko huunde waawnde naftoreede o noddi gooto he maɓɓe o teeldi e mum o rokki ɗum konnguɗi pulaar yoo oon wiindan mo. Nde oon winndi o noddi keddiiɗo o e teelal yoo ar jannganamo ko goɗɗo oo winndunoo ko, oon janngi o fami kisan ko ngoonga ɓe tafii alkule kese. Ɗuum wonnoo ko gila 1989 taw e ɓe njannga to duɗe les-lese e hakkundeeje. Hannde kamɓe ɗiɗo kala Abdullaay e Ibraahiima Bari, ɓe nguuri ko he Dowlaaji Dentuɗi Amerik, caggal nde ɓe ɓaari to Jaaɓihaaɗtirde Guinee ɓe njokkitoyi jaŋdeeji maɓɓe Amerik. Gila ndeen e ɓe ndarii no ɗe alkule nguurdata kuwtoree he kala ɗo Fulɓe ngoni. Ɓe cippiraama haa alkule ɗee naatnaama he Unicode kadi Microsoft ne addii heen balla mum, nana liggondira heen he hettooɓe (designers) ngam tafde alkule (fonts/polices) baawɗe huwtoreede he windows e office ɗe ɓe inniri “Ebrima” baawɗe yahdude e ADLaM e alkule goɗɗe Afriknaaje. ADLaM ene yaaji hannde he nder Guinee kadi nana saroo to Nigeria e leyɗe Fulɓe goɗɗe haa e caggal Afrik, ko wayno Amerik.
https://binndipulaar.com/2020/03/08/pulaar-%c9%97emngal-gootal-jooma-mbinndinaaji-tati-ajami-abajada-e-adlam/
Diine ina jeyaa e pine pulaagu ɓooyɗe gila Fulɓe peeñi to dunuyaa faade hannde, ɓe meeɗaani seertude e diine. Ɓe ngadii anndireede ko rewooɓe diine naange, oon ko e diineeji ɓooyɗi jeyaa. Peeñgol makko, ina hoddiree 8000 kitaale ko adii jibineede Isaa. Leñɗi keewɗi askitintooɗi he dunuyaa ndewiino oon diine. Ko ɗiin ngoni: Drawidi en to Hinndi, Fulɓe e Ejipsiy (Kemit) en adiiɓe, Ecoppiyaŋkooɓe e Yamaniyaŋkooɓe. Qur’aana haalii oo ɗoo diine. Fillaaji ɓooyɗi na mbiya, Oo ɗoo diine fawii ko e fiɓnde nde maamiraaɓe adiiɓe piɓondirnoo e geno e dow harameeji jeeɗiɗi (7), woni geɗe jeeɗiɗi (7) so ɓe ngoppiiɗe Allah leeɓtataaɓe, hoynataa ɓe aduna kam e laakara. Ɗuum woni e ɓe njuula he puɗal naange he mutal mum, hitaande fof eɓe koora balɗe cappanɗe nayi (40). Fiɓnde (ndeɓe ngaadondirnoo e Geno) ndee woni: So oon tigi ene juula, yoo o hofu kolli (peɗeeli) makko ɗii fof heddoo siɓitinndu ndu (hoddaaru) tan. Sabu ko nduun tan ɗaɗol mum jokkondiri e ɗaɗol ɓernde. Buuɗal yurmeende fuɗii e binnde geno. Yoo jam ñallu haa ɗo ciiñsiiñɗi maa kaaɗi. Jawdi e ɓeesngu na sarii e ladde yoo yiytere maa reen. Kala ko njiɗɗaa, min coodtirii ɗum biigi e dimaaɗi e ƴiiƴam sagataaɓe. E min keddii he fiɓnde ma min piɓtataa. Aamiin Buuɗal yurmeende a toowi a seniima, a laatiima kalhaldi binnde e hakkunde tagooje. ɓure maa limotaako, a yaynaniima binnde. A finndinii nguurndam e nder aaludere mum fenndiinde, a softinii tagooje. E min keddii e fiɓnde maa min piɓtataa. Ɓe ndeftoo kadi harameeji jeeɗiɗi ɗii ɓe pawa heen: Yoo jam ñallu haa ɗo ciiñsiiñɗi maa kaaɗi. Aamiin Buuɗal yurmeende a wayniima e jiyɗe amen. A diƴii e niɓɓe mbewru caggal adunaaji. Jam caggal maa E min keddii e fiɓnde geno, min piɓtataa. Kala ko dañaa, ko ko renndaa. Yoo jam waal wuro e ladde.Yoo giɗli e weltaare mbaal he ɓerɗe. Aamiin Jamma a Jofii niɓɓe curii gite,binnde njofii pittaali njebbilanii ɗoyngol.Yoo a suddu min wibjo kisal min keddoo he ndeenka geno, mo yitere mum ŋoŋtaa, ɗaanotaako.E min padi e buulol ndoogu ma, kuuñcoowol niɓɓe jalbina binndi, finndina nguurndam e nder aaludere mum. Ko aan duumii, aan saasi, goɗɗo e goɗɗum alaa. Aamiin Eggaa ko ummoraade he yeewtere Ceerno Yero Dooro Jallo waɗno Mali he 1998. Nde tiitoonde mum ko: Jubbannde he Pinal Fulɓe.
https://binndipulaar.com/2020/03/07/nde-naange-woni-dewetee%c9%97o-diine-ful%c9%93e-gaadanteejo-e-hol-ko-woni-harameeji-jee%c9%97i%c9%97i-he-biy%c9%97e-yero-dooro-jallo/
Gila nde dillere guurtingol ɗemngal Pulaar/Fulfulde e winndude kam e ƴellitde kala fannu ganndal he nder maggal, fuɗɗii e kitaale jawtuɗe ɗee, subaka kala mo Allah addi aɗa yiya walla nanaa deftere walla wallifo heso yaltungo he ɗemngal Pular. Saggitorde Fransi/Pular: Konguɗi e Sagaraaji Hiisa e Tasakuyee (Lexique francais/Pular des mathématiques et des sciences de la vie) ko deftere nde Galle muulngo l’Harmattan yaltini gila 2018, nde lemminooɓe defte pulaar ɓeyditortoo he defterɗi mum en, teeŋti noon e ɓeen yiɗɓe gannde Hiisiwe ( mathématiques). He wiyde Mo Kuletee: “Leyɗeele ƴeestatooɗe (fayde he ɓamtaare) ɗe ngonaa hiirnaangeyankooje (occidentaux) ɗee kolliirii daliilaaji laaɓɗi wonnde tuugnaade he ɗemɗe mum en e pine mum en ngam ummin’de dillere (mouvement) fayde he ƴellitaare ko huunde nde ene gasa won’de.” Mbele en keddoto he huwtoraade ɗemngal Farayse ngam janngude walla en njanngirat ɗemɗe ngenndiije? Ko laaɓnde bayɗe hono no ɗee nii addani Mo Kuletee fuɗɗaade winndude he neeniwal mum Pular/Pulaar/Fulfulde. Mo Kuletee, mo innde mum tigirigi ko Mammadu Agiibu Soh, ko joom seedanfaagu toowngu (diplôme en lettres modernes) mo o dañi he hitaande 2004 to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Gamal Abdel Nasser Conakry. Ko he ndeen hitaande 2004, kadi o wiy o fuɗɗii wallifaande binndanɗe he ɗemngal ngenndiwal, caggal nde o timmini jaŋde makko to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde. Miijitaade e wallifaade he ɗemngal mum no ɗum wayi weeɓde ni bettiimo sanne. Ɗuum jolni e hoore makko miijooji e laaɓnde keewɗe. “Mbele maa ñalawma aroy mi daroo miɗo janngina coñce tawa ko he ɗemngal pular? Mbele maa ñalawa aroy mi yaha duɗal ngam janngoyde ganndal (science) tawa ko he ɗemngal Pular?” Mammadu Agiibu wiy o jaabti hoore makko wonnde sikke alaa ɗuum ko huunde waawnde won’de kono ko maa mbinnden kadi piren binndanɗe e gannde jooma en ɗemɗe binndaaɗe ɗee he ɗemngal men pular. Ko ɗuum waɗi gila oon tuma o fuɗɗii daranaade winndude he neeniwal makko Pular. Ndee ɗoo deftere ko piindi ngaal pellital e oon himme waɗtude Pular ɗemngal paggorngal ganndal e binndirngal kala miijo e fannu ganndal. Si oon tigi no faalaa soodude ndee deftere ko yo yahu ɗoo: l’Harmattan
https://binndipulaar.com/2020/02/29/saggitorde-fransi-pular-kongu%c9%97i-e-sagaraaji-hiisa-e-tasakuyee-lexique-francais-pular-des-mathematiques-et-des-sciences-de-la-vie/
Google Translate ko software mo neɗɗo waawi huwtoraade ngam firde kelme, konngol timmungol walla yumre, ummoraade e ɗemngal fayde e ɗemngal goɗngal. Yeru, aɗa waawi winndude konngol e gootal e ɗemɗe naatnaaɗe heen ɗe, ko wayno Farayse mbiyaa yo ɗum firɗum e Arab, software o firanma konngol Farayse ngol e Arab. Hannde ɗemɗe sappo e tati Afriknaaje ene njeyaa e naatnaaɗe he ngaal kuwtorogal karalleewal. Ɗeen ngoni ɗeeɗoo ɗemɗe ɗe payɗen jaŋtaade. Africans,1 Xhosa, Zulu, Seshoto(Afrique du Sud), Amharic (Eccopi), Hawsa, Igbo, Yoruba (Nigeria), Malagasy (Madagascare), Swahili (leyɗee keewɗe Fuɗnaange e hakkundeere Afrik), Somaali (Somalie), e Chichewa (Malawi).2 So en teskiima he nder ɗemɗe 13 Afriknaaje ɗe jaŋtiɗen dow ɗe, ma en taw ko ɓuri heen heewde ko ɗemɗe Fuɗnaange walla Fuɗnaange-Worgo Afrik, ko heen tati (3) tan ngoni ɗemɗe Hiirnaange Afrik. Woni Hawsa, Igbo, e Yoruba ko Nijeryanaaje. Geɗal goɗngal teskinngal kadi ko e nder ɗemɗe nay mawɗe he nder Nigeria ɗe ko Pulaar/Fulfulde tan woni ko tawaaka heen. Sikke alaa, ko weltaare mawnde wonan’de kala ɓiyɗo Afriknaajo haa ɓuri teeŋtude noon e ngenndiyankeeɓe mayri haɓantooɓe ngam ɓamtaare ɗemɗe ngenndiyankeeje mayri, yiyde ɗemɗe Afrik ene cawndondira e ɗemɗe goɗɗe winndere e nder dingiral ɓamtaare e karallaagal dowrowal. En njejjitaa noon huwtoraade o ɗoo fartaŋŋe ngam siftinde ngenndiyankeeɓe Fulɓe ko ɓe meeɗaani yejjitde boom, ɗum woni “ Aduna ko mi yahii, haɓɓu paɗe maa ngabboɗaami kono wonaa mi parii heblo njehen”. Aduna ko ɗannungal ngal aldaa e ñallinde walla hiirnude; ñalnde kala ko dawol, ñalnde kala ko kiirndol. So a ñallinii tan dawnooɓe mbirtomaa. Nde kiirndataa tawa ɓe ngoɗɗi, hay punndi maɓɓe majjirma. Aduna men hannde ko aduna mbaylaandi e karallaagal. Wonko golletenoo hanki duuɓi cappanɗe walla ni teemedde, tawo hannde gasnude ɗum ene newoo e nder yontere. Waɗinoon ko hannde karallaagal waɗɗii ko e dow hirke duleendu. No ɓamtaare way yaawde hannde ni ko noon kadi daɗeede way yaawde. Kala ɗannotooɗo mo wonaa jom himme toowɗo tawa kadi ko jooɓiiɗo e ngal karallaagal kesal ko yoni, laawol makko liiltat. Jommbaani boom, maayde makko e laawol tawa o yettaaki jaaƴorde makko. 1Hayso Africans iwdi mum ko ɗemngal Oropnaaɓe ceekodaangal he ɗemngal Holandanaaɓe (Dutch) ne, haalooɓe ɗum ɓe ko raaneeɓe Afriknaaɓe jeyeeɓe he ɗeeɗoo leyɗeele: Afrique du Sud, Lesotho, Malawi, Namibie, Zambie, e Zimbabwe. 2 Malawi, Zambie, Mozambique, e Zimbabwe. E ngal anndiraa kadi he innde Chinyanja walla Nyanja he woon e nokkuuji he ɗeeɗoo leyɗeele:Mozambique e Zambie.
https://binndipulaar.com/2020/02/23/%c9%97em%c9%97e-afriknaaje-13-tawatee%c9%97e-he-nder-google-translate/
He duuɓi jawtuɗi ɗii pelle nodditortooɗe Jihaadyankeeje (Al-Qa’ida e Da’is) mbonni ko heewi e ndonateeri pinal aade to bannge Fuɗnaange-Ɓadiiɗo e Worgo Afrik. Ɓe kelii jumaaji keewɗi, ɓe pusi janaale waliyaaɓe, eglisaaji e defterɗi e jaatiiji (monuments) daartolyankeeji; ɓe nduppi defte e ballifanɗe (manuscrits) keewɗe joginooɗe faayida mawɗo he daartol pinal aade, walla ɓe ngujja ɗum en sabu maɓɓe anndude ko njaru majje en ɓuri tiiɗde hay muudo kaŋŋe. He nder ɓaleeri Afrik ko he bannge rewo e hakkundeere leydi Mali ɓeen waɗboniiɓe ɓurnoo hawnude. Balɗe seeɗe caggal nde ɓe koni Tumbuktu, Abdel Kader Haydara, baɗɗo nguurndam mum kala he roɓindaade, renndin’de e reende ballifanɗe Tumbuktu he nder defterdu mum (Defterdu Mamma Haydara) ndu o ronti ummoraade he jibnaaɓe makko, fuɗɗii ɗaɗɗude peewje e holno o daɗndirta ndii ndonateeri pinal e gannde. O noddi gollodiiɓe makko he nder ñiiɓirde fedde defterɗiyankeeɓe Tumbuktu, nde o tafnoo kanko e hoore makko duuɓi sappo e joy ɓennuɗi (ko saalii), o wiyiɓe: “Miɗo sikki potɗen ko egginde defte ɗee kala itten ɗum en he kuɓeeje mawɗe ɗee coornoyen ɗum en he nder galleeji wuro he. Sabu so en mbaɗaani noon ɓe nduppatɗe kannje fof walla ɓe ngujja ɗe.” Nde ɓe nanondiri he ndeen feewre ɓe ndenndini banndiraaɓe maɓɓe e gollantunooɓe ɓee; ɓe coodi bakane lekɗe e jamɗe. So yahii haa jamma ɓe mbaala leemde defte ɗee he bakane, ɓe ndimnda ɗum en he bamɗi (mbaamɗi/ndakiwe), ɓe naatna ɗum he nder galleeji ɗii he nder niɓɓere jamma he, goɗɗe heen ɓe njolni ɗum en he laaɗe ɓe payri Bamako laamorgo Mali. He Siilo (Janvier )2013, nde Soldateeɓe Farayse ndiddata waɗboniyankeeɓe ɓee njaltini ɗum en Tumbuktu, taw ɓeen nduppi ko ene aɓɓoo he 4000 ballifanɗe, kono sinno wonaano feewre Abdel Kader Haydara denndaangal defte e wallifooji Tumbuktu kooñatnoo ko he oorngal Jihaadiyankeeɓe, ndoondi mum weɗoo he nder seenooje Sahel. Hay ko ɓooyaani tuubakooɓe Orop, ardunooɓe momtude pine, gannde e neɗɗaagal Afriknaaɓe ngam haa tabitina njiimaandi mum en he ɓiyɓe jookdu ndu , ene kujjinortonoo wonnde ko garaangal mum en itti Afrik he niɓɓere huurnoonde ɗum gila dawaa dawi. Afrik, ɓe mbiyi, meeɗani ƴellitde hay pinal gootal walla njuɓɓudi renndoyankoori ndi ene hollira neɗɗo ɓaleejo ene waawnoo yuɓɓin’de renndo e laamaade hoore mum. He mbeñdi leyɗeele joom en pine ƴellitiiɗe ɗee, Afriknaaɓe kanum en mbaawaa miijanaade koye mum, daliilu mum ko Afriknaaɓe meeɗaani anndude binndol; ɓe ngalaa coñce; ɓe mbinndaani hayhuunde he daartol nguurndam maɓɓe saka noon ƴellitde ganndal naftowal aadee. Mbele ko noon majjere maɓɓe he Afrik fotnoo walla ko kennje fowru tan wonno mbele haa njur daña no yaniri he wasorde? Ko waawi heen won’de kala, wiɗtooji e jaatiiji daartolyankeeji pennii ndeen yiyannde. Ɗalboom, wiɗtooji ene kollira nii wonnde ene gasa tawa binndol fentaa ko he jookdu Afrik, tawa kadi ko yimɓe ɓaleeɓe puɗɗi ɗum. Defterɗi Tumbuktu, ene njeyaa hannde e batteeji pinal e ganndal he nder Afrik kollirooji won nde Afrik daɗnoo yoga e leyɗeele Orop pinal e ganndal he won jamanuuji. Tumbuktu ( ene winndire Timbuktu walla nii Tumbutu) ko wuro he nder leydi Mali. Hakkunde maggo e Maayo Nijeer (Fleuve Niger) ko Km 20. Tumbuktu ko wuro ganni. He teemedannde 12 ɓre taw ngo wontii saare teerirde julankooɓe, ɗo kaŋŋe, lamɗam, ñiiñe ñiibi e nguuraaji njeeyete no. Tumbuktu seediima laamuuji mawɗi keewɗi ƴellitinooɗi he nder ɓaleeri Afrik (Bilaad As-Suudaan) kadi ngo jeyaama he nder yoga he ɗiin laamuuji. He teemedannde 14ɓre taw ngo jeytaama he Laamu Mali (l’Empire du Mali), duuɓi seeɗe he garwanɗe teemedannde 15ɓre ngo woniino he les njiimaandi Tuwaareg en kono ɓooytaani, he 1468 ngo arti he juuɗe laamɓe Songgaay. Caggal ɗuum he 1591 Laamu Marok yani he laamu Sonngaay, ngam yiɗnoode fawde junngo mum he oogirɗe kaŋŋe ɗe Mali anndiranoo ɗe, ɓe koni Gaawoo e Tumuktu; ɓe eggini laamorgo ngoo ummoraade Gaawo ɓe paytiri ɗum Tumbuktu. Kono hayso laamu Marok helii doole Sonngaay ne, ɓe ndañaani heen kamɓe ne ko wonnoo sago maɓɓe koo. Soofaaɓe (soldateeɓe) maɓɓe fof ko toon keddi ko kamɓe ngonti anndiranooɓe “ARMA” en he oon ɗoon diiwan. He 1833 taw Gaawoo he Tumbuktu fof naattii he laamu Fulɓe Maasina (l’Empire Peul du Macina). Hayso Tumbuktu ko wuro julankooɓe fuɗɗorinoo ne, ngo ɓuri lollirde ko won’de wuro jaŋde e wallifooji ganndal. Ahmad Baaba, gooto e annduɓe Tumbuktu kadi lolluɗo sabu ganndal mum e heewde ballifanɗe ene wiya: “He nder Gaawoo e Tumbuktu ko njeeygu defte ɓurno hay njeeygu kaŋŋe heewde tonaari (benefiis). He nder Tumbuktu, kadi o wiy, ko kanko defterdu mum ɓurnoo famɗude defte, te kanko omo joginoo ko ɓuri ujunere e teemedde nay (1400 ) deftere he nder defterdu makko. National Geographic ene eyɓina wonnde ko ene wona 700,000 ballifanɗe junngo (manuscrits) ene tawee he nder wuro Tumbuktu. Hannde ene tawee he nder wuro Tumbuktu ko ene wona 60 defterdu, ɗi joom mum en donti he jibnaaɓe mum en. Ene jeyaa e ɗiin defterɗi inniraandu Ahmad Baaba ndu ene tawee e mum ko ene wona 30, 000 ballifanɗe. Yimɓe ene njokki arde he ɗiin defterɗi ñalnde kala ngam wiɗtude e etaade eggude ɗeen gannde moofta ɗum en he mooftirɗe (digitalization/ numérisation) ɗe karallaagal kesal newni hannde. Hayso tawii ene tuuma wonnde won mooftuɓe haajoni defte e ballifanɗe ɓooyɗe he nder diiwan he ene calii yaltin’de sabu hulde ko heɓnooɓe e tuma nde Farayse honi leydi ndi. Hee ngaan saanga kooniŋkooɓe Farayse duppii ko heewi e defte e ballifanɗe ɗe njiitunoo toon. Ko wanoo ɗuum kadi ene anndaa wonnde ballifanɗe keewɗe, hono no ballifanɗe diiwaanuuji Afrik keddiiɗi ɗii ni, tilfiima tawa saabi ɗum ko geɗe keewɗe ceertuɗe, ko wayno hareeji hakkunde konuuji keewɗi, konɗi nokku o he nder daartol, kadi e keneeli (nguleeki e jaangol), mooƴu ekn… Caggal nde Farayse laamii Mali ko juuti, heewɓe rontunooɓe ɗeen defte e ɗeen ballifanɗe taw nattii waawde janngude ɗum en nde tawnoo ko e ɗemngal Arab ɗe mbinndanoo, joom mum en duppi ɗeen defte walla ngasi ubbi ɗeen ballifanɗe nayeeje. Ɗuum wonii baasal mawngal wonan’de Afrik e neɗɗankaagal he kuuɓal nde tawnoo ɗeen defte njahdii sirluuji daartol Afrik keewɗi ɗi ngontaa yiyte. Pinal jaalinoongal he Tumbuktu ko pinal Islaam kadi kala ko janngetenoo he nder duɗe Islaam he aduna hee, ko wayno Azhar, Qayruwaan walla Zaytuun, ene janngetenoo ɗoon. Annduɓe Tumbuktu ene limetenoo e annduɓe winndere Islaam. Ɓe ngonaano janngooɓe jannginooɓe ngannde Islaam tan kono kadi ko ɓe walliftonooɓe ɓeydantnooɓe yaajnude ganndal e pinal Islaam. Ɓe mballifiima he ɗeeɗo gannde kala: Yeru so en ƴettii defterdu Mamma Haydara, woni ndu kaal ɗen joom mum , Abdel Kader Haydara, dow too ndu, ene tawee heen deftere Quraana winndaande gila he teemedannde 12ɓre, taw winnda ko he laral (parchemin) nguru liingu; ene winndiraa ngummbudi bulaari jalbundi ene ñakkaa (wisaa) conndi kaŋŋe. Kono kadi ene tawee he nder defterdu hee gannde goɗɗe ko wonaa Islaam ko wayno jime, mbewu, dabare e safaara. Yeru, deftere ene heen ko nde ɗereeji 254, nde winndaa ko ɗoon he Tumbuktu he 1684 tawa nde haalata koko yowitii he ganndal oppeer (Chirurgie). He 1988 UNESCO ɓeydii Tumbuktu he doggol ko ɓe mbiyata “Ndonateeri Aduna” (patrimoine mondial) ko, kadi he 2012 sabu hareeji e golwole baɗooje he diwaan o ɗe ɓe ɓeydi ngo kadi he doggol “Ndonateeri Aduna hulanaandi boomaare”.
https://binndipulaar.com/2020/02/07/tumbuktu-peewje-abdel-kader-haydara-ngam-faddaade-jihaadiyankoo%c9%93e-hoto-mboomde-gannde-afrik-booyma/
A jaaraama fota, Dr. Abdou Ba he hirjin’de fayde he ndee toɓɓere himmunde. Sabu, hono no teskori ɗaa ɗum ni, addanta yimɓe men e ɓesnguuji men saayde he nder leyɗeele men haa ngonta guɗɗum, ko majjineede ko’e mum en e fuuntireede ko leñel tokosel. Kollee leñol goɗngol ko kanum en ngoni mawngal tawa noon he jaati ko ngool woni leñel tokosel. Ndeke noon no mbiyɗaa ni, Tabital Pulaagu he nder Winndere ene foti daranaade ndeen toɓɓere he kala mbaydi no ɗuum ene gasira won’de. Teddungal Ɓaawo min janngii ɓataake mawɗo Tijaan Mbaalo fii limgal e keeweendi haalooɓe Fulfulde, men tawnondee toɓɓere LIMGAL FULƁE, maa keeweendi Fulɓe, ko e toɓɓe ɓurɗe himmude ɗepot-ɗen daranaade, ɗuum waɗi min meeɗii waɓɓude e TPI yo immano ndee toɓɓere, eɗen nana limooje janteteeɗe ɗe njaɓnaaki, yimɓe men kadi ko ɗeen ɓe pillotoo e binndi e haala maɓɓe, hulɓinii heen ko geɗe ɗiɗi: Minen ɗoo e janngirde ɗemɗe Afrik e jaaɓi-haaɗtirde Keer (Université du Caire) ɗum na jeyaa e toɓɓe pooɗondirteeɗe, heerorɓe ɗemngal heen kala na hollira keewal yimɓe maggal, o yiɗa ustude keewal heddiiɓe, wano jannginooɓe Hawsa (ejiptenaaɓe) mbi’a haalooɓe Hawsa na ɓura milyonji 200, ɓe usta haaloɓe fulfulde e wiide ko milyonji 16, woɓɓe mbiya… View original post 341 more words
https://binndipulaar.com/2020/02/05/miijo-no-limgal-ful%c9%93e-newora/
Ko ɓooyaani ko, laamu Muritani ƴettii kuule kese ngam ittude ɗemngal Farayse he ɗemɗe kaalateeɗe he nder Batirdu Ngenndi he, ɓe lomtiinii ɗoon ɗemɗe ngenndiije Muritani, woni Pulaar Sooniŋkoore e Jolfe (Wolof) yantude e Arabeere. Sinno rewiino ɗo foti rewde ɗoo ɗuum ko kabaaru belɗo wonan’de ɓeen haɓantenooɓe ngam yoo ɗemɗe ngenndiije ɗee keɓtine fotde duuɓi jooni keewɗi. Kono ko ɓeen harbiyankooɓe ɗemɗe ngenndiije e koye mum en ngadii jeertin’de wonnde won ko soomii he ɗeen kuule ko wonaa nuunɗal. He yiyannde ko ɓuri heewde e dawriyankooɓe ɓaleeɓe Muritani, ittude Farayse lomtina ɗoon ɗemɗe ngenndiije ɗee ko jamfa soomii heen. Sinno ko nuunɗal e fellitde qirlaade ɗemɗe ngenndiije wonnoo fayndaara laamu nguu, e wiyde ɓeen dawriyankooɓe, laamu nguu fotnoo adoraade ko naatnude ɗemɗee he tippude jaŋdeleydi ndii, tuggude gila he duɗe les-lese ɗee haa yettii jaaɓihaaɗtirde. Ɓiyɓe leydi ndii keblee he ɗemɗe mum en yummaaje, kadi ɗemɗe ɗee naatnee he gollorɗe leydi hee. Yimɓe luutndiiɓe ndeen feere ɓe ene njeertina wonnde kulhuli mum en ko wonnde fayndaare laamu nguu wonaa wallude ɗemɗe ngenndiije ɗee kono ko yiɗde ɓeydaade nuskude ɓaleeɓe leydi ndii ɓe ngannduɗaa ko he ɗemngal Farayse njanngata kadi ko heen ndañi seedanfaaguuji mum en. So ɗemngal Farayse ngal ittaama he gollorɗe laamu ngu firtata ko ɗiin seefaaguuji ngontata ko meeranteeji ɗi ngalaa hiisa. So Farayse o nattii huwtoreede kadi ɗemɗe ngenndiije ɗee njannginaaka haa joom mum en keblaa heen, ndañi heen seedanfaaguuji ɗi mbaawi golloraade, heddotoo tan ko ɗemngal Arab ngal. Kala mo janngaani ngal waawataa won’de hay-huunde he nder leydi ndi. So tawii ko noon ndeke, suuɗaaki wonan’de kala joom hakkille miijtotooɗo wonnde ndee feere araani wallude ɗemɗe ngenndiije kono ari tan ko jokkitde nuskugol ɓaleeɓe e pinal mum he nder Muritani, hono no ɓaleeɓe nuskiraa he nder leyɗeele Arabeeɓe aduna o kala ni.
https://binndipulaar.com/2020/02/01/kaalgol-%c9%97em%c9%97e-ngenndiije-to-suudu-batirdu-ngenndi-muritani-hol-ko-faayaa-heen/
Pelle fulɓe ene keewi kadi ene carii hono no Fulɓe carorii he nder aduna hee kala ni. Ɗee heen ko pelle jokkere enɗam goɗɗe heen kadi ko pelle pinal, waɗa sahaa kadi njiyaa fedde renndinnde payndaale ɗiɗi ɗee kala tawa ene golla he pinla kono kadi ene wadda heen jokkere enɗam. Geɗal jarngal teskaade kadi ko pelle Fulɓe cosaaɗe caggal jookdu Afrik ɗee, Fulɓe jeyaaɓe he leyɗee ceertuɗe ene keewi rentude heen, walla nii haysinno ko he nder jookdu Afrik tawa ko he leyɗeele (lesɗe) ɗe ngonaa ɗo Fulɓe njeyaa, ɗuum ene dañee heen. So en ƴettii yeru e ko wayno Gabon walla Konngo (Congo) pelle Fulɓe ene ndenndina ɓiyɓe Fulɓe jeyaaɓe he leyɗeele ceertuɗe (Senegaal, Mali, Muritani, e Gine). Ene jeyaa e pelle Fulɓe momti-keeriije Kawtal Janngooɓe Pulaar\Fulfulde Winndere, tafanoonde to Egypt gila hedde 19960, caggal ɗuum nde sarii, nde yaaji he nder leyɗeele Arabeeɓe ɗee kala. He 1982 Kawtal Janngooɓe Pulaar\Fulfulde sosaa he mooɓondiral jooɗinoongal to wuro Bordeaux he nder leydi Farayse. Kawtal woniino fedde wuurnde kadi waɗnde golle paayodinɗe haa ɓuri teeŋtude to bannge jaŋde e wallifaade defte Pulaar kanum e daranaade pinal Fulɓe rewrude he jeewte ndingire,magooji e naalankaagal. Haysinno Kawtal nde sosanoo to leyɗeele Arabeeɓe too ene renndinatnoo Fulɓe leyɗeele keewɗe ne, nde fedde ndee dooltinoyi to Farayse elle ko Fulɓe Senegaalnaaɓe e Muritaninaaɓe (Fuuta Tooro e Fuladu) tan keerorii ɗum. Ko ngoonga wonaa Fulɓe fof ɗannortoo hono no Fulɓe Fuuta Tooro ni, kono Fulɓe Fuuta Jalon ne ene tawetenoo he nder Farayse. Hol ko haɗnooɓe taweede he nder Kawtal? Mbele ko kamɓe calii nootaade walla ɓe ngar ɓe ndonki yiytaade heen koye maɓɓe? En nganndaa, kono tan Kawtal kam woniino fedde Fulɓe, goongɗinnoonde ngootagu Fulɓe winndere kala, kadi ɓe ngolliima ko heewi ko ene tinndina ɗuum. Caggal Kawtal Fedde Fulɓe momti keeriije ko Pulaar Speaking Associatio.LTD, ko fedde Fulɓe he nder Dowlaaji Dentuɗi Amerik. Nde sosiraa ko won’de Fedde jokkere enɗam hakkunde Fulɓe kadi sahaa nde jilla heen pinal.So innde ndee waɗtaama he Pulaar firtata ko Fedde Haalooɓe Pulaar, ndeke noon fayndara mayre wonno ko won’de fedde Fulɓe kala wonɓe he nder Amerik. Hayso ɗo adanɗoo Fulɓe Fuuta Jalon nootinooma he mayre ne, ɗo waɗtan ɗoo nde wonti tan ko fedde Fuuta Toorankooɓe (Senegaal e Muritani). Ndeen ne dee he nder Amerik fulɓe Ginenaaɓe en pota e fuuta Toorankooɓe ɓe walla nii ɓe ɓura ɗum en heewde ko kamɓe ngadii ɗum en arde he Amerik. Ko hono noon ne kadi Fulɓe Sierra Leon ene keewi he Dowlaaji Dentuɗi Amerik kadi e ɓe njuɓɓi he fedde maɓɓe Ɓantal Fulɓe Sierra Leon. Kono en teskiima dental Fulɓe ummoriiɓe leyɗeele ceertuɗe ene saɗti. Hayso ɗo fuɗɗoode ɗoo joom mum en dentii ne, so yahii haa ɓooyi woodat heen rostiiɓe njaha ngoppa ɗoon heddiiɓe ɓee, heddo fedde ndee wonta fedde fulɓe iwruɓe leydi ngootiri walla diiwaan gooto (Senegaalnaaɓe e Muritaninaaɓe walla Ginenaaɓe e Sierra Leonnaaɓe). Ɗuum firti ko so Fulɓe ngoɗɗondirii he koɗanɗe seeɗa tan ene kulandira. Te so tawii fulɓe ene njiɗi tabitinde ngootaagu mum en alaa sago njokkondiri, cuusa gollondirde e renndude peeje. Ɗuum noon newnata ɗum ko so en ndentii mbaasen wiyde tan enen fof tan ko en Fulɓe kono mbaɗten hakkillaaji kadi he seeɗa mo ceertuɗen oo, ko wayno ngaddinaaji ceertuɗi ɗii, ɓoornateeri ceertundi ndii, gooto fof ko mum koo hurmee he nder dental he kadi ko wayno yiilirde so ene suɓee gooto kala yiytoo heen hoore mum. Ko gonga gardogol laaɓndi ko karallaagal e kantantaagal, kono hoto leydi ngootir (Fuuta Tooro, Fuuta Jalon walla Maasina) tan jaɓ heeroraade fof wiya ene acca woɗɓe ɓee ene ngona rewooɓe. Nde tawnoo hayso jiiduɓe neene gooto e baaba gooto, ko ndenndi koo so feccaama kala heen ɗawaaɗo (heɓaani geɓal mum) mettinat. Ko goonga Pullo fof ko mo men, kono ko maa ndokkondiren hoolaare hakkundeeji men nde mbaawen suusondirde. Ko ɓooyaani ko en tariima winndannde he www.pulaar.org, nde tiitoonde mum woni: “Jubbannde e nguurndam Fedde Fulɓe Itali”, yantude he leppi ayaawo ɗi njeeɓɗen he ɗerewol maɓɓe facebook, ɗi ene kolliri ciimtol ñalɗi maɓɓe pinal. Geɗe tati en teskiima heen eɗen cikki so rewaama ene waawi ɓeydude cuusondiral e koolondiral hakkunde Fulɓe diiwaanuuji ceertuɗi. He nder winndannde ndee, Goori Jool koolaaɗo kuuɓal Fedde Fulɓe Itali ene habra wonnde: Gaa-gaa balle ɗee won’de paayodinɗe e gootal heen fof waɗeede ɗo haani, so en teskiima ma en njiy wonnde, huunde ndee ene sara; fulɓe taweteeɓe he fedde hee ɓe gooto heen fof won ko yahi to jeyaa to. He nder ñalɗi maɓɓe Pinal ñaantule fulɓe e cuɗaaje mum en kolliraama heen. Eɗen tesko he ɗuum ne Pulaagu Fuuta Tooro yiytiima heen hoore mum, gila e wutteeji mum en goobaaɗi, gude leppi cañaaɗi, cuɗaaje mum en e moori mum en ganni haa e teŋngaaɗe e maageeji, kono Fuuta Jalon ne yiytiima heen hoore mum rewrude e wutteeji mum en leppi ganni ñootaaɗi daande tawa ñootira ko jannaŋkeewol haa e kufunaaji maɓɓe leppi goro. He ndeen ñalnde hay gooto maɓɓe yiyrataa hoore mum ko ɗoftoowo, ala sabu yiyii heen ko woowi ko, ko jogitorinoo wonnde ko ɗum woni pinal fulɓe ko, hayso tawii ma ɓeydo anndude wonnde wonɗo pinal fulɓe kadi feeñrata he mbaydi ngoɗndi. Haannoo nii ko haysinno ko fulɓe leydi ngootiri, njuɓɓini ñalɗi pinal he nder leydi mum en (yeru nder Fuuta), pine Fulɓe kala kolliree heen. Ko wayno ɓoornateeri e cinkal Fulɓe Fuuta Tooro, Fuuta Jalon, Fuladu Maasina haa Adamaawa. Ɗuum haysinno ko e ñalɗi pinal Ciloñ walla Njum ene foti won’de, ko hono noon ne kadi so tawii ñalɗi ɗii mbaɗi ko Doori walla Jiboo he nder Burkina Faso. En njiyii ko waynoon he Ñalnde Finaa-tawaaji men Gambia. Ene jeyaa e hoɓɓe tedduɓe jaɓɓaaɓe he oon ñalawma pinal Fulɓe, Koumanthio Zeinab Diallo, dewbo pullo ginenaajo, winndiyanke ballifiiɗo ko heewi he ɗemngal Pulaar e Farayse. Kadi ko kanko sosi (siñci) musee mo Labe (fuuta Jalon). Hayso tawii Kumanco Jeynaba Jallo ko pullo mo fulɓe aduna ɓee fof paarnorto ne, so tawii fulɓe ndentii o teddinaama heen ma Fuuta Jalonnaaɓe mbelto heen kadi tina heen koye mum en. Ndeke noon teskondirde ndee e ittondiral geɗe ngal ene walla en e waawde tafde ngootaagu Fulɓe winndere.
https://binndipulaar.com/2020/01/20/dental-ful%c9%93e-winndere-hol-ko-wa%c9%97i-ful%c9%93e-wo%c9%97%c9%97ondir%c9%93e-ko%c9%97an%c9%97e-ene-kulondira/
Ibn Khalduun, he nder deftere mum Muqaddimah, ene wiya ko Qur’aan adii won’de deftere winndaande he ɗemngal Arab, hayso tawii Ibn Ishaaq ne ene wiya, he nder deftere mum Siira (daartol nguurndam Nelaaɗo) wonnde, Warqa Ibn Nawfal ene winndatnoo defte ganndal nasraan (christianisme) he ɗemngal Arab, ɗe o firatnoo ummoraade he ɗemngal Ibraaniyya (Hebreu). Ko waawi heen won’de kala, daartol ene tabitini wonnde, haysinno binndol ene anndanoo he nder Arabeeɓe ko adii Islaam ne wonaano ko yaaji. Hay he nder al-Qur’aan, Allah ene siforoo Arabeeɓe humam-binndeeɓe (Ummiyyiin). He wolde Badri, nde juulɓe ɓee pooli heeferɓe Makka haa ndahi heen heewɓe, yoga e maɓɓe ko maa coodtii nde keɓti ndimaagu mum en, kono heen ɓe ngalaano ko coodtorii ɓe kala heen baawɗo taraade e winndud Nelaaɗo Allah (Yoo Allah juul he mum hisna ɗum) wiyi wonata coodtordi mum ko janngin’de ɓiyɓe juulɓe sappo taraade e winndude. Arabeeɓe ko anndiranooɓe waawde jime (poesie) kono ko adii Islaam hay ganndal gootal winndanooka he ɗemngal baadiyankooɓe Arabeeri (Jaziiratul-Arab). Ko ngoonga pine mawɗe ƴellitinooɗe he leyɗeele ganniije, ko wayno Misra (Egypt), Geres (Grece), Faaris (l’Empire Persane), Inndu (Inde) e Siin (Chine), fof so en ƴeewii e kartal wertaango ma en njiy ene taari Arabeeri, kono Arabeeɓe he ngaan saanga kanum en ko egga-hoɗa en he nder jeereende ngonnoo. Nguurndam saareyeejam tawetenoo tan ko to Worngo-arabeeri too (Yamen). Caggal nde Islaam naati, addii mbayliigu patamlamu he Arabeeɓe he fannuuji keewɗi. Ene jeyyaa heen waylude ɗemngal maɓɓe ummoraade he won’de ɗemngal yimiyankeeɓe waɗti ɗum ɗemngal ɓurngal toowde he nder ɗemɗe aduna ɗee kala. Ngal wonti ɗemngal paggorngal ganndal, njulaagu e kumtondiral haajuuji hakkunde leñɗi aduna ɗii kala. Kono ɗuum finaani tan woni, alaa! Ene yonatnoo Arabeeɓe tan wiyde Allah suɓiima ɗemngal mum en jippinii heen Qur’aan mum tedduɗo o, ɓe katojinaani e hay ganndal gootal hankadi, kono wonaa noon ɓe mbaɗi. Ɓe mbiy ko so Allah suɓiima ɗemngal rokkii joom mum en teddungal potaani jaɓde daɗeede e hay ganndal gotal. Ɓe mbaɗi heen himme maɓɓe e ngaluuji maɓɓe ngam ƴellitde ɗemngal Arab e eggude he maggal denndaangal gannde goodnooɗe he oon saha. Ene jeyaa e ko addani ɗuum laataade, sooseede Baytul Hikmah. Duuɓi keewɗi ko adii nde Baytul Hikmah sosetee, taw taaɓanɗe keewɗe mbaɗaama ngam ƴellitde pinal e ganndal he ɗemngal Arabeere he nder laamateeri Islaam. Tuggude gila e Khalifaaɓe feewɓe ɓee (Khulafaa’ ar-Raashiduun) haa yettii laamu Umawiyyah en, yonta heen kala addii ballal mum he ƴellitde pinal Islaam e ɗemngal Arab. Eɗen nganndi ko he laamu Abuubakri deftere Allah ndee (al-Qur’aan) renndinaa waɗtaa Mushaf (kaamiilu kiɓɓuɗo). Nde Usmaan ari kanum waɗti njannginaaji ɗii gootum kadi ɓeydi e binndi hee masɗe e toɓɓe. Ko adii taw ɗuum fof alaano heen. He yonta Banu Umayya en kanum en ne mballi no feewi he ƴellitogol ganndal hadisaaji, tafsiir,fiqhu, daartol kanum e ɗemngal arab (jime, nahwu e sarf ). Kono ko daartiyankeeɓe noddirta yonta kaŋŋeejo Islaam koo ari ko he yonta Abbaasyankooɓe. Ko he yonta Abbaasyankooɓe, he nder laamorgo maɓɓe Baghdaad, pinal Islaam ƴellitii; gannde piindi haa njuumti, layiriɗoon haa ciifnii he nder aduna oo kala. Daartiyankeeɓe ɓee ene luurdi e hol cosɗo Baytul Hikmah. Won yahruɓe wonnde njuɓɓudi Abbaasyankooɓe anndiraande Bayt al-Hikmah (Galle Ñeeñal) ndii fuɗɗii ko e galle laamɗo Abbaasyanke biyeteeɗo Abu Ja’far al-Mansuur ciñcuɗo wuro Baghdaad ngoo o. Khalifah al-Mansuur laamiima dowla Islaam fotde duuɓi 21 (754-775). ko o jiɗnooɗo ganndal sanne, paggittonooɗo defte . Omo roɓintonoo defte binndaaɗe walla piraaɗe he ɗemngal Arab kala he yonta makko, gila e defte diine (hadiis, fiqhu, e tafsiir) haa e defte daartol, coñce, ɗemngal (lugha, nahw, sarf); kono kadi defte gannde goɗɗe, ko wayno safaara (medcine), mbewu (astronomie), e aasiñoraagal o renndini ɗum en he nokku gooto no defterdu ni. Ko ɗeen defte ɗe o roɓintonoo o renndini ɗum en he he defterdu he nder galle makko, goni aawdi Daar al-Hikmah. Ko kanko al-Mansuur woni Khalifah (Laamiiɗo Juulɓe) gadiiɗo hirjin’de juulɓe yoo njanngu gannde (sciences) kadi kimmirana ƴellitde ɗum en rewrude he firde defte binndaaɗe he ɗemɗe Gerek, Syriac, Faaris e Sanskrit (Indo). ɓe mbaɗta ɗum en he ɗemngal Arab. Ene jeyaa e ko ɓe ngadii firde, binndanɗe Euclid, Aristotle, e Claudius Ptolemy. Ene wiyee kadi ko he yamiroore Abu Jaafar al-Mansuur, Ibn Ishaaq winndi deftere mum siira (Daartol Nguurndam Nelaaɗo Allah). Eno ciimtol ngol yahri, ngaan tuma taw Ibn Ishaaq ene wonndi e al-Mansuur to Baghdaad e ɓe njooɗii haa ɓiy al-Mansuur biyeteeɗo Muhammad Ibn Al-Mansuur (Al-Mahdi) oo naati. Al-Mansuur laaɓndiimo: “ Ibn Ishaaq, Aɗa anndi mo woni o? ‘Eey kay,’ Ibn Ishaaq jaabiimo. ‘Oo ko ɓiy Amiir Al-Mu’miniin (Laamiiɗo Juulɓe).’ Yah winndan mo deftere [daartol] tuggude gila nde Allah tagi Aadama haa yettii yonta ngonɗen hannde oo”. Ibn Ishaaq winndani mo deftere, kono Al-Mansuur wiyimo kadi deftere ndee juutii yo o yah o raɓɓiɗiino. Ko ndeen raɓɓiɗinaade woni deftere makko anndaande ndee. Mawnde (Juutniinde) ndee o waɗi ɗum he defterdu laamiiɗo juulɓe hee. Ko he laamu Haarun al-Rashiid, (laamiiɗo duuɓi 23, tuggude he 786-809) dillere (mouvement) pirgol gannde he ɗemngal Arab ɓeydii doolnude. Ɓe kuwtorii annduɓe Arabeeɓe nasraaniyankeeɓe, Syriac en e Faarisnaaɓe ngam firde gannde keewɗe he ɗemngal Arab. He nder woldeeji (golwole) e ruggooji makko ɗi o waɗnoo he nder laamanteeri Baysantiin, o mooɓii toon defte keewɗe ummoraade he defterɗi mum en o artiri ɗum Baghdaad. Ene wiyee nde konu juulɓe nguu honi Ankara o yamiriɓe yoɓe kisnu kala defterdu wonnoondu toon, ɓe mooɓe defte ɗee kala ɓe ndimnda ɗum en ɓe paytira Baghdaad. Nde ɗeen defte njettii, kamnje fof ɗe mbaɗoyaa to Baytul Hikmah. Bayt al-Hikmah fuɗɗorinoo tan ko won’de defterdu ɗo laamɓe Abbaasyankeeɓe lemminatnoo defte mum ɗe paggittonoo kadi ene nodda annduɓe yoo ngarɗoon ene mbiɗta, ene coccondira he ganndal kadi ene pira gannde ɗee he ɗemngal Arab. Eɗen ciftora ko he ndiin mbaydi al-Mansuur yamirnoo Ibn Ishaaq yoo winndan ɗum deftere daartol, kadi ko ndeen woni deftere Siira adiinde winndeede. Haaruun al-Rashiid ne yamiriino Ibn Qarib al-Asm’l (121-216 H) yoo winndan ɗum deftere daartol (taariik) o gayni winndude deftere nde ko he nder Bayt al-Hikmah. Abu Zakariya al-Farra’ (144-206) kanum ne ene jeyaa e winnduɓe defte nahwu gadiiɗe taw ɗuum fof waɗa ko he yamiroore e ballal laamɓe Abbaasyankooɓe. Caggal Haaruun Al-Rashiid (Haroun al-Rachid) ko ɓiy mum biyeteeɗo Al-Ma’muun o (laamiiɗo duuɓi 20, tuggude he 813-833) lomtii e won’de laamiiɗo juulɓe. O yaactini Baytul-Hikmah waɗti wiyeede Daar-al-Hikmah. Kadi nokku o fccaa waɗaa no departamaaji ni (Riwaq), fannu ganndal fof rokka departamaa mum. Al-Ma’muun, e hoore mum, ko ganndo kuɓɓuɗo wonnoo. Ko o panninooɗo he coñce, filosofi e ganndal (science). Nde o ari o ronti himmeeji adinooɓe mo ɓee he yiɗde ganndal e ƴettude peeje he holno ganndal ƴellitortoo yaaja he nder laamanteeri Islamm. O yaltini ngaluuji keewɗi ngam wallitde annduɓe haa ndaña no mbaɗiri wiɗtooji ganndal e no mballiforii ɗeen ngannde he ɗemngal Arab. Wiyaama o meeɗi neldude teemedere ngelooba to Khurasaan (fuɗnaange-rewo Faaris) yoo ndimndu defte ngaddee ɓeydee he Daar al-Hikmah. Ene wayno kala ko adinooɓe mo njoginoo e hiime ngam yoo gannde pire mbaɗtee he ɗemngal Arab, nde o ari kanko o daɗtiima ɗum en ɗo pucci ndogata. Wiyaama nde o nani fiyaaku defterdu Sicily (ndeen ko he njiimaandi juulɓe wonnoo) o neli yoo lamɗo o neldumo ko woni he defterdu hee koo kala (e ndu alɗunoo defte filosofi e gannde Gerek en) omo ɓeyda ɗum he Daar al-Hikmah, oon neldimo. Habraama kadi o neliino e laamiɗo (empereur) Baysantiin (Byzantine) wonnde yoo oon yamirmo o nelda toon annduɓe (ulamaa’) ngara pira denndaangal gannde nafooje gonɗe he nder leydi mum. Oon jaɓi. O neldi toon sate annduɓe, o wiy ɗum en so njahii yoo pir ko mbaawi e gannde annduɓe Gerek en, kadi caatoo ko firanoo adan ko. Ene jeyaa e nelanooɓe toon, Al-Hajjaj Ibnu Mater, Ibnu Al-Batriiq, Salaam Ibnu Haaruun (Koroowo Daar al-Hikmah), Yuhanna Ibn Masawayha e Hunayn Ibnu Ishaaq. Ene jeyaa firatnooɓe ɓurɓe lollude he nder Baytul Hikmah walla mbiyen Daarul Hikmah, ko noon sakkitii wiyeede, biyeteeɗo Yuhanna Ibnu al-Batriiq al-Tarjumaani. Ko kanko firi deftere Aristotle, deftere Daabeeje (Kitaab al-Haywaan). Hunayn Ibnu Ishaaq al-Ibaadi, ko kanum firi yoga he binndanɗe ñawndoowo Gereknaajo biyeteeɗo Hippocrates o. Hunayn ene haalatnoo ɗemɗe nay, Arabeere, Syriac (Siriyak), Farsi e Gerek. Al-Ma’muun suɓiimo waɗimo hooreejo departamaa firooɓe o. Wiyaama kala deftere nde ɓe piri, ɗereeji mum peesdetee ko o kaŋŋe kala no foti ɓe tottee. Ibnu Nadiim ene wiya he nder deftere mum al-Fihrist, wonnde woon e firatnooɓe ko wayno Ibnu al-A’sam e Saabit Ibn al-Qurra ene njoɓetenoo gooto e mum en kala ko ɓuri 500 dinaar lewru fof. Ganndo kadi lolluɗo biyeteeɗo Abu Yuusuf Ya’quub al-Kinndii, jaɓananooɗo he waawde filosofi, safaara (medcine), hiisaweeje (mathématiques), mbewu (l’astronomie), géométries. e logique (mantiq), kanum ne al-Ma’muun suɓii ɗum yoo fir binndanɗe Aristotle. Daar al-Hikmah wonaano tan galle firooɓe gannde ene lemminee, kono ɗo sakketɗoo wonti ko hono no duɗal jaaɓi haaɗtirde ni, ɗo ɗeen gannde kadi ene njannge. Laamɓe Abbaasyankeeɓe ɓee ene njaltinatnoo ngaluuji keewɗi njoɓa annduɓe yoo njanngin ɗoon yimɓe ɓee filosofi, mbewu, daartol, wertaango (geographie), hiisaweeje, e safaara. Ɗeeɗoo gannde kala ene njanngetenoo ɗoon yantude e gannde Islaam, Qur’aan, tafsiir, hadiis, siira, kalaam e daarto Islaam wonndude e ɗemngal arab (lugha, nahwu, sarf, e jima). Sikke alaa, batte Bayt al-Hikmah kaaɗano tan he Baghdaad laamorngo Abbaasyankeeɓe ngo, kono gure Islaam mawɗe ɗee kala cosii Bayt al-hikmah mum en. So en ƴetti yeru tan e defterdu Cordoba (Kordoba) ene wiyee ene waɗnoo hakke 400,000 deftere.
https://binndipulaar.com/2020/01/19/firde-gannde-joom-en-pine-ganniije-e-hol-no-baytul-hikmah-walliri-%c9%97emngal-arab-%c6%b4ellitaade/
Ñalaande Finaa-tawaaji men, ko joljole ɗe fedde sukaaɓe Fulɓe Gambia wiyeteende, “Fulbe Africa” yuɓɓinta hitaande kala. Hikka woni koolol maɓɓe 7ɓol. Fulbe Africa ko fedde pinal soosaande he jiitondiral sukaaɓe fulɓe Gambia he nder facebook. Caggal ngaal jiitondiral ɓe pelliti sosde fedde ngam ƴellitde ɗemngal Pulaar e pinal Fulɓe. Gila ndeen e ɓe njuɓɓina ñalɗi pine, ɗi he nder mum en e ɓe kollira heen finaa-tawaaji Fulɓe, rewrude he kaddule (ɓoornateeri) Fulɓe, cuɗaaje e moori mum en. E ɓe mbaɗa heen jeewte e magooji kanum e pijirlooji naalankooɓe Fulɓe. Hikka ñalaande ndee waɗi ko ñalnde 21 Bowte (Decembre) 2019 to Qcity. Yimɓe heewɓe ummiima he leyɗeele Fulɓe goɗɗe ɗee, ko wayno Senegaal, Gine, Mali, Ghana, Cameroun, Niger, e Nigeria, ngarii tawtoreede ndeen ñalaande pinal Fulɓe. Ene jeyaa e ɓeen, Baaba Saadu naalanke mawɗo Kamaruunaajo, e Laamiiɗo Bello Boɗeejo hooreejo Fedde pinal e jokkere enɗam Fulɓe aynaaɓe Nigeria wiyeteende“Mi Yetti Allah Kawtal.” Ko hono noon ne kadi Fulɓe Gammbinaaɓe dowrowɓe ko wayno Fatoumata Bah Barrow, joom-suudu Hooreejo leydi Gambia, Mamma Kanndeh mawɗo lannda Gambia Democratic Congress, e Muhammed Jah CEO Jah Oil Company, kanum en ne ngaddi ballal mum en he no ñalaande feewirata.
https://binndipulaar.com/2020/01/04/nalaande-finaa-tawaaji-men-gambia-yahriino-no-haaniri-ni/
Umaro Muktaar Sissoco Embalo, suɓaama hooreejo leydi Gine-Bisaawo caggal toɗɗe maɓɓe ɗimme baɗnooɗe ñalnde 29 Bowte 2019, ɗe o dañi 53.55 %. Hannde, 3 Siilo 2020 omo jogori fiileede laamɗo leydi e jooɗaade he dow jappeere laamu Gine-Bisaawo. Umar Mbaalo, sabu ko noon tigi foti winndireede he pulaar, jibinaa ko ñalnde 23 silto (Septembre) 1972 he nder saare Bisaawo, laamorgo leydi ndi. Baaba makko ko pullo Gaabunke (Fuladu), neene makko won wiyɓe ko Pullo Fuuta Jalon jeyaa ko leeluma, kono ene wiyee kadi iwdi mum ko Mali. Ko hono noon ne kay, kanko Umar nde o yilli Burkina Faso he tuma nde o woni hooreejo jaagorɗe nde, o wiyno omo jogii toon koyngal. General Embaló, hono no yiɗɓe makko ɓe keewi noddirdemo ni, ko Bees (General de brigarde) he nder konu Gine-Bisaawo, kadi o janngii karaalgal kooninkaagu he nder duɗe keewɗe toowɗe, kadi he nder leyɗeele keewɗe ceertuɗe, ko wayno Espaañ, Briksel (Bruxelles Belgique), Tel Awiiw (Tel Aviv Israel), Johannesburg, Japon e Farayse. Doktoor Umar Mbaalo ko dawrugolyanke kadi panniiɗo he ko yowitii he jokkondiral hakkunde leyɗeele (relation internationales) haa ɓuri teeŋtude kadi he ko yowitii he Afrik e Fuɗnaange Hakkundeere (Moyen-Orient). Omo jogii ɗiiɗoo seedanfaaguuji: lisaas he ko yowitii he jokkondiral hakkunde leyɗeele, mo o heɓi to duɗal dowrowal gannde renndoyankooje e dawrugol to jaaɓi haaɗtirde Lisboon (l’Institut supérieur des sciences sociales et politiques à l’université technique de Lisbonne); metris he gannde dawrugol (maîtrise en sciences politiques) e doktoraa he jokkondiral hakkunde leyɗeele mo o heɓi to Jaaɓi Haaɗtirde Complutense mo Madrid, Espaañ. Caggal ɗemɗe ngenndiyankeeji Gine-Bisaawo, ko wayno neeniwal makko Pulaar, omo haalaa ɗemɗe goɗɗe keewɗe. Ene jeyaa ɗe o ɓuri ɗiggin’de, Purtugees e Españool, kono omo nana Farayse, Engele Arabeere e Swahili (Kiswahili). Umaro Mbaalo golliima he postooji keewɗi he nder laamu Gine-Bisaawo. He lewru Jolal (novembre) 2016 Hooreejo leydi Gine-Bisaawo, José Mário Vaz nomimo Hooreejo jaagorɗe kono caggal hitaande fawnde seeɗa, ñalnde 12 Siilo (Janvier) 2018 o demisoni kadi kanko e woɗɓe ɓe njalti lannda (PAIGC) ɓe cosi lannda keso (15-MADEM).
https://binndipulaar.com/2020/01/04/gine-bisaawo-su%c9%93iima-hooreejo-leydi-keso-kadi-ko-o-pullo-gaabunke/
Ñalawma Deftere Pulaar ko Joljole ɗe Lewlewal Group Communication yuɓɓinta ngam ruttude teddungal fayde he wiɗtiyankooɓe e winndiyankooɓe Pulaar. Ko hikka woni laawol ɗiɗiɓol ko ɓe njuɓɓini oon ɗoon ñalawma. Waɗaa ko ñalnde 21/12/2019 to wuro ene wiyee Siñcu Daŋɗe he nder Falnde Podoor, diiwal St.Louis Senegaal. Ñalawma oo teddiniraa ɗum ko ganndo Afriknaajo ŋana; pullo paarnortooɗo Pulaar, yiɗi ɗum kadi gollanii ɗum ko ɓooyde majjinta,oon woni porofesoor Abubakri Muusa Lam. Aboubacry Moussa Lam, so en mbinndirii no woowra ni, jibinaa ko 1953 he wuro ene wiyee Siñcu Daŋɗe diiwal Halayɓe, leydi Fuuta Tooro. Daartiyanke panniiɗo he Kemityeewal (Egyptologie), Abubakri ko almuudo Seek Anta Joop mo o jooɗtii he jappeere mum kadi o jokki darnde mum ngam haɓanaade ubbitde daartol Afrik ɓooyma e jokkondirde Afrik hannde e hanki mum paarnorɗo. Porofesoor Abubakri Muusa Lam, ko winndiyanke belɗo kuɗol; o wallifiima defte keewɗe he ɗemngal Farayse ɗi omo hollira heen dalillaaji laaɓtude wonnde pinal Misra (Egypt) ɓooyma ko pinal ɓaleeɓe kadi ngaal pinal batteeji mum ene tawee haa jooni he nder ɓaleeri Afrik kala. He deftere makko De l’origine égyptienne des Peuls, omo hollira heen wonnde Fulɓe ummii ko Misra kadi e lawbi mum en fergo haa njettii daande maayo Senegaal kadi kaylitii payti fuɗnaange. Yoga e binndanɗe makko ene njowtii he ferngooji ɓooyɗi ummoraade daande maayo Niil fayde he nder-ndereeri Afrik haa teeŋti e Worgo Sahara. He ɗeen binndanɗe omo huwtoroo karallaagal ɗemɗiyankaagal ngam hollirde jiydigal hakkunde ɗemɗe Firawna en ɓooyma e ɗemɗe ɓaleeri Afrik, teeŋtinoon he ɗemɗe Senegambia, ko wayno Pulaar, Seereer e Wolof. Abubakri, ko jiɗɗo Pulaar kadi kiranoowo ɗum mo hono mum weeɓaani e nder annduɓe Fulɓe Senegaal. O wallifiima defte keewɗe e ɗemngal Pulaar ko wayno: Paalel Njuumri; Sawru Ganndal; Fulɓe Gila Héli-e -Yooyo haa Fuuta Tooro. Yanti heen kadi binndanɗe makko ene keewi he jaaynde Lasli\Njelbeen. He nder oon ñalawma, o rokkaama njeenaari “Kuɗol Kaŋŋe” (Plume d’Or) sabu ballal makko he ƴellitaare pinal aadee rewrude he ubbitde gannde nafooje ɗe ene seedtina he binndanɗe makko keewɗe e defte makko bejaaɗe ɗoon he ndeen ɗoon ñalnde. Ngaal teddungal waɗaa ko he tawtoreede banndiraaɓe makko enɗam, gollidiiɓe makko, e denndaangal jooɗaniiɓe laamu Senegaal he diiwal he kala. Kono kadi e tawtoreede ngenndiyankooɓe Fulɓe heewɓe e jaayndiyankooɓe ɗemngal Pulaar.
https://binndipulaar.com/2019/12/28/nalawma-deftere-pulaar-pr-abubakri-m-lam-yeenaama-ku%c9%97ol-kanne/
Gannde Hiisiwe ko tiitoonde deftere hesere nde Doktoor Mouhammadou Faalil Sy yaltini ko ɓooyaani. Ko kayre woni deftere makko ɗiɗiɓere he nganndal hiisaaj toowɗi walla mbiyen “Hiisawal” ɗum woni Mathematics\Mathématiques he ɗemngal Pulaar. Arwaniire ndee yaltiino gila 2016 to suudu muulirdu Papyrus Afrique. Muhammadu Faalil Sih jibinaa ko ñalnde 23 Siilo (Janvier)1990 he wuro he nder Fuuta Tooro ene wiyee Beelinaaɓe he diiwal Boosoya, walla so tawii ko to feccere njiilgu Muritani ɗo ngo jeyaa hannde ɗoo, mbiyen diiwal Gorgol. Ko ɗoon o waɗi jaŋde makko lesiire, caggal ɗuum o fayi Kayhayɗi, laamorgo diiwal gorgol o jokkoyitoon jaŋde makko hakkundeere haa o heɓi toon bakkaloreya C (fannu Hiisawal). He 2009 o yahi farayse o jokkoyitoon jaŋde toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cergy-Pontoise. He nder leydi frayse ɗo o janngi haa o heɓi doktaraa makko, Muhammadu Faalil walla mbiyen “Pullo Gaynaako,” innde nde o suɓanii hoore makko, woniino toon almuudo teskinɗo sabu makko won’de belɗo hakkille, baawɗo jaŋde. O heɓiitoon seedanteeje moƴƴingol (mention tres-bien) he kala tolno seedanfaagu mo o waɗnoo, kadi o heɓi njeenaaje (prix) keewɗe, yeru,“prix au mérite en sciences par l’Académie de Paris.” he 2014.Doktoor Muhammadu Faalil ene wiya addani ɗum winndude ganndal Hiisawal he ɗemngal Pulaar ko addii fof ko ngam yiɗnoode fennude wiyooɓe ɗemɗe Afrik mbaawaa faccirde miijooji toowɗi. Deftere ndee ene ɗaminaa maa muule yalta he nder darorɗe 2020, kono adii ɗuum e nde waawi tareede he ndee ɗoo lowre: Calameo.com
https://binndipulaar.com/2019/12/28/hiisawal-mathematiques-he-%c9%97emngal-pulaar/
He mooɓondiral mum ɓaɗnongal 1982, nde Fedde Ɓamtoore Pulaar Senegaal (Association pour la Renaissance du Pulaar -ARP – Senegal) felliti waɗtude jaŋde Pulaar toɓɓere ɓurnde himmude he kuccam fedde ndee, ko wonno caɗeele he oon tuma ko defte janngirɗe pulaar. Fedde ndee udditi duɗe janngirɗe he nder diiwaanuji Senegaal ɗi kala. Gila he saareeji mawɗi ɗii, haa he gure tokoose ɗe, ɗuɗe ngudditaa ene njanngina Pulaar. Yimɓe kala nootii he ngoon eeraango; rewɓe e worɓe, mawɓe e sukaaɓe, ɗum woni dillere (mouvement) mawnde. Ɓe heen nootorii ngam kiram leñol e yiɗde daranaade ɗemngal ngal hoto maayde walla jaastude, woɗɓe ko sabu kiram kono kadi yiɗde janngude e haɓde e humambinndaagu ene hirjinnoo ɗum en. Kono he ngaan saanga, momtirde humambinndiyaagal mum jaŋde pulaar wonaa ko woɗɗinta neɗɗo. Jaŋde Pulaar ene waawnoo tan wallude oon tigi waawde taraade e winndude, kono oon tigi waawataano faggaade heen gannde keewɗe, nde tawon gannde ballifaaɗe he ɗemngal pulaar keewaani. Ɗuum fof e wayde noon, haɗaano yimɓe ɓee daraade ene uddita duɗe ene njannga pulaar. Ndeen dillere kadi haaɗaani tan he nder Senegaal e diiwaanuuji mum, kono ko noon ɗum waynoo he nder Muritani haa e leyɗeele goɗɗe ɗe ɓiyɓe fuutankooɓe ɗanni noo he mum en, ko wayno Farayse, Gabon, Libi, Cote d’Ivoire, Egypt,ekn… Ɗum woni dillere (grass-root movement) teskinɗo he nder aduna hee kala. Annduɓe heewɓe mbaɗi wiɗtooji he ndeen dillere, kadi mbinndi heen ɗereeji (papers/ publications). Ndeen dillere aalamyankeere ngam wuurtin’de pinal Fulɓe e ƴellitde ɗemngal pulaar (Mouvement populaire et Universelle pour la Renaissance du Pulaar), wonti case study he kala Duɗe Jaaɓihaaɗtirde (Universites) aduna he. En kaaliino, mbiyɗen wonnde nde pelle Pulaaryankooje ɗe (ko noon ɗe noddirtee) ngummanii jaŋde pulaar ndee, yiyde deftere winndaande he pulaar (taw ko e alkule latin ) wonaa ko newi. Hay seeɗa goodnooɗo o ko defte puɗɗorɗe jaŋde tan ko wayno ekkorɗe winndude e taraade alkule pulaar. Kono he ngaan saanga nde tawnoo ko pelle tiiɗɗe, doolnuɗe tammbinoo ɗeen golle, ko wayno ARP-Senegal, ARP-Mauritanie, KJPF- France, KJPFW- Egypt, ekn, golle ɗee ene njahrunoo yeeso sanne kadi jibinii rewam nafojam. Leyɗeele keewɗe ɗe Fulɓe tawetee he mum en, ɗemngal Pulaar/Fulfulde e pinal fulɓe rokkaama heen geɗal. Hay pelle renndoyankeeje Afrik ko wayno Fedde Ngootaagu Afrik walla CDEAO hannde ene ittani Pulaar geɗal mawngal. Duuɓi cappanɗe tati caggal ndeen dillere ngam wuurtin’de ɗemngal Pulaar e pine fulɓe, tawa ko rewrude he binndol e jaŋde, pulaar ene jeyaa e ɗemɗe Afrik ɓurɗe winndeede hannde. Denndaangal gannde aduna ɗee hannde ene mbinndaa (pira walla mballifaa) e pulaar. So en ƴettii yeru tan he defte diine Islaam, ma en njiy wonnde ko winndaa heen (wallifa walla firaa) ene heewi. Deftere Allah teddunde ndee, Al-Qur’aan, hannde ene firaa e pulaar hakke firooji joy tawa wooto heen fof ko kaamil o kiɓɓuɗo ko jiidaa e firooji goɗɗi keewɗi baɗaadi he yumre Amma nde (Juz’ amma). Wona defte diine tan, kono hono no mbiyɗen ni, denndaangal gannde hannde ene mbinndaa he ɗemngal Pulaar. So a limii tiitooɗe ko wallifaa he pulaar, ene wona ujjunnaaje limti-limtinɗe tiitoonde. Ko jiidaa e lowe internet binnddoje he ɗemngal Fulfulde.Yimɓe ɓee ene njokki kadi e wallifaade. Ñalnde kala aɗa nana walla njiya deftere hesere ene yalti. Hono no mbiynoɗen ni, e fuɗɗoode, nde yimɓe noddaa yoo ngar njannga Pulaar nde defte ngala, kono sabu kiram leñol e yiɗde danndude ɗemngal ngal hoto ngal maayde, waɗi yimɓe nootitii heen wonndude e keewal. Hannde noon, ɗo ɗum fuɗɗii waɗde ngartam mawɗam ɗoo, defte mballifaa, gannde ndañaa, yimɓe ɓee mbayi kono fuɗɗiiɓe waaltaade ni. Fuɗɗii ko gila he pelle ɗe kaalɗen dow ɗee, umminnooɗe dillere ndee ɗee, kanum en fof mbayi kono puɗɗiiɗe maayde ni. Haysinno wootere heen kala ene heddii woodde ne, nattii jogaade coftal e himme joginoo hanki o. Mbele ɗeen pelle ko gadduɗe golle mum en haa ɗo mbaawnoo haaɗnude ɗum en tan, ndartini ɗoon, tawa ko heddii e golle ɗee koo ko laamuuji leyɗeele men poti ɗum jokkitde? Walla ɗe ngonndi ko nattude jogaade ardiiɓe saasɓe jooma en jiyanɗe laaɓtuɗe waawɓe ɗowde ɗeen pelle? Nde Seek Anta Joop en Sakiir Caam en piratnoo gannde toowɗe ko wayno Filosofi, théorie de la relativité walla hiisaaji toowɗi (mathematiques) he ɗemngal Wolof nde, fayndaare maɓɓe wonnoo ko yiɗnoode fennude tuubakooɓe wiyatnooɓe wonnde ɗemɗe Afrik mbaawa roondaade gannde lugge. Ɗeen golle, he ngaan saanga, hollirii wonnde so ɓe mbaawii waɗde ɗum he Wolof firti ko ene waawi won’de he ɗemɗe Afriknaaje keddiiɗe ɗe. Kono ɗiin jaribooji e hujjaaji laaɓtuɗi ndañaano laamuuji ɗi ene mballa ɗum siyneede. Nde dillere (mouvement) Pulaar kaalɗen dow ndee ari, nawii ɗeen golle ko ene fiiltoo ɗumm laabi ujunere toowde. Hannde natti tan seernaaɓe (profosseures) wonɓe he nder gollorɗe mum en Jaaɓihaaɗtirde, njoñotoo ene pira yumre (chapitre) he won e defte annduɓe he ɗemɗe men ngam yiɗde hollirde ɗo mbaawka mum en he ɗeen gannde tolnii, kono wontii ko gannde ɗee piraama, muulaama ha mo woni kala ene waawi heɓde ɗum, jannga naftoroo. En kaalaani tan ko wallifaa he Pulaar he fannuuji bayɗino, Jime (poésie), coñce (literature), celluka (grammaire) diine (relgion), walla caggitorɗe gila e ɗemngalyankeeje haa fanniyankeeje, kono hay gannde bayɗe no mathematiques ene waɗi defte mum timmuɗe (wona jume tan) binndaaɗe he Pulaar kadi muulaama, sariima nana huwtore. Deftere he mathematiques nde wallifii ɗum Muhammadu Falil Sih, nde tiitoonde mum ko “Binndanɗe Hiisankooje”, ko yeru laaɓtuɗo wonnde wona ŋakkeende kelmeendi ngam winndude kala ganndal haɗi laamuuji ɗi huccan’de ƴellitde ɗemɗe ngenndiije ɗee he golloraade ɗum, kono ɓe ŋakkaa ko pellital dawrugol (une volonté politique) ngam ƴellitde ɗemɗi ngenndiije haa ɓuri teeŋtude noon e Pulaar. To bannge kelmeendi, hannde haysinno njahɗaa ko he internet hee ma taw toon lowe-geese (site web), keewɗe tawa ko he fulfulde mbinndaa. Ɗeen lowe, wootere heen fof ko gerngel kelmeendi mawngal, nde tawnoo jooma mum en ɗeen lowe, gooto heen kala ene suɓii fannaade he huunde heeriinde nde binndanɗe mum ko he ɗuum njowitii. So en ƴettii yeru, lowre Hammadi-Jah (Pullo Hannde), ma en taw binndanɗe makko fof yowitii ko he ganndal mbewu walla daŋe (les science planetaire) e toɓɓe goɗɗe Fisik (physique). Ko ɗuum waɗi, hayso jooma mum wallifaaki deftere he ɗeen gannde ne, kono sabu yiɗde ɗum saaktude kabaruuji e ko yowitii he ɗeen ɗoon gannde waɗi, alaa sago maa hawru heen sahaa kala e kelme ngam firde ɗum en he pulaar, ko maa tafa kelme walla fula ɗeen kelme haa taratooɓe ɗum ɓe mbaawa faamde. Ndeke ɗuum tan ko sabaabu paggitagol kelmeendi heewndi, ndi ene waawi walloyde janngo kala jiɗɗo wallifaade he oon ɗoon fannu. Ɗum ɗoo fof noon jooma mum en ko yarlitiiɓe tan ene ngolloo heen ngam yiɗde yoo ganndal ƴellito he ɗemngal he. Sinno laamuuji ɗii mbaɗii no heen juuɗe mum en tawa ko kanum en ngoni hirjinooɓe yoo ɗe golle mbaɗe he ɗemɗe ɗe, ene mbaɗa heen jawɗeele ɗe ɗum laaɓndi ɗee, ko ndeen ɓuratnoo yaawde. Sabu maa ɓee hatanteeɓe mbaawatno gollanaade leñol mum en tawa nguura mum en soklinaani ɗum en, kadi maa ɗum hirjinatnoo woɗɓe heewɓe yantude e maɓɓe he ɗeen golle. Ko huunde anndaande, wonnde dawrugolyankeeɓe ngardotaako ɗowete. Ɗuum firti kala ko njiyɗaa dawrugolyanke ene daranii tawat koko o yiyi keeweendi e yimɓe ɓee ene kuccani, o ƴeewa sajjitaade ɗum haa waya no ko kanko ummini ɗum ni. Ndeke alaa e sago paamen hay seeɗa mo laamuuji ɗi mbaɗata heen jooni o, jibini ɗum ko darnde e sirŋinaare pelle ɗee ndarinoo nde. Ɗuum noon ɗe potaani yahrude caggal e golle ɗe ɗe mbaɗatnoo ɗee, ɗal boom, ɗ e poti ko ɓeydaade sirŋinaade e daraade ɓe njokkae udditte duɗe e janngin’de ɗemngal ngal, sabu ko hannde ngal ɓuri welde janngin’de. Defte keewɗe mbinndaama he maggal kadi kala ganndal nana wallifaa he maggal.
https://binndipulaar.com/2019/12/13/dillere-pelle-%c9%93amtaare-pulaar/
Ko ñalnde Mawbaare (Talaata) 1 Mbooy (Mars) 1977, he saanga beetawe, Koolaaɗo Kuuɓal Fedde Ngootaagu Afrik garwaniijo o maayi he nder dummbirdu 52 to Camp Boiro, Konaakiri leydi Lagine (la Guinée).Duuɓi cappanɗe nay e ɗiɗi (42) njawtii caggal ko ɗum waɗi, kono sukaaɓe Afriknaaɓe heewɓe nganndinaaka holi oo ɓiyɗo Pullo, gorko Afriknaajo, kaɓanaaɗo ngam rokkitde Afrik jeytaare e ndimaagu mum. Hare hakkilantaagal e ñeeñal nde o sippiraa he nder batuuji winndereyankeeji, ɗi he nder mum en hay añɓe makko ene keɓtini haayaneede mo konngol e laaɓtude makko jiyanɗe. Darnde makko he mahde ngootaagu leyɗeele Afrik ngam haa mbaawa tabitin’de nguun ndimaagu e ndeen jeytaare ko huunde seedtinnde. Allajji Bubakar Jallo ɓurɗo lollirde “Jallo Teli”, sabu ko kanko njiɗɗen haalde, jibinaa ko he hitaande 1925 to wuro ene wiyee Poredeka he nder Fuuta Jalon, walla ko woɗɓe noddirta hkaakunde Guinée. Hono no kala ɓiyngel pullo ni, walla mbiyen tan juulɗo, nde o dañi duuɓi jeegom o naatnaa duɗal Quraana, ɓooytaani o naatnaa duɗal Farayse ɗoon he Poredaka. Chef (seef) de Canton o teskii ngel cukalel e welde hakkille e heewde himmi o hirjini ngel e jokkude jaŋde e tiiɗnaare. He 1940, taw omo yahra e duuɓi sappo e joy o naati duɗal hakkundeewal to wuro Maamu, taw jibnaaɓe makko eggii koɗtoyii wuro ene sara Mamu ene wiyee Teliko. Ɓooytaani caggal ɗuum, he wasiya seernaaɓe makko Faraysiyankeeɓe, o neldaa Konaakiri laamorgo leydi Lagine. O jokkoyi jaŋde makko to duɗal biyetenoongal l’école primaire supérieure gontayoowal Lycée Classique de Donka. Jallo Teli fof e welde hakkille e jaɓde janngude, ɓennaani he ƴeewndooji seedanfaagu Bakkaaloreya ( Baccalauréat). Eɗen ciftina noon wonnde ko he 1950 Lagine fuɗɗii meeɗde dañde keɓɗo nguun seedanfaagu. Hono no ɓiyɓe Lagine, haa ɓuri teeŋtude e Fulɓe ɓee, ɓe jibinaaɓe mum en ene ceɓori seeɗa to bannge dañal ɓee fof ni, Bubakar Jallo felliti jokoyde jaŋde mum Dakaar, laamorgo Afrique Occidental Francaise (AOF), hono no hiirnaange Afrik he les njiimaandi Farayse wiyetenoo he ngaan saanga. Nde o yettii Dakar o naatoyi duɗal William Pointy de Sebikotane. William pointy sosanoo ko he 1903 to Ndar (St. Louis Senegal), kono he 1912 ngal egginaa ngal faatiraa Goree, duunde tokesere he nder maayo-Geej Ndakaaru. Ko he maggal ɓiyɓe Afriknaaɓe jooma barkeeji en ɓee e wonoyooɓe suɓaaɓe hiirnaange Afrik ɓee kebletenoo. Ɗoon ne kadi koreeji makko ndonki waawde walludemo no fotiri nii, ɗuum woni sabaabu jaŋde makko ronki yahde, o ronki yawtude he ƴeewndooji Bakkaaloreya (Baccalauréat) kono o dañi naatde he ligey laamu (administration) koloñaal. Ɗuum wonnoo ko 1946 taw omo yahra e duuɓu 21. Nde Bubakar Jallo Teli gollatnoo he nder ko wiyetenoo ndeen, “liggeyaaji kuuɓtidinɗi laamu huuɓtidinngu hiirnaange Afrik farayseyanke ( services généraux du gouvernement général de l’Afrique occidentale française)to Ndakaaru ndee, o nani suka gooto Faraysenaajo mo o gollidatnoo ene wiyee Pierre Cros, ene haala wonnde neɗɗo ene waawi dañde golle he laamu koloñaal hee ɓurɗe ɗe ɓe ngoni he mum ɗee faayodin’de so oon tigi rewii he duɗal Ecole nationale de la France d’outre-mer (ENFOM).Ɗuum noon kadi gasata laataade tan koo tawa oon tigi ene mari seedanfaagu mum Bakkaaloreya, kadi ko maa yaha Paris ko toon janngoyta. He hitaande 1946-47 Jallo Teli ruttii duɗal lycée Ndakaaru ngam waɗde ƴeewndo Bakkaaloreya, o ɓenni he daawe ɗiɗi ɗee kala, gadanal ngal e battindiingal ngal kala. Ene jeyanoo e seernaaɓe jannginɓe mo he ngaan saanga, biyeteeɗo Jean Suret-Canal gooto e terɗe lannda Communist Farayse, mo eɗen teskoo wonnde, caggal nde Lagine heɓi jeytaare mum, ko toon jooɗtoyi ene janngina hayso tawii ɗuum welaano leydi Farayse. Nde Jallo Teli heɓi seedanfaagu mum o fayi Farayse. Nde o yettii toon o winndii he duɗal jaaɓi haaɗtirde Paris, senngo jojjannde e gannde faggudu ( Faculté de droit et des sciences économiques) gonnongal he nokku biyeteeɗo place du Panthéon he nder leegal latin. He tuma nde Bubakar Jallo Teli janngata ngam heɓde seedanfaagu mum licence de droit et science Economique ndee, omo heblanoo kadi ƴeewndooji ngam naatde he duɗal jeynoongal sabaabu garaangal makko Farayse ngal (ENFOM). He 1951 Jallo Teli heɓi seedanfaagu mum he jojjannde (ñaawoore) e gannde faggudu, kadi o ari go’aɓo he ƴeewndo “B” ngo Ecole National da la France d’Outre-mer (ENFOM), keertoraangal wonan’de sukaaɓe gollanooɓe laamu gal. Eɗen ciftora Jallo Teli ummotonoo Senegaal ndee omo ara Farayse ko he ndiin mbaydi o arno. Hayso ko ɓuri heewde e almuuɓe so naatii ngaal duɗal keewi yahrude ko senngo “Administration General” ne, Teli kanum suɓii ko yahrude bannge ñaawoore (Magistrature). Nde o yalti duɗal ENFOM kanko e janngidiiɓe makko he haralde 1951-53, o nawaa magistrature outre-mer, tuugnaade he suɓngo makko. O nomaa lomto (substitut) Procureur de la Republique to tirbinaal kalaas tataɓo mo Thies (Cees), Seneegal, cosanooɗo ko ɓooyaano, kono o ɓooyaani ɗoon. Nde Bubakar Jallo ummi Cees o adii won’de ko Gardinaaɗo Gollooɓe (chef de cabinet) Haut-Commisaire de l’AOF to Dakaar he 1955. Caggal ɗuum o ƴami lefol won’de koolaaɗo kuuɓal AOF o heɓi. Ko he Seeɗto (Avril) 1957 o fiilaa ngool lefol. Ɗuum waɗiimo, he ngaan saanga, Afriknaajo ɓurɗo toowde he nder laamu koloñaal Farayse he Hiirnaange Afrrik. He lewbi 18 ɗi o waɗi he ngaal gollal ɗii, addaniimo ɓeydaade faamde mahanteeje dawrugol ko wiyetee “type parlamentaire” ko. Ko toon kadi o yiytondiri e Ahmadu Seyku Tuure e heewɓe e kaadareeɓe Afriknaaɓe jogorɓe wonoyde janngo ardiiɓe leyɗeele mum en walla kam sippirantenooɓe leyɗeele mum en to bannge dawrugol ko wayno:Léopold Sédar Sengoor, Félix Houphouët-Boigny, Lamine Guèye, Modibo Keïta, Fily Dabo Sissoko, Jibo Bakari Hammani Joori, Ouezzin Kulibali e woɗɓe. Ñalnde 28 Silto (Septembre) 1958 Laginenaaɓe heewɓe cuɓii “alaa” hono Seyku Tuure e lannda mum (Parti démocratique de Guinée) mbasiyirinooɓe ni, he toɗɗe ɗe De Gaulle yuɓɓinnoo ngam waylude doosɗe ngenndi Farayse he ko yowitii e jeytaare leyɗeele Afrik gonnooɗe he les njiimaandi mum ɗe. Nde Lagine suɓii jeytaare ndimaagu mum, geɗal ɓurnongal himmude ɗo Seyku Tuure ɗo, wonno ko naatgol Guinee he Fedde Ngootaagu Dowlaaji, mbele maa jeytaare Lagine heɓtine he nder dowlaaji aduna ɗii kala. He ngaan saanga taw Jallo Teli ne ɓamii pellital artude Lagine, ngam addude ballal mum e karallaagal mum ngam ɓamtaare ngenndi mum. Ndi ngenndi ngonndi he kesam-hesaagu jeytaare mum, hatojinndi e he mbaawka kala gooto e ɓiyɓe mum ngam ɓamtude e suutude ɗum mbele maa waaw dañde palaas mo haan’di o he nder renndooji leyɗeele dime. Seyku Tuure ene anndi mbaawka Jallo Teli he kattanɗe waawde wallude Lagine haa naata he Fedde Ngootaagu Dowlaaji. Nde o arti Guinee Sayku halfinimo dogde he ɗuum. Jonte seeɗa pawii heen Jallo Teli dañi wune,Guinee jaɓanaa won’de tergal he nder Fedde Ngootaagu Dowlaaji (FngD), hayso tawii Farayse ene haɓotonoo mbele ɗuum ene waasa won’de. Tuggude he 1958 haa 1964, Bubakar Jallo Teli wonii jooɗaniiɗo leydi Lagine to ñiiɓirde F.Ng.D to New York kad he hakkunde hee o wonii Ammbasadoor maɓɓe to Washington, laamorngo Dowlaaji Dentuɗi Amerik. Nde Jallo Teli yettii New York ɓooytaani o woni hoodere yiytiniinde he nder goomu Afro-asiyatik he. Sabu makko won’de ɓelɗo ƴiiƴam, moƴƴo jikku kadi jaawɗo woowde addaniimo faggaade yiɗɓe hay he nder yimɓe ɓe o seertunoo yiyannde. He nder winndannde yaltunde he jaaynde New York Times ñalnde 21 Morso (Juillet) 1964 omo siforee heen wonnde: “Ko o juulɗo keɓɗo innde (moƴƴere) he Fedde Ngootaagu Dowlaaji he duuɓi 6 jawtuɗi ɗii sabu makko won’de kaɓanteeɗo jojjannde ɓaleeɓe Afrik ko aldaa e mettere. Ko Alhajji (hayso o huwtortaako ndeen innde) sabu makko yahde Makka he 1956. O meeɗaani yahrude caggal he ŋatre makko wonnde maa leyɗeele Afrik fof keɓa jeytaare mum en timmunde, kono o wonaa kaɓeteeɗo tan he dow meere taw koɗo haanaani. Moodi Jallo wonaa tan kurmaaɗo, kono kadi ko jiɗaaɗo hay e nder yimɓe ɓe o haɓatoo kuule mum en ɓe.” Hayso Jallo Teli seeraano e hollirde fiɓnde mum he jeytaare Lagine walla boom leyɗeele Afrik fof e kuuɓal, kadi e gollaade les Seyku Tuure ngam yettaade he ndeen fayndaare ne, Seyku kanum seeraano e jogaade kulhuli he oo ɓiyɗo Ginenaajo, mo ɓayre mum he nder renndooji aduna hee kala, nana wirnamo he naange. Ndeen hoolkisaare walla mbiyen ɗaam kiram waɗi, kala nde diisnodiral to FNgD he won e toɓɓe yonti, Seyku heewi ko neldude neɗɗo goɗɗo ummoriiɗo Konaakiri ara ardoo sate Lagine, diwamo kanko jooɗaniiɗo ɗoon leydi Lagine o, ɗuum fof ko ngam yiɗnoode wirnudemo. Eɗen mbaawi kadi ɓeydude heen wonnde Seyku meeɗaani woppude Jallo Teli wellitii. Kala ɗo oon ene yaha o waddat e mum ballidiiɗo (assistant), mo e jaati, wonaa hay-huunde ko wonaa ñukkintooɗo mo, kala ko eji e makko nawtana ɗum Konaakiri. Gonaangal Jallo Teli Amerik addanii ɗum faggitaade karallaagal kadi rokkiiɗum fartaŋŋe waawde hollirde ñeeñal mum e hakkilantaagal mum,haa ɓuri teeŋtude noon he nder golle goomuuji. Ene jeyanoo e toɓɓe ɓurɗe soklin’de mo, hono no mbiyɗen ni, ko yowitii he jeytaare leyɗeele Afrik kadi e toɓɓere kiiɓal ɓaleeɓe (aprtheid) he nder Afrik Worgo sabu wonnoode mo hooreejo goomu kalfinaaɗo haɓaade kiiɓal (apartheid). Ko ɗiin dukooji gulɗi he dow tirbinaaji FNgD njey sabaabu leyɗeele Afrik keewɗe keɓti ndimaagu mum en he 1960. He 1963 nde Fedde Ngootaagu Afrik sosaa ndee, koolaaɗo kuuɓal ene yiylee, hakkillaaji fof ndogi ko fayde he Jallo Teli. O falaama koolaaɗo kuuɓal Fedde Ngootaagu Afrik lawbi ɗiɗ, kono he 1972 nde o ƴamti lefol ngol he batu jooɗinoongu Rabaa (Marok) o ɗaftaa, taw saabi ɗum ko laamɗo leydi makko e hoore mum,Ahmadu Seyku Tuure, luutndaade mo. Gila e fuɗɗoode, eɗen nganndi, Seyku ko luutndinooɗo waɗeede mo Koolaaɗo Kuuɓal, sabu tan añnoode yiyde neɗɗo jom martaba bayɗo hono no Jallo Teli ni, ene wona hoodere nde mbeelu leydi Gine ko he mum ndaaratee caggal leydi. Kono sabu ñeeñal Jallo teli, karallaagal mum he ko yowitii he diisnondire e woowde mum termondireede e sirlondireede, yantude e ballal yimɓe heewɓe jooma en tiiɗndi en, ko wayno Ayle Salaasi, ɓeydii teeŋtin’de mbaawka makko ka aldaa e guli, addani Seyku yolbin’de junngo mum. Nde Jallo Teli ɗaftaa lefol mum ndee, sikke alaa, jooɗtiima ko juuti omo miijitoo e hol ko wonata janngo makko. Caggal nde o fiila ɗii leppi teddungal toowɗi, alaa ko haɗi, tawat ɓernde makko ene wooɗee dañde kadi posto toowngo ngo jaŋde makko e maartaba haandi. He oon tuma o jokkondiriino e Kurt waldheim, gonnooɗo Koolaaɗo Kuuɓal Fedde Ngootaagu Dowlaaji (l,ONU), kono he ngaan saanga Waldheim alaano hay posto gooto mo waawi tottude kowhowo potɗono Jallo Teli ni. Luutndiiɓe Ginenaaɓe wonɓe caggal leydi ɓee ne ƴamiino mo e yiɗde mbele omo heddo caggal leydi o ardoo luutndiiɓe laamu Seyku (chef de file de l,opposition en exil), kono ɗuum hawranaano mo. Caggal oon nguumu-ngaama yantude kadi e kirjingol Seyku Tuure yoo artu Guinee ɓe liggodoo o felliti hootde. Sikke alaa, Jallo ene anndi Sayku yiɗaa ɗum, kadi omo anndi Seyku hannde way ko hono no mbaroodi taalnaandi ni, ko gontuɗo laamɗo baroowo, mo alaa hoolaare e hay gooto. Nde o ɓami pellital hootde ndee yimɓe heewɓe kajimoomo, ene jeyaa e ɓeen, jooma-suudu makko Kajjatu Jallo mo o resondirnoo gila e ɓe njannga to Farayse. Eɗen ciftora wonnde Jallo Teli heblaa ko he gannde jojjannde walla mbiyen ñaawoore (droit), ko ɗuum waɗi nde o arti Guinée tan Seku nomimo ko Jaagorgal Kalfinaangal Ñaawooje. O wonii heen tuggude nde o art he 1972 haa 1976. He ngoon posto kadi o addi heen karallaagal timmungal e pellital gollaade ngal o anndiraa ngal. O wayli kuule leydi (code civil) ɗee, o itti ɗum en e ɗe ɓe ndonnoo e laamu koloñaal Farayse o wiɗti ɗum en kanum en fof kuule Ginenaaje. O naati kadi he lannda mbajja ka (Parti Démocratique Guinéen), wonnoka he jappeere ko aldaa e pooɗondiral. Hono kaadareeɓe lannda kaa fof ni, saha kala omo yaha he nder dowriiji he ngam daronoyaade lannda ka, kono kadi no kala kaadareeɓe leydi ndii kala ɗo yahi ko deenaaɗo o alaa wellitaare, o waawaa yaltude leydi ngam ɗannaade. Huunde wontunde aada Seyku Tuure, duuɓi seeɗa tan caggal nde o yaltini Lagine he less njiimaandi Farayse o rokki ɗum jeytaare timmunde, ko waɗtude kala luutndiɗomo walla tan mo hoolkisi, o sasana ɗum takkare. O takka joom mum wonnde yiitaama ene fewjana jamfaade mo liɓa laamu makko. Nde ɗuum waɗi fof kadi, ɓeen so njaggaama keewi ñaaweede warngo pelle walla mbarde heege e ɗomka. He ngol laawol Seyku Tuure takki ko Fulɓe, kono goonga oo tan ko Jallo Teli o meerotonoo. Ñalnde 18 Morso (Julliet) 1976, Jallo Teli hiirtodiima e Ahmadu Seyku Tuure to galle laamorɗo to, kono yeewtere maɓɓe kasi ko he ɗii konnguɗi: “Teli laare am, miɗo jogii kaliteeji ɗi alaa e sago teskoroɗaami ɗum en. Mi jaɓataa betteede few…’ Hooreejo, hol jiɗɗo bettudema? …Jiidal Jam Teli!” Ko he oon jamma 18 ene jofi 19 lewru Morso 1976 Bubakar Jallo Teli nanngaa he nder galle mum faarnaa Camp Boiro. Ñalnde 24 Morso (Julliet) 1976 Jagorɗe ɗiɗi goɗɗe, Alfa Umar Bari e Aliwun Daraame ne nanngaa wonndude e majistaraa gooto ene wiyee Sileyman Si-Sawaane, e Kumaandaa kooniŋkeeɓe Lamine Kuyaate ene wonndi e Liyetnaa Alhasan Jallo. Kamɓe fof ɓe cokoyaa Camp Boiro. Hayso Seyku ko cosoowo takkere ne, kala mo o nanngi ko ma o waawna ɗum qirlaade ko waɗaani mbele ma o dañ e mum hujja. Ngam ɗuum gasa laataade, feere nde ɓe kuwtortoo ko waɗde oon tigi he ko ɓe noddirta “Diet Noir”. Ɗuum woni haɗde joom mum ñaamde e yarde haa ɓanndu mum losa, ɓe nawa ɗum he ko ɓe mbiyata “cabine technique”, ɓe maasa ɗum kuuraŋaaji he terɗe mum jaɓa qirlaade ko takkaa ko. Hakke ballɗe sappo e jeenay (19) ɓe etiima haalnude Teli e ɓe ndonki, kono nde juutnoo ɓe mbaawtiimo o jaɓi taraade ko mbinndi ko. Wonnde ko o badduɗo maalde e CIA, ko Henry Kissinger e hoore mum o haaldi, kanko e yahdiiɓe makko e ɓe liɓa laamu seyku, o laamo ɓe pirta rewolisoŋ o, ɓe tafa guwernamaa keso newnanoowo “occident” hiilnaade ɗoon nafoore mum. Ñalnde 22 Juko (Août) 1976 o jaŋtii ɗum fawaa he rajo yimɓe fof keɗii wonnde Jallo Teli kay qirliima ko piɓnooɗo jamfa. Kono he nder Guinée taw yimɓe fof ngowtii Seyku e pewje mum. He nder dummbirde he seedtaama wonnde o hollirii toon cuusal, pellital, kono kadi won’de diineyanke e sellude makko fiɓnde he Allah. Hay ko o woni he nder dummbirde ko omo winndondiratnoo e Seyku Tuure ɓataakeeji ngam hollude yiyannde makko he mbayliigu dawrugol waɗatnoongu he nder leydi hee e ngaan saanga, hayso tawii Seyku kanum kala nde winnditii ko takkude mo o wonnde o jamfiima rewolisoŋ ginenaaɓe o yantii fedde añɓe yimɓe Lagine. Ñalnde 12 Colte (Février) 1977, Jallo Teli e yoga e wonndiiɓe mum mbaɗaa kadi he “Diet Noir”, kono e ngol laawol ko heen ɓe keddii. Nde Jallo Teli maayi ñalnde 1 Mbooy 1977, wiyaama, ɓe ngari ɓe taƴi e makko husere ngam huwtoroyaade ɗum he dabare maɓɓe. Caggal ɗuum ɓe ndenndini maayɓe ɓee fof ɓe ubbi ɗum en he ngaska ngoota taw ɓe njuulaaka, ɓe kasnaaka, ɓe ndokkaaka hay hakke gooto maayɗo juulɗo. Nde ɓe ngayni ɓe duppi kaake mum en. Hay ko Seyku maayi ko koreeji maɓɓe ndonkii holleede ɗo ɓe ubba. Duuɗi 7 caggal ɗuum he lewru Mbooy 1984 Seyku Tuure maayi. Hono no Andre Lewine siftiniri en ɗum nii, nde laamu kesu nguu ari qirrima ɓeen maaynooɓe e majjunooɓe he nder dummbirɗe Seyku Tuure ko tooñanooɓe pawaa fenaande. Ɓi inniri Bubakar Jallo Teli Kallu mawɗo ( boulevard), kadi defte mbinndaama he maayde Jallo Teli, goomu miijitigol (club de réflexion) ƴettii innde makko he 1996, fondation Jallo Teli sosaama he 1998, njeenaaje ( prix) Jallo Teli ndokkiraama to UNESCO, kono Afrik e kuuɓal haa jooni renndaani rutti teddungal oon gadiinooɗo won’de kulaaɗo mum kuuɓal.
https://binndipulaar.com/2019/10/20/bubakar-jallo-teli-mande-afrik-ruttata-teddungal-koolaa%c9%97o-mum-kuu%c9%93al-garwaniijo/
Giɗel am hoto hiram komi neɗɗo yimɓe.
https://binndipulaar.com/2019/10/19/salif-saar-kiram/
A jaaraama foti moodibaajo mawɗo, Ceerrno Tafsir Balde, e ɗii miijooji maa kelɗuɗi. Miɗo anndi aɗa woowi hirjin’de ɓiyɓe Fulɓe ɓen, no ɓe waɗtiranta hakkillaaji maɓɓe he ɗii piiji. Ɗum woni huwtoraade ɗemngal men ngal kala ɗo heɓuɗen fartaŋŋe (opportunity)kadi hirjinen sukaaɓe ben yiɗude ngal e suusude golloraade ngal. Miɗo anndi jaaɓihaaɗtirdeeji ɗin ka Senegaal e ɓe okkaa yamiroore si almuɗɓe ɓen faalaama e ɓe waawi huwtoraade ɗemɗe maɓɓe neeniije ɗe fi winndugol Master. Kono mi annda so won winndooɓe ka Pulaar. Eɗen anndi ko fulɓe tun woni ka duɗe jaaɓi haaɗtirde Senegaal, almuuɓe ɓen e moodibaaɓe fu ko kamɓe. Kono ɓe alaa e gollirde ɗemngal maɓɓe ngal fes. Ko so Wolofaaɓe ɓee fuɗɗike winndude enen kadi wonen e sonkude. Teddungal Mi holluno ka wiɗto am jaŋtaago ɗoo, wonde ka duɗal-mawngal ngal Obafemi Awolowo Najeeriya woni ko daranii ɗemngal Yoruba ngal haa ka waɗtaa winndireede wiɗtooji Master e Doktoraa gila hitaande 1980 fewndo ko ndaarto arano waɗanaa wiɗto Master e ngal duɗal-mawngal, duuɓi sappo ɓaawo mu’un -e maanaa hitaande 1990- taalibaajo goo kadi ndaartuno wiɗto makko PhD e ngal duɗal Obafemi Awolowo winndiraango ɗemngal Yoruba. Ɗum haaɗaali fewndo ontuma, sabu hino woodi haa fewndo ɗoo wonɓe waɗde wiɗtooji mu’un e ngal duɗal-mawngal hara ko e Yoruba winndiraa. Mi holli kadi wonde duɗe-mawɗe goo –wano jaaɓi-haaɗtirde nden Egerton (Egerton University) Kenya udditii laawol fii heɓugol Doktoraa e Falsafa (philosophia) ka ɗemngal Swahili.. haa no mi rewtiri Ecopii ka ɗemngal Amhariya ngal jogii nokkuure mawnde ka jaaɓi-haaɗtirde Addis Ababa, sabu himmirgol wiɗtooji Master e Doktoraa ka ɗemngal Amhariya… Ko goonga, koo ko jaŋtaa dow ɗoo fof ko eɓɓooje duɗe-mawɗe ɗen, kono (id… View original post 266 more words
https://binndipulaar.com/2019/10/13/hol-ko-tonngi-%c9%97emngal-fulfulde/
Ko laaɓndal ngal Hamet Ly laaɓndotoo koɗo mum he nder yeewtere mum Ngalu ñalnde 28 Silto (Septembre), Issa Oumar Ɓaas, fagguduyanke, kadi diisnoyanke.
https://binndipulaar.com/2019/10/04/hol-ko-jey-sabaabu-kaareeli-hakkunde-ful%c9%93e-e-ho%c9%97dii%c9%93e-mum-en/
Ñalnde Mawnde (Aljumaa) 27 Silto (Septembre) 2019, Jumaa Masaalikul Jinaan udditaama he leegal Bopp, wuro Ndakaaru lamorgo Senegaal. Mahi Jumaa kaa ko renndo Muriteeɓe wonndude e ballal laamu Senegaal. Wiyaama njaru Jumaa o ko 30 Miliyoŋ euro ($33 Million) te ɗuum ummii tan ko he keeceeje yimɓe yarlitiiɓe mbaɗi heen jawɗeele mum en. Boowal ngal (ektaaruuji 6) ko laamu nguu rokki ɓe ɗum, kadi ngu addii ballal maggu to bannge ndiyam, jeyngol, e mahgol kalluuji ngam waawde jokkondirde jumaa o e kalluji mawɗi ɗii (autoroute). Ngaal ballal en eyɓinee fotde 11 miliyoŋ euro. Kaan jumaa kesa wiyaama ko kanum woni hannde jumaa ɓurka mawnude he nder Hiirnaange Afrik. E ka waɗi soorooji joy (5), ɓurɗo mawnude oo ko 78 Meeteer, kadi e ka nawa cappanɗe tati ujuneere (30,000) neɗɗo, sappo e joy nder, sappo e joy boowal. Innde Jumaa kaa “Masaalik al-Jinaan” ko konngol Arab firata ko “laabi aljannaaji”, nde ittaa ko he tiitoonde yimre nde Seek Ahmadu Bah mo Mbakke wallifinoo. E uddital jumaa he ko heewi waɗii heen. Ene jeyaa e ko Senegaalnaaɓe ɓee ɓuri teskaade woni ko ɓe mbiyata “beldital hakkunde hooreejo leydi o, Makki Sal e hooreejo ɓooyma o, Abdullaay Wadda. Kono geɗal goɗngal teskinngal kadi hakkunde laabi Suufiyankeeji ɗii, Tijjaaniyankooɓe e Murid en, he ndeen ñalnde ko ɗoon he jumaa hee Tijjaaniyankooɓe ɓee mbirdi Asru Jumaa. So goonga no huunde ndee fof yahri nii, ene holliri wonnde Murid en ɓee ene njogii pellital e yiɗde ngootaagu kanum e koɗdigal deeyre e nanondiral. Ɗuum noon ene jeyaa he aadaaji konoowo, kawɗo ene hooni. So neɗɗo ene hona o haɓete kono so o heɓii pellet wonnde o hawii o yiylotoo ko jam mbele omo daña deeƴre ha o waawa hoonaade. Hare e pooɗondiral koongu hakkunde laaɓi suufiyankeeji he nder Senegaal, haa ɓuri teeŋtude noon hakkunde Tijjaaniyankooɓe e Murid en, ko huunde ɓooynde kadi nde suuɗaaki. He ngoon sippiro noon ko Murideeɓe ɓee ngonno “ngoriyon kalikortoyon”, nde wonnoo keewal maɓɓe yaajaani. Ɓe tawetenoo tan ko he diiwan Bowol he. Tijjaaniyankooɓe ɓee noon ene carinoo he nder Senegaal fof, kadi ko wiyetenoo Senegaal hanki koo, Ndakaaru, Refisk, e Ndar fof ko kanum en laafinoo heen. Ko ɗuum waɗi jumaaji mawɗi gonnooɗi he ɗeen gure ɗee kala ko Tijjaniyankooɓe ɓee ngardinoo ɗum. Fuuta kam haalaaka. Hayso mbiyɗen, Tijjaaniyankooɓe ɓurnoo Murideeɓe yaajde to keewal, ngalu, ganndal e ɓattaade laamu ne, won semmbe ɗe Murid en ɓee njogii ɗe ɓe ngala, ɗuum woni ngootagu , dewondiral e jaɓde ɗowtaade (ndigël) ceerno. Ɗeen semmbe ko kanum jibini nguu poolgu hannde nguɓe ndañi he nder Senegaal. Sikke alaa, udditegol oo ɗoo jumaa ɓeydii martaba Murid en he nder Senegaal.
https://binndipulaar.com/2019/09/29/hol-ko-uddital-masaalikul-jinaan-janngini-en-he-dental/
Ko heen koode pettata, ko punndi e gaasuuji woni e niiwo ngo, ko e mooɓondiral ɗeen geɗe koode tagatee e ballal pooɗal. Pettugol walla tagagol koode.So niiwo ngo mabbi, renti, tamondiri e hoore mum sabu doole pooɗal, kala ko woni maggo e ɓakdi (matière) renndat hamondira waɗa morle morle, kala heen morlere nguleeki mum ɓeydo sabu ñookondiral gaasuuji e punndi, so nguleeki ki yahi haa tolniima miliyoŋaaaji 10 °C, ko ɗoon boyagol morlere nde doolnata haa jaynge nge waɗta duppude mitte, hoodere jibinaama e boynagol mittere ndiƴƴam (hydrojen) haa rooyta heliyoom. Kala morlere ɓurnde mawnude mooɓre ɓurata yaawde boyde e jalbude ɗo wonti hoodere ɗo, nguurndam hoodere no Naange men nge ni ina abbo e duuɓi miliyaaruuji 10. So yahi haa ko hoodere nde duppatno ko gasi, woni ndiƴƴam ɗam gasi, nde yaaɓana duppude heliyoom o, ɓernde hoodere nde mabba tamondira won’dude e ɓeydagol nguleeki, laral hoodere dow ngal wona e fetaade e ɓuuɓtude, hoodere nde wonta maamaare woɗeere, nde sowoo cowe 50 haa 100 no nde fotnoo adan ni.Ñifgol hoodere walla cu’ogol mu mina waɗi geɗe, ɗe pawii ko e mooɓre hoodere nde, so tawii ko hoodere fotnde hakindiinde, ɓernde nde heewi ko hamaade so heliyoom o rooyti, ko heddii e mayre ko saroo e weeyo, no ruulde ni, ɓernde nde wonta koodaatinel danayel, ngel jokka ɓuuɓde haa ngel ñifa ngel wonta koodaatinel ɓalayel, ɗuum woni kaaɗdi nguurndam ɗeen koode kakindiiɗe no naange men nge ni. So tawii noon hoodere yahi haa mooɓre mum ɓuri naange fotde laabi 1.4 haa 5, ndeen hoodere ɓerɗe mayre heewi ko mabbude ko yaawi, ko heddi e mayre ko wejoo e weeyo, nde wonno ina yaawi, nde wayata tan ko no feetere ni, nde jalbat njalbeeki ndoolnuki fotde ko yimɓe ina tesko, nde ñifa walla nde usto, ɗuum waɗii ko yawti, hay siinnaaɓe meeɗi daarde ko way noon waɗiino to muyen hedde 1054 e nder lewru morso. Ɗo jalbeendi natti ɗo, caggal nde hoodere nde fetti, ɓernde nde jokkat hamondirde e famɗitde haa wonta koodel korŋowel (étoile à neutrons) ko ɓuri heewde wuntude ko hoodere corfi. So tawii ɓernde nde ko mawnde no feewi, cukkiri mayre doolnat sanne haa pooɗal yooɓo geɗe mayre fof, hay lewndu daɗataa, ko ɗoon nde wontata moɗal walla wuddere ɓaleere. Eggaa ko e Blog Hammadi-Jah.Skyrock.com
https://binndipulaar.com/2019/09/28/doge-nguurndam-hoodere/
MIIJTIYANKAAGAL WELLITAARE. Philosophie de la Liberté,NAATIRKA-E fraysee firo iwdi-konngol liberté, to aslan ummii ko e helmere latin ”liber”, ngol loowdi mum hollita neɗɗo mo wonaa maccuɗo, ”celui qui n’est pas esclave”. Helmere nde na luutondira e maanaa ndool-ndoolnaagu, ” contrainte”, loritaare, ”servitude”.-To firo yaajngo,weltaare toɗɗotoo ko katantaagal ɗooftagal hoore mum, taw alaa loritaare waawnde wonde fof, walla taw alaa ko naatti heen. Kala ko neɗɗo oo waawi miijaade e gollaade taw ko e wellitaare mum tan loritii, ƴefti, fawi. A. Wellitaare gaa-gaa kala kaɗooje, gaa-gaa kala ndool-ndoolnaangu. A1. Wellitaare ko ɗooftagol kala yiɗde: yiyannde Callicles. E yiyannde Callicles wellitaare ko waaw ɗooftaade kala yiɗde mum, kala muuyooji fittaandu mum, kala soklaaji ɓanndu mum.Faandaare neɗɗo foti won’de tan ko waawde yuumtin’de yiɗdeeji mum.Haa jooni e miijo makko, neɗɗo fotaani ruttude, haɗde e hamƴude yiɗdeeji e soklaaji fittaandu mum e ɓanndu mum.Neɗɗo foti tan ko riddude mbelemma fittanduyankooji mum e tuuyooji ɓalliyankooji mum.Tee alaa fof ko foti falaade ɗum. E yiyannde Callicles, weltaare ko salaade ɗooftaade jamirooje neɗɗo goɗɗo, walla kuulle mum (doosɗe mum).Ɗooftaare yiɗdeeji mum faanata neɗɗo ko mbelwelto mawɗo(bonheur). A2. Yeru laamɗo bonɗo. Miijooji Callicles na kollita haa jooni, laamɗo bonɗo ko yeru laaɓtuɗo neɗɗo bellitiiɗo, ko kanko tan feññinta wellitaare. Ngati nde wonnoo tago waɗiimo jom doole, joom baawɗe, jom kantanɗe, jom ƴoƴe. Neɗɗo baawɗo yuumtin’de yiɗdeeji mum, muuyo mum e soklaaji mum nder-ndereeji. E yiyannde makko kanko Callicles, no tago tafiri neɗɗo fof to bannge doole mum, to bannge ƴoƴe mum, e loowdi mum ko noon o foti wuurdude, ko noon o foti golloraade. Omo foti ardaade , laamaade, e halfude ɓeen ɓe tago hokkaani ɗumen doole, ƴoƴe e katantaagal fotde e waawde no kanko jom doole o. E miijo makko, nuuɗal ( la justice) ko ɓurɓe doole yoo kalfu doofolɓe. B. WELLITAARE E HAKKILLE( HAKKILANTAAGAL) B1. WELLITAARE E HAKINDAARE. SOCRATES Socrates miijtiyanke grec, na ñiŋa no feewi miijtiyankaagal wellitaare Callicles, ngal nganndu-ɗaa yahdaani e hakindaare, nde alaa haɗiinde, nde alaa kaɗooje, nde sagaani e hakkille e hakilantaagal.E yiyannde Socrates, wellitaare nde alaa hakindaare yuumtata ko e macungaagu.Neɗɗo wonata ko loritiiɗo, jowitiiɗo e yiɗdeeji ɓanndu mum, tuuyooji fittaandu mum. O wonata ko neɗɗo mo yiɗdeeji e mo tuuyooji ɗowata, nduñata. Hakkille makko e golle makko ngonata ko lofiiɗe, penndiiɗe, dummbiiɗe e callalle tuuyo e soklaaji nder-ndereeji balliyankooji. Daliilu makko, fawii ko neɗɗo waawa dogde caggal tuuyooji , yiɗdeeji e soklaaji. Neɗɗo ko tago ɓanndu, ndu ganndu-ɗaa soklaaji mum, mooyooji mum e yiɗdeeji mum cojjataa, ngasata, kesɗitooji e kala taaɓal goodal. E yeru mo o hokkata, ngal jaɓɓal wayata kono yiɗde heɓin’de loonde yulnde ni. E oo gagga, neɗɗo na foti jogaade ko Socrates wiyata ” la temperance”- muñal, hakindaare e hakkilantaagal waawde ɓittude hoore mum e won yiɗdeeji, rutta woon tuuyooji ɗi paayodinaani, ɗi ngalaa ngartam moƴƴam.E nder ɗuum hootoraade hakkille na haani, na foti, ina moti. Ko neɗɗo kakindiiɗo, caliiɗo ɗooftaade kala tuuyo, kala sokalaaji puuyɗi ɓalliyankooji, tamɗo fittaandu mum woni bellitiiɗo. Ko e kaa ngonka, o waawat heɓde haa jooni ko Socrates wiyata: ”ataraxie de l’âme” deeyre fittaandu. To bannge goɗɗo, ko wellitaare hakindiindi wonata ngooroondi renndo deeƴngo, fotngo, nuunɗungo, e wellitiiingo. B2 Jokkondiral-sababuuji e hakkille dimɗuɗo.DESCARTES E firo miijtiyankaagal Descartes, hakkille dimɗuɗo ko hakkille jogiiɗo katanɗe waawde suɓaade, taw ko e mbaadi kaaɗtudi ɗooftaare hoore mum tan.Wonannde Descartes neɗɗo ko kullel ngel hakkille miijotooɗo, paamoowo, cikkittooɗo. Ko o hakkille seerndimo e jawdi e kala tago heddiingo. O hakkille noon na jogii katanɗe, doole e nder mum waawde suɓaade, ɗooftaade taw ko e faamaamuya mum geɗe ɗee tan fawii. Ɗooftagol makko wonaa dool-doolnaaɗo, wonaa jamiraaɗo, wonaa ñoƴƴaaɗo. Kala miijo ngo o waawi waɗde, kala gollal o waawi ƴeftude, ko e keytal e pawagol e hakkille dimɗuɗo o. E nder ɗuum, ko hakkille dimɗuɗo tan waawi hollitde wellitaare neɗɗo. Hollitde neɗɗo tamɗo hoore mum, ɗowɗo yiɗdeeji mum e hiimo-hiimo nder-ndereeji mum. Ndeke noon, e yiyannde Descartes, ɓayde neɗɗo na jogii hakkille dimɗuɗo na waawi salaade, ruɗaade e yaltude e teddeendi callalle batte jokkondiral-sababuuji tago. O ƴeesto gaa-gaa kuulle tago( les lois naturelles). E humpto Descartes, ko hakkille dimɗudo waawa ɗowde golle moƴƴe neɗɗo, miijooji paayondinɗi, luggiɗɗi neɗɗo. E nder ɗuum ngam haa wellitaare waawa yuumtude, yaajde, ñiiɓde, maa ganndal sakkoo. Wellitaare fawi ko e ganndal, ko e humpito, ko e faamaamuya geɗe aduna ɗe. Wellitaare waawa won’de gaa-gaa ganndal, e konngol daɓɓol majjere waawa tambaade walla ɗowde wellitaare. B3. Wellitaare e kuulle ( doosɗe) renndo. SPINOZA E naamnal mate neɗɗo na waawi wuurde bellitiiɗo e les kuule walla doosɗe ngonɗe renndo? E yiyannde Spinoza gooɗgol kuulle e doosɗe renndoyankooje luurotiraani, weñotiraani e wellitaare aade.Ɗooftaagol kuulle renndo firtaani neɗɗo alaa wellitaare.Neɗɗo na heytoo, na ɗooftoo kuule renndo taw ko bellitiiɗo. Daaliilu majjum, kuulle gonɗe e renndo ɗee, ko kuulle ɗe neɗɗo oo miijanii hoore mum, tafani hoore, yuumtinanani hoore mum. Kono e miijtiyankaagal Spinoza, ngam haa ɗee kuulle e doosɗe mbaawa yahdude e wellitaare neɗɗo, ma ɗe njogoo woon paayndaale: go’o, yoo taw ɗe njiilotoo tan ko malal neɗɗo, jam neɗɗo, mbelwelto neɗɗo; ɗiɗi, yoo taw eɗe njahndii e hakkille, ko miijtanɗe hakkille; tati: yoo taw ɗe njiilotoo ko ɓural kuuɓtidinngal toɗɗingal aade en fof. Ɗii miijooji tati dowluɗi na mbaawi yuumtineede e nokkuuji potal e ndenndiyankooje- espaces republicain et démocratique. B4. Loowdi (maanaa) wellitaare miijaade. Wellitaare miijaade kañum ne fawii ko e hakkille bellitiiɗo, na naamnii hakkille bellitiiɗo. Ko hakkille dimɗudo e doŋle keewɗe: donngal renndo, donngal diine, donngal aadaaji, donngal fina-tawa…ekn. Miijaade e wellitaare ko jogaade hakkille jiilotooɗo faamde ngoorondi huunde kala, cikkitooɗo huunde kala, ñiŋoowo huunde kala. Ko hakkille caliiɗo yooltaade e miijoyeeje puuyɗe, toŋɗi , ɗaasɗi hanki. Ko hakkille loskoowo, ceɗtotooɗo ko gannde kaali? To pine tuuknii? Hol maanaa e loowdi nguurndam e goodal? Ko ndii mbaaydi hakkille waawata feñin’de ganndal laaɓtungal, cellungal, koolangal, e to waɗtan nafowol. Ko e ngal jaɓɓal o daɗata e juumre, e sikke, e majjere. Ko o hakkille koytuɗo e ndii teddeendi waawata waɗde neɗɗo bellitiiɗo. Ko oo hakkille wonno ngooroondi miijtiyankaagal temederannde sappo e jeetaɓiire e nde sappo e jeenayaɓiire. C. Ñinngol goodgol hakkille dimɗuɗo. C1. Calagol gooɗgol hakkille dimɗuɗo. SPINOZA E FREUD. Miijtiyankooɓe fof kawraani e miijo Descartes hollitngo gooɗgol hakkille dimɗuɗo( le libre arbitre).Ko goonga neɗɗo na jogii hakkille, kono oo hakkille dee ko jowitiiɗo e teddeendi ɓanndu e yiɗdeeji mum keewɗi, ko jowitiiɗo e teddeendi doosɗe tago, ko o mahiiɗo e teddeendi renndo makko, pinal makko, finaa-tawaa makko. Ndeke neɗɗo ndii miiji kala, ƴefti gollal kala, won sababuuji ngoni caggal mum. Ɗooftaare makko wonata tan ko yowintiinde. Ndeke neɗɗo wellitoraaki no sikkirta ni. E yiyannde Spinoza, Hakkille dimɗuɗo e kala sabaabu, e kala yowitaare e kala huunde woodaani. Hakkille alaa wellitaare mawnde, huuɓtidin’de e cuɓagol kala: woon geɗe ganndaaɗe walla majjaaɗe nduñatamo e ɗooftaade e woon mbaaydi. Ko himmi koo tan, yoo neɗɗo oo anndu: hol ko o ɗooftotoo koo? E yo o anndu mate ko o ɗooftoto koo na yahdii e hakkille? To bannge goɗɗo, e yiyanndeFreud e ganndal mum biyetengal Psychanalyse, jaɓaani gooɗgol hakkilli dimɗuɗo, baawɗo suɓaade taw alaa sabaabu woni caggal mum. E yiyanndeFreud koko o wiyata ” inconscient”( ko denndaangal kala ɗiin tuuye, ɗiin yiɗdeeji, ɗiin beeli,e jejjitte, duttaaɗi, moɗtaaɗi, diƴɗi to ɓuri woɗɗoyde e luggiɗde e nder hakkille neɗɗo), woni sababuuji miijooji e golle ɗe neɗɗo waɗata walla jogotoo.E nder ɗuum, so neɗɗo waawi luggiɗinaade e ganndal biyetengal psychanalyse ngal ( ganndal toɗɗingal geɗe hakkilleyankooji, fittiyankooji e jikkuyankooji), to waɗtan ma o waaw ɓeydaade anndu hoore makko, anndude hol sababuuji ngonɗi ngoroondi miijooji makko, golle makko, e jikkuuji makko. Wellitaare ko waawde humpitaade ooɗo bannge cuuɗiiɗo e neɗɗo. C2 KO WELLITAARE WONI NGOOROONDI NEƊƊIYANKAAGAL( LA MORALE). KANT. E yiyannde Kant, ko wellitaare woni ngooroondi neɗɗiyankaagal. Ko wellitaare hokkata golle neɗɗiyankaagal faayiida, loowdi e maanaa. Ngati ko neɗɗo dimɗuɗo, ko hakkille bellitiiɗo waawi tan yuumtinde gollal baɗngal maana to neɗɗiyankaagal. Nde wonnoo, to les ɗee golle, sakkii ko cuɓagol jowitingol e wellitaare meere. Ko ɗooftagol ngol ndool-ndoolnaaka. E nder miijtiyankaagal Kant, neɗɗiyankaagal waawa jogaade faayida gaa-gaa wellitaare. To bannge goɗɗo, gollal pawangal e yiɗde(la volonté) waɗde fotde mum tan (son devoir), feñinta wellitaare neɗɗo. Ngati sakkii gollal ngal ko yiɗde tan waɗde fotde mum. Yeru mo kant hokkata: ko fotde neɗɗo salaade fen’de. Ngol calagol ɗooftingol ko wonaa fotde añde, na hollira neɗɗo ko tamɗo hoore mum, ɗowɗo yiɗde mum, mo heytaaki soklaaji ɓanndu mum, e konngol daɓɓol ko neɗɗo bellitiiɗo. Tonngol. Wellitaare dowrowre. J.P. Sartre ” La conscience est, en effet ce qui empêche l’homme d”être” sur le même mode d’être des choses”. Miijtiyankaagal Sartre na roondi ko heewi, ko faati e neɗɗo, goodal e wellitaare. Ngal miijtiyankaagal omo sifoo ngal, e deftere makko wiyeteende: woodiyankaagal ko neɗɗankaagal- l’existentialisme est un humanisme. Omo hollira heen wonnde aduna o, goodal ngal e ngurndam ɗam alaa heen ko faamni, alaa heen ko hakkille waawi hoccude to loowdi, e maana. To iwa faamnaaki, to faya faamnaaki. Aduna o e ƴerngo mum alaa heen fof to hollirta won faayndaare mawnde, faayondin’de laaɓtunde jogaa: fof ko kunuus to bannge maana e faamaamuya. E nder ɗuum, ɓayde tago waɗii neɗɗo jom hakkille paamoowo, kumpittooɗo, jaltinoowo ganndal omo waawi rokkude goodal ngal, aduna o loowde e maana ( donner du sens à l’existence et au monde). E yiyannde makko kadi, neɗɗo ko bellitiiɗo, neɗɗo ko wellitaare, ”l’homme est libre, l’homme est liberté”.Ngati neɗɗo tan jogii hakkille( conscience) paamɗo goodal mum, mbaawɗo wiide aduna o na woodi, winndere nde na woodi. Ɓayde neɗɗo na jogii oo hatan, nguu ngalu (hakkille e wellitaare) ko kañum hokkata hoore mum faayida, tafata taarik janngo mum, wonata baylo ngonka mum. Ndi mbaylaandi fawii tan ko e gollal neɗɗo. E nder ɗuum neɗɗo ko kaliifa golle mum, kaliifa nanndo mum, kaliifa aduna( responsable de ses actes, de son semblable et du monde). To wadtan, wellitaare e miijtiyankaagal Sartre: ko waawde suɓaade won’de ko yiɗi ko, walla saalaade ko woni ko. JAMAL SOW. FRANCE Ndee ɗo winndannde eggaa ko ummoraade e Jamaa-Tabital Pulaaku e yamiroore binnduɗo o Ceerno Jamal Sow
https://binndipulaar.com/2019/09/28/winndannde-timmunde-he-pulaar-e-ko-yowitii-he-miijtiyankaagal-wellitaare-ummuraade-gila-callicles-haa-jp-sartre-rewrude-e-spinoza-descartes-e-kant/
Ndee ɗoo winndannde egga ko to Blog Teddungal. So aɗa yiɗi jokkude taraade winndannde ndee tappu ɗo “Jokku Taro” ma nawe to lowre maɓɓe. Teddungal Hina wi’eede Seeku Tuure wi’uno, fulɓe ko Mboddi Afrik, hoore nden ko Gine woni, o taƴaynde!. Hay si Seeku Tuure waawaano taƴude hoore nden ne; o tappiinde kam haa nde naawni fota, ko waɗi mi wi’ude noon, ko si en ndaari ngonka fulɓe kan e nder leyɗe Afrik ɓe woni ɗen, en taway alaa ka ɓe mari ɗuuɗal wano ɓe mardi ɗuuɗal Gine non, hiɓe ɗuuɗi limoore, hiɓe jogii marɓe jawdi, hiɓe mari jaŋnguɓe jandeeji ɗin fow, Diina, ganndal, dawrugol e gannde luttuɗe ɗen fow… Kono ɗun fow haɗaani hiɓe joñii tawo nder Gine, ɓe waawaani laamaade maa tawtoreede e laamiiɓe ɓen! Ɗun ina gasa tawa ko Seeku Tuure raɗinooɓe kon; ina jeya e sabuuji mun. Seeku Tuure wi’uno, fulɓe ko Mboddi Afrik, hoore nden ko Gine woni, o taƴaynde! Kono kadi hiɗen foti yiilaade sababuuji goo nder fulɓe ɓen. Si en ndaarii leƴƴi Afrik maa leƴƴi Aduna kan fof… View original post 558 more words
https://binndipulaar.com/2019/09/26/hoore-ful%c9%93e-nden-ko-leydi-gine-woni/
Gargol internet addii kesam-hesaagu heewngu kadi waylii geɗe keewɗe ummoraade he mbaydiiji mum en ngaadanteeri, newni ɗum, haa weeɓani mo woni kala. Wontii won geɗe keewɗe ɗe neɗɗo suusano hooynanaade hanki, hannde waɗtii ballaade ɗum heɓa ko aldaa e tampere. Hayso internet woppii batte peɗeeli mum he kala fannu gollorgal hannde ne, ko he caaktugol kabaruuji internet ɓuri addude mbayliigu patamlamu. Ko wonaa tan “reseau sociaux-ji” ɗii, kono kala ko wiyetenoo hanki caaktirgal kabaaru (media) internet waylii no gollortee hannde. So en ƴettii yeru jaaynde (Journal), hannde ene waynoo hay leyɗeele ɓamtiiɗe ɗee, ɗo jaaynde joginoo doole mawɗe he nder nguurndam renndooji mum en, jaaynde ɗereeji (muulateeɗe) nana maayta heen. Sahaa kala aɗa nana jaayndeeji mawɗi ene ndartina muulde jaayndeeje mum en, wonta ko he internet tan ɓe njaltinta ɗum. Addi ɗum noon, hono no mbiyɗen ni, ko sabu newogol udditde lowre geese (site web ) addaani yimɓe heewɓe waɗde lowe mum en caaktirɗe kabaruuji, tawa ko ndeppistoo heen wonataa hay gootel he nder teemedere (1%) ko joom en jaayndeeji gaadanteeji ɗii ndeppistoo ngam waawde wuurde ko. Sosde jaaynde internet ko laaɓndii ko tiiɗaani, so en njerondirii ɗum e jaaynde muulateende (ɗereeji). Caggal nde joom mum ndañi ordinateer e jokkorgal (connexion) interent, ko o hatojini tan ko lowre-geese (site-web) ɗuum ɗo adan ɗoo ene heɓoo hay e mehre so joom mum huwtoriima CMS en bayɗino WordPress, Joomla walla Drupal, kono so oon tigi ene felliti mahde ko ene wona gollorgal koolningal kadi belngal ndaarde ko maa haralleeɓe ( web designer en) njanta heen. Ɗuum noon ene laaɓndi waɗde jungo mum e jiifa, kono hay ɗuum ko ɗo doole joom mum tolnii tan feƴƴata, kono ene wona tuggude e 150,000.00 F CFA haa 700,000.00 e no haajuuji mbaydi. So gasii ko dañde beernoowo (hebergeur/host service) mo ene mooftan maa lowre maa he nder ngaandiijo (serveur) mum. Ɗuum ne ene waɗi mbaydiiji ɗiɗi. Ene waɗi ko wiyetee beernoowo denndaaɗo ( hébergement mutualisé/ shared hosting) tawa ko lowre maa e lowe goɗɗe koɗdinaa he nder ngaadiijo (serveur) gooto, walla beernoowo keeroraaɗo (hébergement dédié/ dedicated hosting) tawa ko lowre maa tan hoɗnaa he ngaadiijo mum bannge. Mo sakket oo ɓuri hisde kadi so neɗɗo yiɗii udditte lowre ndee he internet ko kanum ɓurata yaawde jaabaade, kono kadi kanum ɓuri tiiɗde njaru (coggu). Wonan’de puɗɗotooɗo, hay gadanoo oo ene moƴƴi. Njaru mum lewru ene waawi fuɗɗoraade $6.00 (3000 F cfa) haa $ 25.00 (12,500.00 F cfa), kono so tawii ko beernoowo keeroriiɗo o ene wona $118.99 haa $148.98 lewru kala, kadi ɓe njiɗata ko yo a renndin ɗum njoɓiraa hitaande ko famɗi fof walla duuɓi ɗiɗi. Kompañeeji keewɗi ene mbaɗa ɗum ko wayno, hostgator, GoDaddy e goɗɗi keewɗi fawaade he leydi ndi joom mum woni. So ɗum fof ɓennii ko dañde innde domen (nom de demaine/domain name) ko kanum wonata ñiiɓirde lowre maa he nder geese, ko wayno www.pulaaronline.com walla https://binndipulaar.com. So a ƴetti “.com” ene waawi jarde $14.95 haa $19.98 (7000 F cfa haa 10,000 F cfa) walla so a ƴetti gasirɗe ko wayno “.sn” ene waawi yahde haa 30,000 fcfa hitaande kala. So en tonngii, mbiyɗen sosde lowre geese ene waawi waasde jarde hayhuunde walla fuɗɗoroo 50,000. cfa haa 1000,000.00, e no haajuuji e doole joom mum en mbaydi. Sikke alaa, ko njaru mum weeɓde woni awantaas ɓurɗo mawnude he sosde jaaynde internet. Jaaynde internet soklaani gollorde (huɓeere) mawnde hono no jaaynde ɗereeji ni. Jaayndiyankeeɓe mayre ene mbaawi liggodaade he nokku tokooso, walla nii gooto heen kala liggo bannge mum tawa ko ɓe njooɗdo too heewaaani. Kala nde ɓe cokkli diisnondirde e ɓe mbaawi waɗde batu he skype walla conference call ɗuum e peeje goɗɗe ɗe karallagal newnani yimɓe hannde. E ɓe mbaawi habrondirde e wostondirde miijooji rewrude e email. Ɗuum en jiyi, maa ustu fereeji, kasdiiji ceerɗi walla coggu galleeji mawɗi ceerɗi; maa ustu njoɓɗeele kuuraaji e telefonaaji hakknde leydi e leydi walla faksuuji e telegaraamuuji. Jaaynde internet soklaani yoɓde njoldiiji (transport) ngam sarde jaaynde mum he nokkuji ɗo ɗi njeeyetee ɗo walla aandude heen so lammbiraama. E mbeñdi jaaynde ɗereeji, jaaynde internet ene heɓoo e kala nokku ɗo internet woni he nder aduna he (so wonaa tawa lowre ndee ko haɗaande he oon nokku). Neɗɗo ene waawi taraade ɗum he ordinatoor, tablet walla cinndel (portable) mum he kala sahaa. Nde kaalaten dow too haala jaaynde internet ndee ene e hakkille men ɗiɗo kala, jiɗɗo waɗde blog tan o, e jaayndiyanke (walla nii entrepreneur ) jiɗɗo fuɗɗaade jaaynde mum. So wontii ko jiɗɗo udditde blog (bolog) tan o, ɗuum kadi ene ɓeydoo weeɓde, sabu palatformuuji keewɗi, ko wayno wordpress.org , blogger.com, tumblr.com, weebly.com e goɗɗi, ene ndokkumaa lowre blog taw ko alla-ɓolo. Kono hay ɗeen so aɗa yiɗi ko ŋarɗi tawa ene yahdi e won e kuwtorɗe karalleeje, alaa e sago pullaa heen ceede seeɗa, kono ene waawi waasde heewde. So en ƴetti yeru wordpress (ndee ɗo lowre ko heen waɗa), mbiyɗen e ɓe ndokka lowre taw ko alla-ɓolo, so tawii ko blog tan jiɗɗaa aɗa waawi huwtoraade ɗum, e ɓe njogii nii ko wiyetee themes, ɗeɓata wayde ko hono no wutteeji ni ɗi mbaawɗaa ñaantirde lowre maa haa ɓura ŋarɗude e nanndude e (pro. Website). Keewɗi e ɗiin kadi eɓe ndokkira ɗum en tawo ko mehre-mehre, kono won e ɗiin themes-ji ɓe njeeyat ɗum en (S35.00 haa $120) kono so a soodii ɗum laawol gootol tan a yoɓtataa so wonaa njiyɗaa wutte goɗɗo kadi keso mo njiɗɗaa ñaantirde lowre maa nde. So tawi ko jiɗɗo lowre gollornde noon, walla nii jiɗɗo blog mum cumaaɗo jeloode mum, eɓe njogii joɓeteeɗi. Nde tawno mo mehre-mehre o, wayko no luɓaade daaba janano nii, ɗo mbirti ɗaa kala o heɓtinirte sabu jeloode jooma makko. WordPress ne, so tawii ko lowre alla-ɓolo nde, ko luɓal tan kono wonaa dokkal panndungal. Sabu a waawaa jogaade innde domen (nom de domaine) hoore maa tan, alaa ko maa sinndondira e innde maɓɓe hono ni: www.inndelowremaa.wordpress.com, kadi to ndagameeji ɗerewol (footer) ɓe binndata heen ko innde maɓɓe. So neɗɗo naati he nder lowre ma hee ɓe kollat ɗum ɓannginooje maɓɓe, yanti heen kadi ko ɓe ndokkat maa e espaas (space) heewataa. So a ƴettii joɓeteeɗo noon, ɗuum fof ene waylo. Njoɓɗeele ɗee waɗi ko ƴele.Ƴelo heen fof ene jogii njaru mum kono ene jogii ko ɓeydantu maa e geɗe ɗe a waawaano heɓde he mo alla-ɓolo o. Kono kala heen ngo coodɗaa, ma nattu soodde themes (wutteeji ñaantorɗi ɗii) kala mo mbelaɗaa ko oon ƴettataa e kala nde mbelaɗaa. Ma waaw dañde innde domen ma, kadi space maa ma ɓeydoo yaajde fotde ko njoɓataa. Ƴelo adano ngoo ko (premium) $8.00 (4000 f cfa), ɗiɗaɓo ngo ko (business) $ 25.00 (12500 f cfa), tataɓo ngo ko (e-commerce) $45.00 (22500 f cfa.) lewru kala kono ɓe joɓnortoo ko hitaande. Ɗuum firti so a ƴetti ƴelo hakkundeewo ngo (business), sabu so tawii ko jaaynde a soklaani ko ɓuri ɗum, hitaande ko njoɓataa ɓurataa 150,000.00 F cfa, kadi hitaande addannde nde ɓe ndokkumaa innde domen, so ndeen yawtii njoɓataa innde domen ndee hitaande kala ko hedde 10,000 F cfa. Ko ngoonga so neɗɗo ene yiɗi sosde jaaynde julornde, won geɗe keewɗe ɗe ɗum laaɓndi,ɗuum ma en njeewtoy heen he winndannde wonnde (business plan), kono njiɗmi feeñin’de ɗoo tan ko wonnde ɗum ko kuwtorɗe kese baawɗe heɓaade tawa tiiɗaani, te aduna oo kala ko heen hucci. Ene waawi wallude en e safrude caɗeele men to bannge Media ɗe ngoyaten ñalnde kala ɗe. Ene yahdi kadi he koɗki men, sabu ko en leñol jaajngol caringol, te internet hannde alaa ɗo yettaaki. So en ƴeewi ko wayno udditde Rajo FM he nder Dakaar hannde, ngo waawaa yahde ko ɓuri 75 Km, ɗum firti ngo wirtotaako Thies, saka ngo yettoo Jolof, Fuuta, Fuladu walla Ɓunndu, leyɗe Fulɓe keddiiɗe ɗee kam haalaaka. So a udditiino Rajo hannde he nder Senegaal, a innirii ɗum Pulaar FM, aɗa yiɗi ngo heɗee he nder leydi hee kala, alaa e sago ndañanat ngo ferekaasuuji keewɗi. Ɗuum way ko no uddittde rajooji FM keewɗi ni. Ngalu mum alaa ɗo heɓoto. Ko hono noon, jaaynde ɗereeji, foti ko winndaande he Pulaar walla Farayse, haaɗata tan ko he gure mawɗe ɗee, yettoytaako diiwaanuuji men dowri ɗi sabu caɗeele transport. Te hono no mbiyɗen ni, jaaynde kaayit ko huunde ƴeeŋnde nde waawaa yahdude e ciirtogol information technologie hannde ngol. Yeru, so aɗa yiɗi jaaynde maa ɗereeji yalta janngo subaka law, ko gila ñalawma mbinndaton, caatoɗon, juɓɓinon no nde lelorto. Ɗoon e 18:00 tawa on nawii ɗum imperimerie mbele e nde gasa muuleede ɗoon e 12:00 AM nde jolnee he otooji, nde saree he nokkuuji jeeyooji ɗii ko adii nde yimɓe ndawata, mbele ene cooda nde so payii e dawde golle. Ɗuum firti hayso joom jaaynde ndee heɓi kabaaru keso caggal 18:00 waawa ɓeydude ɗum he jaaynde nde, tawat nde naatii muulirgal (press). Oon kabaaru ko ma o mooftee haa janngo kadi o waɗee e jaaynde yaltoyoore faɓɓi janngo nde. He oo jamaanu facebook e dingire whatsapp eɗen nganndi kabaaru mooftotaako ɓalɗe ɗiɗi ene fada. Jaaynde internet kanum kala nde keɓɗaa kabaaru aɗa waawi naatnude ɗum heen gila ene wuli jaw. Kadi lowre geese (site web) ene waawi naworde jaaynde, rajo, e tele fof. So eɗen kaala jaayndeeji walla mbiyen ɗoo mejaaji (media) Pulaar tan hakkillaaji men ɓurata huccude ko e jaayndeeji binndaaɗi he ɗemngal Pulaar/Fulfulde walla Rajooji e Teleeji ɗo Fulfulde haalete. Nde tawnoo hammu men hannde ko yoo yiye ɗemngal men ngal ene wuuri kadi kala ɗo tolni ɗen eɗen nana e ngal haalee walla eɗen njiya e ngal winndaa. So goonga ɗuum woni ko kaɓanto ɗen mbele maa gas laataade, ko ɗuum waɗi en yiɗde dañde jaayndeeji (ɗereeji, Rajo e Tele) he pulaar. Ɗuum firti jaayndeeji kumpitooji, kabrooji he ɗemngal Pulaar. Ko kabaaru oo yiɗi fof noon yo o won, haysinno toɗɗi ko Indo walla Siin (Chine), yoo taw tan ko he ɗemngal Fulfulde haala, Ɗuum ko jaaynde he Pulaar. Eɗen poti hebbin’de ɗeen so en ndañii, sabu ko kannje ngoni pinndinooje ɓiyɓe leñol men, mbaɗa ɗum en yimɓe yaajɓe humpito, annduɓe ko yahatee e aduna he kadi wuurna ɗemngal men ɓamta ɗum. Jaaynde Pulaar noon kanum ene waawi won’de he ɗemngal goɗngal ko wayno Farayse walla Engele, kono fayndaare mum yoo won haalde ko toɗɗii Fulɓe e ko ɓamtata daraja mum en. Mawnina pulaagu e pinal Fulɓe he nder hakkillaaji yimɓe heddiiɓe ɓee, haa ɓeen mbaawa ndaardude Fulɓe yitere hurum e teddungal, mbaasa jogaade e mum en yaw. Ɗeen jaayɗe kadi so ndañaama ma artiran en huunde ɓesnguuji Fulɓe, fuɗɗinooɓe saayde he nder leñɗi goɗɗi sabu majjude koye mum en. Eɗen poti jokkude haɓeede yo en keɓ jojjanɗe men he kaalirɗe e ayaawooji leyɗeele men, ko ngoonga, kono eɗen poti huccan’de kadi ko aduna oo fof huccani ko, mbaasen jooɗaade haa ndaɗe ɗen mbiyen eɗen ngabboo. Ene weeɓi, ene udditanii mo woni kala, alaa hay paddal gootal.
https://binndipulaar.com/2019/09/23/media-janngo-holno-internet-waawi-wallirde-pulaar-e-%c6%b4ellitde-caaktir%c9%97e-kabaruuji/
He jonte jawtuɗe ɗee duketenoo he “reseaux sociaux” facebook e dingire whatsapp ɗee ko Air Senegaal, kompañi laaɗe diwooje Senegal keso o saliima ɓeydude ɗemngal pulaar e ɗemɗe ɗe huwtortoo ngam habrondirde e kiliyaneeɓe mum. He ndee ɗoo yontere ne duketee koko waɗi to Duɗal Ceerno Sileymaan Baal to Geejawaay ko, he saanga uddugol yontere ɗemɗe ngenndiije Senegaal. Ɗiiɗoo dukooji ɗiɗi kala saabii ɗum en ko wiyeede ɗemngal Pulaar rokkaaka jojjannde mum he Senegaal walla rokkaaka geɓal mum ngal haan’di ngal. Ngooɗoo duko so Allah, wonaa ko hesɗi. Sabu neɗɗo bayɗo no Tijjaan Aan ni, ko ɗuum waɗnoo hammu nguurndam mum. Ko haalde e kala nde dañi fartaŋŋe, wonnde yoo ɗemngal Pulaar dañ geɓal (geɗal) mum e caaktirɗe kabaruuji leydi ndi haa timma, hono no Wolof ni. Wonaa kanko tan ne kay dukatnoo ngoon duko, kono ko kanko joginoo mikro, jooɗotoo he haalirde, waɗde ko kanko burno waawde naneede. Heddiiɓe ɓee mbaynoo tan ko hono no tukkiiɓe he wuddu boloŋ ene ngulla ni. Ɗuum e hoore mum won ko janngini en, sabu en nganndii jogaade mikroo ndee wonaa mehre walla bolle-puuyɗe. Fulɓe haysinno ko kanum en njogii ganndal, pinal, ngalu e laamu Senegaal ne, so tawii ko mum en koo ñuumbitee tan ko he nder cuuɗi, jogiiɓe mikro ɓe hayso ko bolle-puuyɗe ñallata sukkirde noppi yimɓe ne, ko ɗuum tan woni ko tesketee, sabu ko ɗuum tan nanatee. Haa jibinannde Fulɓe nii nana njooɗtorii ko Fulɓe koo woodaani. Nde tawnoo ko yiyetaake, nanetaake e ko waasa fof woɗɗondiraani. Tijjaani Aan, mbiyɗen, waɗnoo hammu nguurndam mum fof ko yoo ɗemngal Pulaar jogo geɗal e caaktirɗe kabaruuji Senegaal, haa ɓuri teeŋtude noon He Rajo e Tele. Omo felatnoo laamu nguu sabu jinngol mum he ƴellitde Wolof ngol suuɗaaki, kono kadi o woppaano ɓiyɓe leñol ngol, haa ɓuri teeŋtude e gollooɓe he laamu ɓe walla wiyeteeɓe jannguɓe tuubakirdi ɓe. Sabu omo wiyatnoo elle ɓeen ene kersa faarnoraade leñol ngol walla kam eɓe kula feeñikinaade ko ɓe Fulɓe, elle ɗuum so waɗii won ko bonnantaɓe he golle maɓɓe. So huunde kewi, o wiy, jaayndiyankeeɓe jolfuɓe ɓee so laaɓndiima koreeji mum en ɗii he ɗemngal mum en, ɓeen ndarato njaaboo he Jolfe, kono kanko walla jaayndiyankeeɓe Fulɓe wiyɓe hono no makko nii, so ɓe ndaaŋanii pullo e ɓe njiɗi laaɓndaade ɗum he pulaar faloto yahaa saloo dartaade walla so ɓe mbeeɗii ɗum mikro yoo oon haal he Pulaar, oon tigi liddina. Tijjaani Aan wonaa yoo Pulaar heɓ geɓal (geɗal) mum he caaktirɗe kabaruuji ɗi laamu Senegaal ngu jey ɗii tan dukatnoo, kono nde wonnoo ko o jaayndiyanke kumpitiiɗo omo anndunoo wonnde maa ñalawma ar, caaktirɗe kabaruuji ɗii, ko wayno Rajo e Tele fof maa wellite, ummo he keeriindi laamu tan. Waɗta kala jiɗɗo ene waawi rewde he laawol daña yamiroore udditde Rajo mum walla Tele mum hono no Jaayndeeji muuleteeɗi ɗii ni. O hirjiniino wonnde so ngaan saanga yontii yo en keɓ ko men, sabu ko miin jey ɓuri ko enen ndenndi. Wonaa he nder Senegaal tan, kono miijo makko wonnoo ko yoo Fulɓe ndañ Haalirde (Rajo) tawa ene huɓtidini Afrik fof, mbele maa Fulɓe mbaaw haaldude e yiytondirde. Mbaawa dañde ɗo caakti kabaruuji mum en, nde tawnoo no ɗemngal Fulfulde ngal ñoƴƴiraa he Senegaal nii ko noon kadi ngal way hiiɗeede he nder leyɗeele goɗɗe ɗe Fulɓe ngoni ɗee kala. He nder Senegaal hay ko Caaktirɗe Kabaruuji (Media) ɗee mbellitaa koo, addanaani Pulaar heɓde geɓal mum. Ndeen ne dee, Rajooji e Teleeji ñalnde kala nana cuppitoo no huɗo ndunngu ni, kono haa jooni ko Jolfe tan haalatee heen, hay heen ɗi jooma mum en ngoni Fulɓe. Mbele ɗuum fawii ko he kuule laamu nguu, wonnde kala udditɗo Rajo walla Tele ko maa Jolfe kaalee heen haa heddee nde heddiiɓe ɓee meeɗne heen walla ko ɓeen fulɓe jooma en Rajooji e Teleeji julorɗi en tan cuɓorii noon? Woon e yimɓe ene kujjinoroo wonnde Rajooji walla Teleeji julorɗi (chaine privé) so alaa ko kaalata so wonaa Pulaar, waɗataa tonaari (benefiis), ko ɗuum addani Jamano FM yan’de kadi ko ɗuum haɗi goɗɗi ɗii ne yahde. Kono hol ko saabii ɗuum? Mbele ko ŋakkeede karallaagal he hol no Jaaynde julornde (Media privé) yeeñcinirta ngalu ɓeen DG en Fulɓe ngonndi, walla ko waasde waawde yuɓɓin’de jeewte jogiiɗe loowdi nafoori tawa ene reerɗina yimɓe ɓee e heɗaade Rajooji maɓɓe e Teleji maɓɓe? Wuurnata jaaynde julornde tan ko ɓannginooje, e ko ɓuri heewde, te jooma en ɓannginooje en ɓee nawata tan ko ɗo heɗotooɓe keewi. Ndeke hayso tawii won nde Caaktirɗe Kabaruuji Pulaar pellisaa (Njehi Fayit) sabu ŋakkeende karallaagal jooma mum ne, ɗuum fotaani won’de saɗɗa kuuɓtodinɗo mo ene haɗa hay Rajo wooto Pulaar waawde wuurde. So en teskiima ma en njiy wonnde, won e Rajooji e Teleeji Senegaal ko Fulɓe ngardii ɗum en, haysinno wona kamɓe njey, kadi heewɓe e haalooɓe he nder ɗiin Rajooji e Teleeji ko Fulɓe, haysinno ɓe kaalata ko he Wolof walla Farayse, kono ɗiin Rajooji e Teleeji ene njahra yeeso. Ndeke hol ko waɗi so Haalpulaar en kuwtoriima he jaayndeeji (Media) mum en ɗemngal jolfe ene waawi yahrude yeeso kono so waɗtaama he Pulaar tan battande mum wonata ko felliseede (yahde fayit)? Jaabowol ɗuum ene laaɓnndii losko luggiɗngo e wiɗto yaajngo, kono ko hakkilla waawa jaɓde kam ko wiyeede heɗiyankeeɓe e yeeɓiyankeeɓe Fulɓe keewaani ko ene addana saaktirde kabaruuji julornde he ɗemngal Pulaar waawde wuurde. Ko adii nde keɓaten jaabawooli laaɓtuɗi e pewje baawɗe waylud kaa ɗoo ngonka, njokken huwtoraade Dingire Whatsapp e facebook ngam ko ɗe faabu Allah mo O addani Fulɓe mbele yoo daaɗe mum en nane, kadi he ɗii cili ɗiɗi kala daaɗe men nanaama dow, te won ɓe ɗum fuɗɗii jeertin’de.
https://binndipulaar.com/2019/09/21/dukooji-he-ko-yowitii-he-jojjaannde-%c9%97emngal-pulaar-he-nder-senegaal-ngasaani-tawo-kono-daa%c9%97e-men-mba%c9%97tii-naneede/
Sammba Jabare Sammbu ko ciftinatnooɗo Senegaal hanki mum. Hanki binndaaɗo he jimɗi awluɓe e gaaaci wammbaa. Hanki ngootaagu pinal e daartol haa ɓuri teeŋtude hakkunde Haalpulaar en e Jolfuɓe. O jibinaa ko 1924 to wuro ene wiyee Muye he nder diiwaan Luga, leydi Senegaal. Wiyama jibinaaɓe makko ko awluɓe Haalpulaarɓe. Haysinno Samba Jabare ɗigginaano ɗemngal Pulaar, ko Jolfe o haalata ne, omo faarnortonoo huwtoraade jarfooji awluɓe haalpulaar en he nder jimɗi makko, ko wayno : “Hoto njedddee laamɗo mo yeddi laamɗo fof colli ŋoñoo ngesa baay mum,” walla “ Yummaa rokkumaa waj maa, baaba maa rokkumaa wajmaa, kono so doole maa ndokkima mbajataama”, ekn… Hono no kala gawlo ganni nii, Sama Jabare ko jimatnooɗo, koɗatnooɗo gaaci, gasikinatnooɗo kadi daartiyanke. Gila omo yahra e duuɓi 17 o fuɗɗi yaltude diiwaan maɓɓe omo ɗannoo he nder Senegaal kala ngam wiɗtude daarti e ganni hanki. O yillima nokkuuji keewɗi he nder Fuuta Tooro, Jolof, Waalo Barak, Kayoor e kala ɗo laamuuji ganni ngonnoo he nder leydi he. O yahii haa Mali ngam janngoyde daartol e hoɗdu. Ko he 1958 o fuɗɗii waɗde jeewte he rajo Senegaal e ko yowitii he daartol e pine ganni, kanko e musiɗɗo makko, jaadiiɗo makko Amadu Njaay Sammbu, ɓe inniri yeewtere ndee “Senegaal Demb” ɗuum woni Senegaal hanki. Omo joginoo kadi yeewtere wiyeteende “Li Xalam di wax” (Ko Hoɗdu Haalata) he ɗemngal Jolfe, omo fira heen ko leeɓi (baaruuji) ɗii kaalata. Sammba Jabare Sammbu ene jeyaa e fuɗɗuɓe diɗɗal Sorano (l’Ensemble lyrique et traditionnel du Théatre National Daniel Sorano.) he 1962. Gila ndeen omo jeyaa e awluɓe cosaan ɓurɓe maantin’de he nder Senegaal. O fiilii kadi leppi keewɗi Pulaar e Wolof, ɗi ene jeyaa e mum en: “Ngawla” (1993) mo o waɗdi e Mansuur Sek e Baaba Maal, “Laqiya” (1997), “Taara” (1998), “Jëf sa jëf” (2000), e “Biram Yaasin” (2003). Alhajji Sammba Jabare Sammbu mayi ko he jamma Mawnde/Aljumaa jofi Hoore-biir/Aset 21 Silto/Septembre 2019 taw omo yahra e duuɗi 94. Yoo yurmeende Geno won e makko, hinnoomo e yurmeende mum yaajnde.
https://binndipulaar.com/2019/09/21/sammba-jabare-sammbu-foo%c9%93re-gawlaagu-ganni-hootii-saare-goonga/
Renndo waawaa mahaade tawa alaa ɗemngal ari-ndendiyeewal, ngal jooma mum en kala ene nanondira heen. Afrik noon ene anndiraa won’de nokku keewɗo ɗemɗe. Hayso tawii he nder Afrik alaa neɗɗo fof mo waawa haalde haysinno ko ɗemɗe ɗiɗi ne, keeweendi ɗemɗe ɗee waasataa tawa ko ɗum paddal wonno fayde mahgol renndooji jaajɗi he nder jookdu he (haysinno eɗen nganndi nii Afrik waɗiino laamuuji jaajɗi). Ngaal paddal ene jokki teppude Afriknaaɓe e haɗde ɗum en waawde tabitin’de ngootaagu mum en to bannge dawrugol e woottiɗin’de faggudu mum mbele maa mbaaw ƴellitaade. Ko sabu ngool keewgol ɗemɗe e ŋakkeede pellital dawrugol ɗemɗeyeewol waɗi ko ɗemɗe jananiyankeeje ngoni ɗe ɓiyɓe Afrik kuwtortoo ngam kumtondiral haajuuji ñalnde kala hakkunde mum en, kadi ko kamɗe ngoni janngirɗe e nehirɗe ɓiyɓe jookdu nduu; ko kamɗe kadi ngoni kuwtorteeɗe he kala gollorɗe laamuji he. Ɗeen ɗemɗe araniyeeje, ko wayno Arab, Engele, Farayse, Purtugees walla Españool, ko kanum en ngoni ɗemɗe lawakeeje he nder leyɗeele jookdu hee kala, kadi ko kanmɗe ngoni kuwtorteede he dente Afriknaaje ko wayno Fedde Ngootaagu Afrik walla Dental Afrik (Union Africaine), Dental Faggude Hiirnaange Afrik (CEDEAO), ekn. Kaan ngonka, ko huunde nde annduɓe Afriknaaɓe heewɓe e haɓantenooɓe ngam jeytaare Afrik e ndimaagu mum, dukatnoo wonnde ene foti waylaade. Seek Anta Joop e ngenndiyankeeɓe Afriknaaɓe heewɓe, njeertiniino jookdu nduu wonnde neɗɗo waawa ɓamtoraade ɗemɗe e pine janane. Ɗemɗe Afriknaaje ko ngaluuji ɓiyɓe Afriknaaɓe kadi ko ndonateeri mum en ummoraade he taaniraaɓe mum en gila e ganni, ko kamɗe moofti pinal e daartol renndooji jookdu ndu.Ɗuum noon ko huunde fotnde reeneede kadi rontinee yontaaji garooji, tawa ko rewrude e huwtoraade ɗeen ɗemɗe to bannge haalde, jannginirde, e huwtoraade ɗe e kala ko toɗɗii geɗe laamuuji e renndooji. Ɗe toŋtee haa ɗe mbaawa huwtoreede ngam waawde faccirde miijooji luggi kadi e wiɗtireede gannde kese e mbaylaandi. Sikke alaa, hannde won taaɓanɗe mbaɗaa he tolnooji keewɗi ceertuɗi ko fayti e winndude e janngude ɗemɗe Afriknaaje. Ene wayno hannde kala ɗemngal Afriknaawal ene tafanaa alkule ngam haa waawa winndeede e janngeede. Dawrugol leyɗeele Afrik he ko fayti e ɓamtugol ɗemɗe ngenndiyeeje ene seerti, kono leydi heen kala won laawol ngol ƴetti, kono ko to Fuɗnaange Afrik, ko wayno Tansani, Ruwanndaa, Keñaa walla Konngo (RDC),ɗum ɓuri yahrude yeeso. He nder ɗee leyɗeele ɗe limtuɗen, hono no kala leydi he nder Afrik, ɗemɗe ceertuɗe ene keewi heen, kono ko ɗemngal Swahili/Kiswahili ɓuri yaajde toon. Ko ɗuum waɗi ngootiri kala e ɗee leyɗeele e ngal rokkaa daraja ɗemngal lawakeewal (statut de langue officielle). He mbeñdi, Fuɗnaange Afrik, Hiirnaange Afrik kanum alaa hay ɗemngal gootal afriknaawal jogingal daraja ɗemngal lawakeewal. Ndeen ne dee, ɗemɗe momtikeeriije ene keewi he diiwaan he, ko wayno Fulfulde, Hawsankoore, Manndiŋkoore, Yoruba e Wolof, fof ene kaalee e ko ɓuri leydi ngootiri he nder leyɗeele Hiirnaange Afrik, kadi ene rokkaa daraja ɗemngal ngenndiyeewal (satut de langue national) he nder ko ɓuri leydi ngootiri kono alaa ɗo woni ɗemngal lawakeewal. Ko ɗemɗe araniyankeeje ɗee tan (Engele, Farayse, e Purtugees,) njogii oon daraja he nder leyɗeele Hiirnaange Afrik. Ɗemngal suɓeede waɗee ɗemngal lawakeewal hono no Amharik he nder Eccopi ni walla Swahili he nder leyɗeele ɗe limtuɗen dow ɗee ni, ene walla e wuurnude kadi e ƴellitde ɗum, haysinno wonaa ɗuum tan addanta ɗemngal ƴellitaade. So ɗemngal wonii lawakeewal ma ngal won kuwtorogal he kala ko toɗɗi geɗe laamu nguu, ko wayno huwtoreede he gollirɗe laamu nguu, jannginireede he duɗe laamu e saaktirde kabaruuji. Maa ngal huwtore he wiɗtooji kala fannuji ganndal, karalaagal e mbaylaandi. Ɗuum maa wallungal e faggitaade kelmeendi hesiri he kala yonta, rokka ngal waawde faccirde miijooji luggi e gannde toowɗe. He nder Afrik noon, nokku mo kala leydi ene waɗi ɗemɗe keewɗe, suɓaade heen gootal waɗa ɗum lawakeewal woppa keddiiɗe ɗee, ene laaɓndi cuusal (cuucal) walla mbiyen pellital dawrugol. Nde tawnoo ene waawi jibin’de fitina he nder leydi sabu kirondiral hakkunde leñɗi mayri. Sikke alaa, ko sabu ŋakkeede ngaal pellital dawrugol waɗi leyɗeele Afrik ŋottilaade he ɗemɗe jananiyankeeje ene mbaɗi ɗum en lawakeeje ngoppi ɗemɗe mum en. Waylude kaan ngonka, e ɓe kuli, way ko no helde suudu mbuɓɓutu ni. Mbele Afrik heddoto e huwtoraade ɗemɗe jananiyankeeje tan woppa ɗemɗe mum maaya, walla hayso nguurii ne keednaa tan ko les ɗemɗe araniyeeje? Welsindaade ɗemɗe Afriknaaje haa maaya walla ƴellitde ɗemɗe araniyeeje keedtina ɗemɗe Afriknaaje less jananiyeeje ko jaɓde daɗeede e jebbilanaade jaasre he nder daartol. Nde tawnoo ko ɗemngal woni faawru pinal kala leñol. Kala ɗo ɗemngal ɓetetee ko ɗoom jooma maagal en ne kiisetee. Haysinno ko ko goonga wonnde Afriknaaɓe nana kuwtoroo ɗemɗe jananiyeeje en paggitoroo ɗum en kala fannu e ganndal ne, so ɗeen gannde eggaaka paytiraa he ɗemɗe Afrik, wayata tan ko hono no luɓaade wutte keso ñalnde juulde nii. Hayso oon tigi ñaantiima ene anndaa tan ko o kolɗo. Ko goonga suɓaade ɗemngal gootal he nder ɗemɗe keewɗe ene waawi jibin’de fitina, kadi hay gooto yiɗaa ummin’de fitina he nder keeri leydi mum, kono ko alaa e sago, pellital dawrugol wooda ngam yaltin’de Afrik he oo nguumu-ngaama. Ko goonga wonnde Afrik ene heewi ɗemɗe, kono wonaa kamɗe ɗee fof ngoni jaajɗe, cariiɗe he nder leyɗeele ko ɓuri ɗiɗi, ɗal boom, ko ɓuri heewde e ɗemɗe Afrik, gootal heen kala tawatee tan ko he leydi ngootiri walla nii he diiwaan gooto he nder leydi ngootiri.Hayso tawii haalooɓe ngaal ɗemngal ene keewi he ndiin leydi. Yeru Igbo ko ɗemngal mawngal he nder Nijeryaa (Nigeria) kono ko toon tan ngal tawatee. So en ƴeewi ɗemɗe Afrik ɗe gootal e mum en kala ene tawee he ko ene wona leyɗeele joy, en tawat ɗeen ɓuraani ɗemɗe joy. So en mbaɗtii ɗum leyɗeele sappo (10) ni ko ɗemɗe ɗiɗi tan ndañaten, woni Pulaar/Fulfulde e Swahili/Kiswahili. En kaaliino, mbiyɗen addani Swahili waɗeede ɗemngal lawakeewal he nder leyɗeele keewɗe Fuɗnaange Afrik, ko sabu maggal won’de ɓurngal saraade toon, kono wonaa kamngal tan woni he oon diiwaan. He nder Hiirnaange Afrik ne ɗemɗe hono ɗeen ene toon tawa ko momtikeeriije, ko wayno Fulfulde, Hawsankoore, Manndiŋkoore,Yoruba e Wolof. Kono so en ƴeewii denndaangal ɗee ɗoo ɗemɗe ɗe kaalɗen, alaa heen fof potngal e Pulaar/Fulfulde yaajde. Sabu kamɗe kala, gootal e majje fof wonɗo haalatee tawa goɗngal ngal haaletaake ɗoon, Fulfulde noon ene haalee he kala ɗo gootal e ɗee ɗemɗe ene haalee. Ɗuum firti ko Pulaar/Fulfulde tan woni ɗemngal kuuɓnungal leyɗeele Hiirnaange Afrik. So wonii ko noon, ndeke heddii tan ko pellital laamuuji Hiirnaange Afrik ƴettude dawrugol ɗemɗiyankeewol, ngol ene ƴellita Pulaar he nder diiwaan hee kala mbela maa ngal won ari-ndenndiyeewal ɓiyɓe diiwaan o. Ɓe mbaawa huwtoraade ngal he kala ɗo ɓe kuwtortonoo ɗemɗe jananiyankeeje ɗe tawa haɗaani ɗemɗe keddiiɗe ɗee gootal heen kala ene janngee kadi ene huwtoree he nokku ɗo jeyaa ɗo, sabu eɗen nganndi hayso Swahili waɗaama ɗemngal lawakeewal he yoga e leyɗeele Funaange Afrik ne, addanaani ɗemɗe keddiiɗe ɗee woppeede. Maa wood laabndiiɗo ko waɗi eɗen cuɓoo Pulaar/Fulfulde he dow ɗemɗe keddiiɗe te hayso e ngal haalee he leyɗeele keewɗe ne, kala heen leydi ɗo ngal tawatee, so wonaa Gine (Guinee), e ngal wonndi ɗoon e ɗemngal ɓurngal Fulfulde waawde haaleede? Ko tommbaade ngaal laaɓndal waɗnoo en wiyde: Afrik ene hatojini e pellital dawrugol gonndungol e ñeeñal e udditaare hakkille. Sabu so en Ƴettii yeru leydi Burkina Faso, ɗemɗe tati ɓurɗe waawde haaleede toon ko Fulfulde, Moosiŋkoore e Mandiŋkoore (Julaaare). Kono so en ƴeewi hakkunde ɗee ɗoo ɗemɗe tati ma en taw ko Moosiŋkoore ɓuri waawde haaleede sabu ko kanum woni ɗemngal wuro laamogo ngo. So laamu Burkina ƴeewii ko Moosinkoore ɓuri waawde haaleede he nder leydi he, ɓe mbiy eɓe cuɓoo Moosinkoore he dow keddiiɗe ɗee, ɗuum firtata ko ɓe tonngi miijojo maɓɓe tan ko he ngonka maɓɓe Burkinaaɓe, ɓe mbellitaani miijooji maɓɓe he ngonka maɓɓe Afriknaaka e ngootaagu mum.Sabu Moosinkoore hayso ene yaaji he nder Burkina ne, ko ɗoon tan ngal haaɗi, alaa ɗo ngal tawatee nokku goɗɗo. Ɗuum firti, soɓe njaltii leydi maɓɓe ɓe njahii to leyɗeele goɗɗe Afrik, ma ɓe katojin e ɗemngal goɗngal, ngal e ɓe nanondira heen e mum en. Te Fulfulde e Manndiŋkoore ɗe ɓe njoñi ɓe mbelsiindii ɗum en ɗee ko ɗemɗe momti keeriije ɗe ɓe mbaawnoo huwtoraade ngam haaldude e yimɓe leyɗeele Afriknaaje goɗɗe. Ko hono noon so leydi Senegaal wiy ene ɓamta Wolof kono ene yeeboo Pulaar, ma ɓe mbaas fartaŋŋe maɓɓe waawde mahde ngootaagu hakkunde maɓɓe e Mali, Burkina Faso, Niger walla Nigeria, so tawiino kannje ɗee leyɗeele fof ɗe pellitiino ɓamtude Pulaar e huwtoraade ɗum no ɗemngal lawakeewal e kuwtorgal hakkunde maɓɓe. Pulaar/Fulfulde won’de ɗum ɗemngal tokosal he ko ɓuri heewde he nder leyɗeele ngal tawetee ɗe, ittaani so en ƴeewrii ngal to bannge wertaango Afrik, alaa hay gootal e ɗemɗe koɗdiiɗe maggal ɗee ngal ene nawdee e maggal to yaajde e heewde haalooɓe. Kadi no pulaar way saraade e yaajde ni, ko noon kadi Fulɓe ngoniri joom en enɗameeji en he nder jookdu Afrik. Gooto fof ene anndi enɗam hakkunde Fulɓe e leñɗi Senegambi, ko wayno Jolfuɓe (Wolof en), Seeraraaɓe, Soninkeeɓe walla Joolaaɓe e Basari en. So a yahi Mali ne ko noon Fulɓe mbaydi e Wasulu en, Bamarankooɓe e Dogon en. So a yahii Burkina Faso ma nan ene wiyee Pullo-Moosi, so a yahii Nigeria ma nan ene wiyee Pullo-Hawsa, hakke ko Fulɓe e ɗiɗoo leñɗi naatnaatondiri haa ɗeɓi wontude leñol gootol. Nde ke noon ɓawo dee fayndaare men ko ngootaaku Afrik, so en njaɓi, Pulaar ko Allah suɓanii en ɗum. Pelle ngootaagu Afrik ko wayno Union Africaine e CEDEAO en potiino adaade mbaɗa taaɓannde feewde e suɓaade Pulaar e Swahili ngam yoo ngon ɗemɗe mum en gollorɗe kadi ɓe kirjina leyɗeele Afrik ɗee fof rewde heen.
https://binndipulaar.com/2019/09/15/wa%c9%97de-pulaar-fulfulde-%c9%97emngal-afrik-winndereyeewal/
KJPF ko wootere e pelle pulaaryankeeje burɗe dowlude, sabu maantingol golle mayre. Tuggude e 1981 nde Fedde nde sosa fayde hannde, nde liggiima e ɓamtugol jaŋde pulaar ko seeɗtini kadi nde daraniima ƴellitaare pinal Fulɓe e nder aduna hee kala haa teeŋtinoon e nder leydi Farayse ɗo nde nyiiɓi ɗo. By clicking submit, you agree to share your email address with the site owner and Mailchimp to receive marketing, updates, and other emails from the site owner. Use the unsubscribe link in those emails to opt out at any time. Pulaaronline jokkondirii e hooreejo fedde nde, Ceerno Saydu Bah, gonɗo e njillu e ooɗoo saha e Dowlaaji Dentuɗi Amerik, en laaɓndiima mo huunde e nguurndam fedde nde o ardii nde kadi e jiyanɗe makko e yahdu pelle Pulaar e hol ɗo ɓamtaare jaŋde e pinal Pulaar yahrata? Pulaaronline:Hol ko woni KJPF e hol ko woni golle ɓurɗe himmude e nder KJPF? Horeejo Saydu Bah: KJPF ko Fedde Kawtal Janngooɓe Pulaar/Fulfulde. Nde sosaa ko e hitaande 1981 to leydi Farayse e nder wuro wiyeteengo Bordeaux. Gila ndeen e nde daranii ɓamtude pine Fulaɓe ; e nde daranii jannginde pulaar, winndude e muulde defte tawa ko binndaaɗe e ɗemngal Pulaar. Nde gollii golle keewɗe ko fayti e ɓamtude pinal Fulɓe tuggude gila nde sosa fayde jooni. Duuɓi gadani ɗi e nde jannginatno Pulaar no feewi kono jooni sukaaɓe ɓee ɓuri waawde nootitaade e jaŋde hee tan ko so ƴeewndo BAC ngo yonti. E oon saha eɓe ngara ngam yiɗde janngude Pulaar nde tawnoo won ko ɗum wallataɓe e toɓɓe maɓɓe e ƴeewndo BAC francais ngo. E min njokki noon yuɓɓinde nyalɗi pine e muulde defte, min muuli defte keewɗe, hay ko ngaratmi ko mi addorii heen huunde kono haɗi ko New York. So yawtii golle pinal e jaŋde pulaar nde kadi, fedde ndee ene jogii waalaare woɗnde ko fayti e ballal e renndo. E nde jogii gollotooɓe njeytato (8) tawa ko yoɓeteeɓe. Ɓeen woni darned mum en ko wallude ko wayno banndiraaɓe men ɗanniyankeeɓe ɓe ngalaa kaayitaaji, dogde e peeje no keɓiri kaayitaaji. Gila e nawde ɗum en OFPRA haa e prefecture walla ko wayno walleede e no cafrorii. Ndeen waalaare kadi ko kanum toppitii ko fayti e jaŋde mawɓe tawa ko e ɗemngal Farayse, nde tawnoo laamu ngu ene sarɗini e dow yiylotooɓe kaayitaaji ɓe janngude ɗemngal ngal. E nde walla kadi sukaaɓe men janngooɓe e duɗe laamu ɗe, jogiiɓe caɗeele e jaŋdeeli mum en, min mballa ɗum en e golle mum en ndokkano mbele joom mum en ene mbaawa heɓtaade tolnooji mum en. E nder ndeen waalaare “ballal e renndo”haa jooni, banndiraaɓe rewɓe ɓe ene njogii heen geɗal keeringal. E min njogii banndiraaɗo dewbo gooto ene jooɗodoo e maɓɓe e batuuti kala balɗe sappo e joy (15), ngam wostondirde e maɓɓe hakkillaaji, min inniri ɗeen jonɗe ko goomu jeewte “groupe des paroles.” E nder jonɗe he o mo bismoo heen fanniyankooɓe heewɓe ko wayno doktoreeɓe, jannginooɓe walla haralleeɓe ummoriiɓe to gollorɗe ceertuɗe, ngam haa mbaawa wallude banndiraaɓe rewɓe ɓe e wasiyaaji, pammina ɗum en hujjaaji mum en kadi mballita ɗum en e peeje ngam haa mbaawa reende ɓesnguuji mum en mbele ene kisa. Pulaaronline: So en nduttiima e toɓɓere jaŋde pulaar, a holliri wonnde ɗum nattii yahrude hono no adan ni, hol ko nattini sukaaɓe ɓe jaɓde janngude Pulaar? Hooreejo Saydu Bah: Sikke alaa, ene waɗi sababuuji keewɗi, kono eɗen mbaawi wiyde kam jibnaaɓe ɓe mballaani min e no sukaaɓe ɓe njanngiri. Sabu adan o wonnoo ko janngin’gol sibu Allah tan. Jannginooɓe ɓe njaha haa e nder galleeji he ƴettoya sukaaɓe ɓe nawa e Otooji mum en to duɗe too janngina ɗum en tawa ko Allah ɓolo, caggal ɗuum min ƴetti ko jannginooɓe tawa ko yoɓeteeɓe ene njanngina tawa ko fedde nde yoɓata ɗum en jiɗnaaɓe laaɓndaaka hay mbuuɗu ɓe kono min ndoŋkii yoo ngaddu sukaaɓe mum en to duɗe too hono no haaniri ni. E min mbaɗatnoo kadi pijirlooji, ɗuum ene addatnoo sukaaɓe ɓe sabu e ɓe njiɗi pijirlooji ɗi, kadi e min nawatnooɓe guurti haa Afrik.Caggal ɗum waɗi pelle goɗɗe ɗe ngonaa jannginooje pulaar ni kono mbaɗti huwtooraade hono ɗiin pijirlooji. Sukaaɓe janngunooɓe adan ɓe fof noon naftoriima ɗum no feewi, tawi kadi alaa ko ɗum leeltini e jaŋdeeli mum en to duɗe laamuuje to. Hay nde Murtuɗo ari Farayse nde min enndiino wuurtinde jaŋde nde kono yahrani no min njiɗirnoo ni. Pulaaronline: Mbele sukaaɓe janngunooɓe adan ɓe ene njokki darodaade e mon e wallondirde e mon e sippiro ngonɗon e dow mum ngo, mbele e ɓe keblanii lomtaade on janngo e jokkude golle ɗe? Hooreejo Saydu Bah: So Allah, min njiyaani ɗum e maɓɓe. Won e sukaaɓe ɓee ene wayno ko e nder KJPF njibinaa ni, sabu ko heen tawi jibnaaɓe mum en ene cippiree, kollaa ɗum gila ku sukaaɓe, kono so joom mum en njahii haa mawnii tan puɗɗoto faalkisaade golle ɗe. Ene waɗi hay sukaaɓe jibinaaɓe Afrik ngaddaa tawa ene pamɗi, ɓeen fof e min pooɗtatnoo ɗum en mbele haa mbaawa heddodaade e pinal mum en, njokka haalde ɗemngal ngal, kono so mawnii tan keewi ko waylaade. Pulaaronline: Golle mon ene laaɓndii ngaluu keewngu, sabu a holli wonnde o ɗon njogii gollooɓe yoɓeteeɓe yantude e muulde defte e yuɓinde pijirlooji, holi cewle ɓulnortoɗon ngaluuji? Hooreejo, Saydu Bah: Tuggude e 1981 haa yettii 1990 ko e pawe tan min keɓatnoo ngalu amen. Tergal fof tan ene jogii ko waɗatnoo ko ɗuum min kumtiratnoo haajuuji amen tokoosi sabu ko heɓetee heen ko heewaani, kono caggal ɗuum huunde nde natti waawde gasirde hono noon, min baɗti laaɓndaade balle laamu gila 1990, min njuɓana jalte sukaaɓe, nawe sukaaɓe Afrik , pijirlooji nyalɗi pine e ko nanndi heen. Sabu e hitaande 2007,2008, e 2009 fof min njuɓɓinii heen jonte pinal, tawa ene yaha hakke balɗe jonɗe, 2009 ko balɗe sappo e joy (15) ɗum ƴetti. Ɗuum eɗen nganndi ko ngalu heewngu laaɓndii, yantude e golle ballal e renndo njaŋti ɗen dow ɗe, ɗe fedde ndee gollata, ɗiin ngaluuji fof min keɓata ɗum en ko e laamu ngu. Haajoni noon tergal fof ene jogii ko waɗata. So hitaande maayi kala tergal ene soda kartal mum. Pulaaronline: Ko ƴellitde jaŋde e binndol e ɗemngal Pulaar wonno lasli kawtal, kadi a hollitii wonnde oɗon muuli defte keewɗe te oɗon njokki e muulngo, mbele ko onon mbinndata ɗeen defte walla ko ɗe haalpulaar en woɗɓe mballifto totta on muulon.Mbele so muulaama sardeɗe ndee ene newo? Hooreejo Saydu Bah: Ko defte ɗe min mballifantoo koye amen. KJPF e hoyre mum alaa galle muulngo defte. Hay minen so min mballifiima defte ko Ceerno Aliw Muhammadu wallata min no ɗe caatoraa e no ɗe muuliraa.Kanko Ceerno Aliw Muhammadu, ko o pullo Kamruun-naajo, ɗemɗiyanke (linguiste) jannginoowo to INALCO. Ko o daraniiɗo binndol e jaŋde pulaar no feewi. Cargol defte ɗe noon ene waɗi caɗeele, nde tawnoo en ngalaa nokkuuji mawɗi tawa ko jeeyooji defte. Ko terɗe ɗee tan, gooto fof ƴetta heen ko waawi ƴeewa sarde ɗum e nder ɓe anndi walla ko wayno huunde kewa tan min njaltinaɗe min njeeya heen. Defte nana muula haa keewi kono ko ɓuri heen heewde nana ɗoon jooɗii, saraaki tawo. Pulaaronline: Caggal nde Tabital Pulaaku sosaa,pooɗee-nduuree waɗi hakkunde terɗe Kawtal e ko fayti e jokko’gol mon e Tabital, hol ko jeynoo sabaabu oon pooɗe-nduure e hol to wattindii? Hooreejo Saydu Bah: KJPF ene jeyaa e sosɓe Tabital Pulaaku. Ko jooni tan yimɓe heewɓe puɗɗii anndude Tabital, kono minen gila e batuuji gadani ɗi, e 1998, min tawtoraama. Wiyanoo noon ko ma doosɗe ɗe mbinnde saree e nder leyɗeele hee kala. Ko nanondiranoo e ɗiin batuuji noon ko kala catal ene fawaa miliyoŋaaji joy. Minen min ngaddii miliyoŋaaji amen joy. Kadi wiyanoo ko kala leydi, e nder Afrik, jogotoo tan ko catal gootal. Ɗum firti hayso leydi ndii ene waɗi pelle pulaaryankeeje keewɗe ne, kannje fof ɗe ndentat e nder njuɓɓudi ngootiri ɗe ngonta catal, hayso tawii heen fedde fof ene jokki e heddodaade e innde mum kadi ene gollo no gollortonoo. Ko wonaa Afrik ko, jookdu fof jogotoo ko catal gootal. Ɗum firti Orop fof waawi waɗde tan catal gootal; Amerik (US e Canada) ko catal gootal. Ko caggal nde yahi haa fedde ndee darii woodi wiyɓe yoo KJPF waylu innde mum waɗta Tabital Pulaaku. Woodi saliiɓe ngoon miijo, mbiy jaraani ko pelleɗe ene mbayla inɗe mum en.Yoo Kawtal heddodo e innde mum; Dental Fulɓe Itali heddodoo e innde mum tawa haɗataa kannje fof eɗe ndenti e njuɓɓudi wiyeteendi Tabital ndi. Ko ɗum wonnoo pooɗe-nduure o. Ɓe noddondiri batuuji, (e ngaan saanga miin taw mi alaa toon ni,) ɓe mbadi toɗɗee jaɓɓe yoo innde ndee wayle e saliiɓe, kono hayɗum ɓe ndonki nanondirde heen. Woodi wiyɓe no toɗɗe ɗee mbaɗiraa ni rewaani laawol. Ɗo yahanoo e ɗo artanoo fof, nanondiral hebaaka heen. Wiynooɓe yoo innde ndee wayle ɓe cosi yilirde mum en njahdi e innde Tabital, heddiiɓe ɓe keddodii e KJPF.Moƴƴere dogaama heen noon kono paamondiral danyaaka heen. Minen fof noon e min nganndondiri e koye amen. Gooto e men fof ene anndi ɗo kiram goɗɗo oo e lenyol he tolni; e min nganndi ko minen ndendi hare, kadi payndaale amen ko goote. Min ceerani noon e yuɓɓinde nyalɗi pine min noddaɓe heen, won e maɓɓe ene nooto min e dow inɗe koye mum, kono ɓe meeɗaani nootitaade min e innde fedde, kadi ɓe meeɗaani dillinde hay huunde haɓe noddi min heen. Minen noon kala ɗo batu Pulaar noddaa min nootoyto heen. Hay ko ɓooyani koo min njehi haa Dakaar nootoyaade batu ACALAN. Pulaaronline: Kawtal nde sosaa ndee, fayndaare mum wonnoo ko wonde Fedde Fulɓe Winndereyankoore,mbele ndiin njuɓɓudi ene heddii, e hol jokkondiral woni hakkunde mon e cate goɗɗe ɗe, ko wayno catal Ejipt? Hooreejo Saydu Bah: Catal Ejipt e min njokkondiri e mum. Kala ko e min mbaɗa e min tintinaɓe kamɓe ne kala ko e ɓe mbaɗa e ɓe tintina min.Ina heewi so ɓe mbaylii yiilirde maɓɓe ɓe kaalana min, minenne so amin mbaɗa woon e geɗe min kaalana ɓe,amin nuldondira defte . Kamɓe ne e ɓe njokki golle maɓɓe; e ɓe mballifoo defte e ɓe janngina. Ko kaalɗaa e kawtal yiɗnoode wonde fedde pulaar winndiyaŋkoore ko e hitaande 1986 ngal winndiino pelle pulaar ɗe fof e yiɗde sosde fedde pulaar huuɓtidinnde to Afrik nde wonnoo ko toon ɗuum ɓurata newanaade en, kono ɗuum heɓaano gasde. Ko ɗuum waɗi nde Tabital noddi e hitaande 1998 Kawtal ina jeyaa e pelle gadiiɗe nootaade nde wonnoo ɗuum ina jeyaa e paandaale KJPF. Pulaaronline: Ko ene wona jooni duuɓi cappanɗe joy (50) pelle puɗɗii soseede ngam ɓamtude pinal fulɓe e ƴellitde binndol e jaŋde e ɗemngal Pulaar, holi yiyande heen , mbele e yiyannde maa, golle majje ene njahra yeeso? Hooreejo Saydu Bah: Ɓetannde jaŋde pulaar kam e yiyanndam e ɗum ustii no feewi so en njerondirii ɗum e duuɓi gadani ɗi(ko wayno 80-90-2000? Tiiɗno laɓɓitin). Sabu ndeen ko pelle gure ɗee kirjinatnoo jaŋde e pinal ngal, mbaɗa heen doole mum en tawa ko alla ɓolo. Hannde noon ko pelle biyeteeɗe ko pelle ballooje ɓuri daranaade ɗum. To bannge Senegaal to kam, sabu ko toon ɓurmi humpitaade, e ɗen ŋakkaa toon fedde yummaare nde ene arndo golle pelle ɗe kadi walla ɗum en e tippudi. Ene wiyee Tabital nana toon kono minen kam min njiyaani darnde mayre tawo. Hay hakkunde men e laamu ngu, hujjaaji keewɗi nana ɗoon ko potɗi jojjiteede, kono sabu ŋakkeende dariiɓe ɗiin hujjaaji ko noon njoolorto. Sabu ko pelle pulaar gonɗe caggal leydi mbiyata ene njoolta ɗiin hujjaaji. Pulaaronline: E ooɗo sahaa ko a garɗo njillu ɗo e nder Dowlaaji Dentuɗi Amerik, hol no njiyruɗa golle pelle Pulaar e nder leydi he? Hooreejo Saydu Bah: Nde njettiimi New York nde hooreejo yiilirde toownde Pulaar Speaking Association, Yuusuf Ac e wonndiiɓe mum, ngarii salminde mi kadi yiilirde catal New York ngal ne ngarii salminde mi, kono mi heɓaani yeewtidde e maɓɓe tawo. Mi habraama tan noon wonnde Pulaar Speaking Association ko fedde mawnde, ene jogii cate e nder leydi hee kala tawa kanum en fof njowitii ko e yiilirde toownde nde. Mi teskiima noon wonnde yimɓe ɓee ko dariiɓe no feewi, kadi e ɓe tiiɗnii. So mi ruttiima New York noon (o wonno ko Columbus,Ohio) mami jooɗodo e mawɓe fedde nde min ngittondira kumpa kadi min ngostondira hakkillaaji. Cincinnati/Columbus, Ohio 10/31/2012 Email Address Winndito
https://binndipulaar.com/2019/09/15/yeewtere-pulaaronline-e-saydou-ba-hooreejo-kjpf/
Waaju e Noddaandu (Da’wa) Seyku Usmaan fof e wonde haa jooni sanɗa jokkuɗo e yiylaade ganndal e wonde ceerno joom fosinaaji ne, haɗaani ɗum wonde baajotooɗo e noddoowo e nder diine Islaam. Sikke alaa, nootagol ngol yimɓe ɓee nootittonoo e noddaandu makko nduu e keɗtagol maɓɓe waajuuji makko ɗii, ɓeydiima suusnude-mo e softinde-mo he yaajnude da’wa makko o haa o yettinoyi ɗum e nder gure goɗɗe e nder falnde maɓɓe e leydi maɓɓe Gobir. Caggal ɗum o nawi ɗum haa e leyɗeele hawsankeeɓe goɗɗe ɗe, ko wayno Zamfara, ndi o waɗi e nder mum duuɓi joy. Sabu o wiy e binndanɗe makko, wonnde o tawii e nder mayri nokkuuji keewɗi ɗi Islaam yettaaki walla yimɓe ɓe cuwaa naatde he diine Islaam. Hakke duuɓi sappo e jeenay (19) Seyku Usmaan ko ceerno egga-hoɗa tan mo alaa ɗo ñiiɓi, kanko e miñi makko kadi almuudo makko Abdullaahi haa biyiiko Fattaah Bello ari yanti e maɓɓe. Kala nokku mo o ari, so o wonii ɗoon ko juuti haa o darnii ɗoon dental, o woppidtu dental ngal gooto e almudɓe makko mo o hoolii, oon jokka golleɗe kanko o ɓenna fayde nokku goɗɗo. Ko addani noddaandu Seyku Usmaan wonde heeriindu e nder daartol da’waaji e jihaaduuji e nder ɓaleeri Afrik walla boom mbiyen e nder winndere Islaam kala, ko noddaandu makko wonaa tan jeewte e waajuuji walla fellude tan e hoonaade, hayso tawii ɗuum fof ene heen. Seyku Usmaan huwtorii e noddaandu mum ko tinndinde, jannginde e haɓde e majjere tawa ko rewrude e binndol e momtude humam-binndaagu. O mo huwtortonoo Arabeere ngam winndude defte ɗe almudɓe makko janngirtunoo e nder duɗe e dente ɗe o sosi ɗe. O mo huwtortonoo ngal kadi ngam jaabtaade ɓatekeeji ummortonooɗi mo bannge-yoo e-bannge ɗi joom mum en ene kuccinatnoo e makko laaɓnde mum en e ko yowitii e da’wa makko walla ko wayno fatwaaji (ñaawooje) makko. Woɗɓe kadi ko seerenɓe winndatnooɓe ngam ñiŋde noddaandu ndu ene ceyfitamo tawa faandaare mum en heen wonno tan ko yiɗde faddaade ndee wempeƴere pinal arnde regginde penaale ɗe ɓeen seerenɓe kuwtortonoo ngam sokde keeweendi e renndo ngo e nder majjere; ko ɓeen ngoni waddatnooɓe junngo e laamɓe ɓe, mballita ɗum en e lorgol miskineeɓe e doofolɓe ko aldaa e lawol sariya. Kono kala nde gooto e ɓeen huccini e makko haala o winnda deftere o riiwta hujjaaji mum o rokka ɗum dalilaaji laaɓɗi tawa ko e faawaade e Qur’aan e Sunna Nelaaɗo (Yoo Allah Juul e mum hisna ɗum). Kono Seyku Usmaan e almudɓe mum njonndinaaki tan e winndude e Arabeere, alaa, nde tawnoo o mo anndi wonaa jamaa o (dental ngal) fof waawi taraade binndi Arab walla waawi faamde ko winnda e ɗemngal Arab. Tuugnaade e ɗuum o huwtorii binndi ajami ngam jannginde yimɓe ɓee e neenawal mum en. Kanko e almudɓe makko ɓe kuwtorii jime (beyti) e ɗemɗe nokku o, ko wayno Pulaar/Fulfulde e Hawsankoore walla Tamaasik, ekn… ngam jannginde keeweendi ndii ko ɓe mbinndata e Arabeere ko, tawa ko e mbaydi newiindi faamde, weeɓndi reen’de kadi welndi reftaade. Ɗeen jime walla mbiyen beyti, lomtii jimɗi naalankooɓe e jabbaaji waɗti kala ɗo tolniɗaa nanataa ko neɗɗo ene beyta, gila e nder galleeji haa e jeereeji. Ko wonaa Seyku Usmaan, miñi makko Abdullaahi e ɓiy makko Fattaah Bello, almudɓe makko heewɓe kadi mbinndii. Ɓiyɗo makko dewbo ene wiyee Naana (Neene) Asmaawu, winndi ko heewi kadi firii hakke 25 e binndanɗe makko, waɗti ɗum en e Pulaar walla Hawsankoore. Jom galle Neene Asmaawu kadi ene wiyee Maalam Giɗaaɗo winndii ko heewi e Arabeere kadi e ɗemngal mum neenewal Fulfulde. Seyku Usmaan e almudɓe mum mbinndii e ndenndaangal fannuuji gannde janngetenooɗe e ngaan saanga e nder duɗe Islaam. Ɓe mbinndii e Fiqh, Siirah (Nguurndam Nelaaɗo), Tasawwuf (suufiyankeegal), Hiisa, Mbewu, Elmul Kalaam (theologie) Mantik[q] (logic) Safaara ( medicine), Daartol e iwdi Fulɓe. Eko anndaa, kanko Seyku Usmaan e miñi makko Abdullaahi e ɓiy makko Fattaah Bello, ɓe mbinndi 258 gollal, tuggude e yimre haa yettii e deftere haaloore e gootal e gannde jaŋtaaɗe dow ɗee. E deftere mum wiyeteende:Nguurndam e Golle Usmaan dan Fodiyo, Ismael A.B. Balogun, yaltinii heen doggol tiitooɗe 115 deftere ɗe Seyku Usmaan tan winndi. Yoga e ɗeen defte nana lelii hannde e nder defterɗi duɗe jaaɓi-haɗtirde Nigeria, ko waynoAhmadu Bello Universitymo Zaria, ɓurɗo njanɗude e duɗe jaɓi-haɗtirde Afrik, walla Kano e Ibadan. Keewɗe e majje kadi ene piraa e ɗemngal Engele. Ene jeyaa e defte Seyku Usmaan wiyeteendeKitaabul Farq. E ndeen deftere, Ceerno o ene ñiŋa heen laamuuji leydi hawsa e watulaaɓe mum en kadi o woppaani heen seernaaɓe ɓe o noddirta seerenɓe muuɗnateeɓe. Ñiŋoore Seyku Usmaan e dow laamɓe ɓe e nder Kitaabul Farq, ene waawi tonngeede e ɗeeɗo toɓɓe nay, koɓe: Yeru e toɓɓere arwannde nde, ceerno o ene huccina e laamɓe ɓee ɗeeɗo ñiŋooje, wonnde eɓe pawa e yimɓe ɓee kubbal (lempooji) di sariya yamiraani, ɓe caaynoo rewɓe ɓe ngonnda e mum en tawa ɓe ndesataa ɗum en,ɓe njoɓnoo e nder jeereeji juutiiji walla ɓe itta e dammuli mum en ko yamiraaka,laamu ngu ene fawa juuɗe mum e dow jawɗeele aynaaɓe hakke cogle tawa ɓe coodaani, so koɗo maayi e nder maɓɓe ɓe ƴetta jawdi mum hayso ronooɓe mum ngaranii keɓataa.Ene jeyaa e kubbe ɗe ceerno o ñiŋi ngal ɓe mbiyatnoo Jinngali, ko kubbal ngal laamɓe hawsankeeɓe naamnotonoo Fulɓe aynaaɓe. E toɓɓere ɗimmere nde,lorgol doofolɓe, Seyku Usmaan ene ñiŋra laamɓe ɓe wonnde hay gooto waawaa yettaadeɓe sowonaa rewrude e watulaaɓe te ɓeen ko maa ndokkee njeenaari, laamɓe ɓe e koye mum en njaɓataa waɗde hay huunde tawa ndokkaaka mbelnaari. E nder nyaawooje maɓɓe ko kala ɓurɗo ko addi ko kanum rokketee ngoonga. E toɓɓere tatiɓere nde o wiy laamɓe ɓe nguuri ko e bellanteeje koye mum. Ɓe nguuri ko e galleeji (palais) mawɗi cuɗaaɗi suɗngo fantungo, ɓe ndesa taaraaɓe ko alaa ɗo haaɗi, heen sahaaji gooto e maɓɓe ene jogoo haa rewɓe ujunere (wuluure), e ɓe piyanee bawɗi, kolli e nyaanyooji, ɓe njooɗoo e ɓe njeeba amooɓe. E toɓɓere nayiɓere he o ñiŋi laamɓe ɓe e ko njaɓɓata ñaawooje diine ko, ko wayno waasde taƴde junngo gujjo, rajmude jinɗo walla nyaawde hadde e dow barɗo, ɗum woni warteede, ɗe ngeɗe fof so joom mum addii mbelnaari tan ɓe ngoppat ɗum ɓe mbaasa fawde e mum ko sariya yamiri ko. Nana Asma’u walla Neene Asmaawu, sabu ko noon woni innde ndee tigi, ko dewbo pullo lolluɗo he nder daartol Afrik kam e daartol diine Islaam. Neene Asmaawu (1793-1864) ko ɓiy Seyku Usmaan Dan Foodiyo, diidnooɗo laamu Fulɓe Sokoto o. Ko o dewbo ganndo, joom tiiɗndi e geɗal mawngal he nder leydi Sokoto (Nigeria), keɗananooɗo kadi o wonnoo… [Jokku Taro] Sayku Usmaan Ɓiy Foodiyo ko gooto emujaddiden ɓurɓe teskeede e nder daartol Islaam haa ɓuri teeŋtude noon e nder ɓaleeri Afrik. Dan fodio (firti ko ɓiy Foodiyo e hawsankoore) hono no o ɓuri lollirde, ko Pullo jeyaaɗo to leydi Hawsa. Ceerno Maamuudu Jah mo Pete (Fuuta Tooro) ene wiya ko o Demdemo (yettoode makko ko Dem) kadi iwdi makko ko Jamaa-Alwaali, diiwan Tooro e nder leydi Fuuta Tooro…[Jokko Taro]
https://binndipulaar.com/2019/09/15/seyku-usman-dan-fodio-noddaandu-islaam-e-mbayliigu-dawrugol/
Ñalnde 5 Mbooy (Mars/March) 2008, pulaar waasii gooto e yiɗɓe mum. Korsinnooɗo pinal Fulɓe, rokki nguurndam mum fof ngam ƴellitaare ɗemngal pulaar. Ganndunooɗo ɗemngal wuurnata ɗum ko haaleede kono alɗinta ɗemngal, ɓeyda yaajnude pinal joom mum en, ko winndeede. Doktoor Sonja (Soña) Fagerberg-Diallo, sabu kanko njiɗɗen haalde, yarlitinanoomo nguurndam fof ngam janngude e jannginde Pulaar; o wiɗti o winndi o muuli defte Pulaar. Doktoor Sonja Fagerberg-Diallo (1951- 2008), ko kanum sosi Associates in Research and Education for Development (ARED). O yalti ko Duɗal Jaaɓihaaɗtirde ngal Minnesota.; o yahrunoo ko jaŋde Afriknaaje (ko toɗɗi pine e neɗɗaagal Afrik). E hitaande 1982 o heɓi doktoraa makko e ɗemɗiyankaagal-tawa tuugnii ko ɗemɗe Afriknaaje- to Jaaɓihaaɗtirde Wiskonsan (University of Wisconsan, Madison). Sonja wuuri e nder Senegaal ko ene ɓura duuɓi 30, kadi o anndiranoo ko golle makko jowitiiɗe e binndugol e muulgol defte pulaar. Eɗen nganndi o mo jeyaa e yimɓe fuɗɗuɓe ɗum tawa ko e mbaydi fanniyankaagal. Ɗuum noon eɗen nganndi ko pellital, yarlitaare e wonndude e yiɗde mawnde tan waawi waɗnude ɗum neɗɗo. Nde tawnoo meccal ngal suwaano ƴellitaade, ndeke noon joom maggagal waawaano loritaade heen ngam wuurnude hooree mum saka noon alɗude heen. Giɗli hakkunde Dr Sonja e ɗemngal Pulaar fuɗɗii ko 1974 nde o woni almuudo o mo waɗa doktoraa makko e ɗemɗe Afriknaaje e coñce mum en. E ngaan saanga o wuuri e nder Senegal duuɓi jeegom (6) o mo golla e deftere makko timminirde jaŋde (dissertation) nde tiitoonde mum wonnoo ko: Syntatic Expension in Text: Beyond Subject-Verb-Object in the Pulaar Language. E 1985 kanko e musiɗɓe makko ɗiɗo ɗemɗiyankeeɓe, Fari Silaat Kah e Prof. Mammadu Njaay, ɓe denti, ɓe tafi fedde ene wiyee: Goomu Winndiyankeeɓe e Ɗemɗe Ngenndiije, (Groupe d’Initiative pour la Promotion du Livre en Langues Nationales-GIPLLN- e ɗemngal Farayse). E ngaan saanga hay gooto e maɓɓe alaano humpito walla karallagal e ko fayti e muulngo defte, kono ɓe pelliti muulde deftere Yero Dooro Jallo, “ Ndikkiri Joom Moolo”. E 1990 Sonja sosi ARED wonndude e fayndaare muulde defte kese ngam waɗde jaribooji e ko fayti e jaŋde mawɓe, kadi e heblude jannginooɓe ɓe ene kuwtoroo ɗee ɗoon defte. Gila ARED sosaa e 1990 haa hannde ɓe muuli ko ene ɓura 150 tiitoonde e ɗemngal Pulaar. Dr Sonja Fagarberg maayi ko ñalnde 5 lewru Mbooy 2008 to saare Seattle, Washington. USA. Hayso tawii ɓanndu makko wirniima gite men, o wirnotaako e ɓerɗe men. Pulaagu e winndere Fulɓe njejjittaa o banndiraaɗo dewbo jibinaaɗo Ameriknaajo kono fodoore waɗi ɗum ngeɗu Fulɓe. Golle makko e nder men ko guurɗe ɗe maaytataa, majjata, kala yonta garɗo ko en daartooɓe.
https://binndipulaar.com/2019/09/15/673/
Dewbo tuubaak Ameriknaajo cuuɓiiɗo Afrik e ɓamtaare ɗemɗe mum,Sonja Fagerberg-Diallo yeɗii nguurndam mum fu Pulaar, ngal o gallaani tuggude e nyalawma mo o yiytingal haa e foofaango makko wattando. No taaniraaɓe tutorinooɓe ngal tinndi ɗi njannginiratnoongal entaaɓe saanga nde naange muti haa kuunaali, nyalbi e ɓoti jiitondirɗe e yumum en ndeeƴti; no maamiraaɓe facciranatnooɓe sukaaɓe piɓle maggal coomiiɗe e daarti, e les ɓowle walla gaŋɗe; no rewɓe nyeenyɓe naayeeɓe tinndiniratno ngal, boombi jontuɗi e ceemedaali tokoosi nguurndam suudu e dewgal, Sonja jannginiriingal konngi tappaaɗi e kaayitaaji ɗi ngommbudi ndi momtotaako. Alaa baawɗo daartude ɗiin giɗli e ngaal jahdigal e yolnde nguurndam ha ɓuri Sonja e hoore mum, o woppanii en binndanɗe ɗe ene ceedtoo, wonaa tan golle makko e maggal, kono kadi pellital ɓiɓɓe maggal njogii ngam hisnude ngal e waɗtude ngal paggorgal gannde. Ngol ɗoo ciimtol ko ngol o winndunoo e ɗemngal Engele, etiɗen waɗtude e Pulaar ngam haa ɓeyda ganndal men e makko, kono kadi haa ɓeydo ɗen faamde sippiro wonaango ngoo e caasal daraniiɓe ɗum ɓee. Muulngo Defte e ɗemɗe ngendiije Afrik, Daartol jibinegol Goomu Winndiyankkooɓe e Ɗemɗe ngenndi e Fedde ARED Suɓaade wonde muuloowo defte ngam yimɓe ɓe keeweendi mum en ngona yiyooɓe binndi wona miccal ngal heewɓe njaɓata suɓaade. Kono goonga tan ko yimɓe yarlitaniiɓe muulngo defte e ɗemɗe Afriknaaje ɓe, njalti ko e sappeeji ngenndiyankooɓe jogitoriiɓe winndude e haalde ɗemɗe ngendiyankeeje no fiɓnde (diine) ni, wona wonde fanniyakooɓe wallifogol jogiiɓe karalaagal ngal ene njeenycinira ngalu. Nde tafmi ARED (Fedde nde wonaa julorde), 1990 ngam haa nde wona hebloore e muuloore defte janngirɗe pulaar nde, hay gooto jooɗtoranooki wonde ma min mbaɗtu yeeyde 40,000 deftere pulaar e nder hitaande. Muulngo defte e ɗemɗe ngenndiije ene ŋakkaa denndaangal geɗe kaajojinɗe ngam waɗde ɗum tergal guurngal e nder lower njeeygu defte e Afrik [ene ŋakkaa] – winndooɓe, tarotooɓe, fanniiɓe e saatagol, kam e yeeytooɓe (distribution network), mi inna heen geɗe nay tan ɓurɗe hatojinde. Ndeke so neɗɗo ene jogori arwude e ngaal meccal, joom mum ene haajojini e fiɓnde mawnde,peeje lugge, e nyeenyal toowngal haa ɓuri ko julorde normal naamni ko. Ɗum ko daartol neɗɗo gooto tigi, debbo gooto Ameriknaajo, gontuɗo muuloowo defte e ɗemngal Pulaar to leydi Senegal. Giɗli am e Pulaar puɗɗii ko e 1974 taw komi almuudo miɗo ɗaɓɓa doktora am e ɗemɗe e conyce Afriknaaje to Duɗal Jaaɓi Haaɗtirde ngal Wiskonsin(Amerik). Binndanɗe am njowitinoo ko e ɗemɗe e conyce Afrik ngam heblanaade ɗum ngonmi e nanngitaade [e manyatafon], e hinyde daarti e Pulaar mo Gambi. Kono nde njahmi haa njettimi e golle, ko nanngitonoomi e jeewte hakke waktuuji keewɗi ko, winnditaade ɗum wontanimi caɗeele sanne, tawmi noon ko fayti e ɗemɗiyankaagal ɓuranimi himmude e ko yowitii e hinyngo conyce. Hayso Pulaar ko ɗemngal bittangal no feewi, wiɗtooji ɗii kala keewi daraade ko e tolno kelme walla mahngo konngi- ɗoon ɗo miin caɗeele am wonno ko faamde holno ɗemngal ngal lelortoo, ko wayno joofogol saha, deggondiral kelme, jotondiral konnguɗi (konngi), ekn. Te ɗum ko geɗe ɗe ngaraani e defte doosɗe celluka goodaaɗe ɗe. Heewi ko njiimmi e konngol ene winndii, taw miɗo anndi kelme gonɗe heen ɗee fu, kono mi ronka anndude ko ngol firtata, walla mi aanda e hol ɗo potmi waɗɗe pesgal, toɓɓere darnirde walla joofnirde konngol so tawii neɗɗo winndi tan woppirii noon waɗaani heen ɗiin maandeji. Fotde duuɓi jeegom miɗo golla e ndeen jaawre binndi- miɗo hoɗi kadi miɗo golla e nder senegaal ngaan saanga- caggal ɗum mbinndumi deftere am gaynirde, nde tiitoonde mum ko “Syntactic Expensions in Text: Beyonde subject-Verb-Object in the Pulaar Language”, nde ngannduɗaa ene renndini faale am gadano mo njogiinoomi e daarti pulaar e passion (yiɗde walla guurte) am gonɗo e mawnude fayde e ɗemngal e hoore mum e golle ɗemɗiyankaagal. Nde timminmi doktora am nduttiimi Senegal, wonndude e fayndaare jokkugol wiɗtude Pulaar e waɗde diisnoyankaagal (cosulting) taw ko e dumunna daɓɓo ngal ene jeyee heen binndugol defte janngirɗe tawa ko e calte Pulaar ceertuɗe. Hitaande nde nduttiimi nde,1982, ko seedtinnde e waylowaylo, wonaa tan e nguurndam am, kono hay dillere ɓamtugol pulaar e hoore mum. Ko ndeen diidngo gontugol muuloowo defte e ɗemngal Pulaar fuɗɗii. E November 1982 tawtoraami mooɓondiral fedde wootere pinal anndiraande “Fedde Bamtoore Pulaar Senegal”. Ko ɓuri faayodinde e ko nanondiraa e ngaal mooɓondiral ko yoo jaŋde pulaar wontu hammu mayre garwaniijo. Yiytude nde- walla mahde nde jokkondiral tiiɗngal hakkunde pinal, ɗemngal e binndol,- addanii FƁP waawde yuɓinde e ɗowde duƴƴal (movement) kesal ngam ɓamtugol jaŋde Pulaar. Tuggude e 1982 haa 1989, kala nde ndanymi yaajeende mi yilloyto duɗe janngirɗe Pulaar ɗe ngannduɗaa jannginatnoo e mum en ko yimɓe jeyaaɓe e nokkuuje hee yarlitiiɓe. E ngaan saanga ko ɓurnoo heen heewde ko sukaaɓe janngooɓe e duɗe frayse hakkundeeje (lycee), ɓe ene njarlitinoo jannginde koreeji mum en e hoɗdiiɓe mum en winndude e taraade e ɗemngal Pulaar e dumunna mum en guurte. E 1985, sehilaaɓe njoyo (ɗemɗiyanke en tato e waliftooɓe ɗiɗo) caggal nde ndaari ndee ɗoo duƴƴere ene mawna kadi ene ɓeydoo tiiɗtinde keɓe mum, njooɗodii teskii wonde ŋakki e ngal duƴƴal ƴellitgol binndol ko defte.Ɗuum ko ƴellitde binndol taw ne jokki huwtoraade gowlaali hono no adan nii tan. Kuwtorogal ɓurnongal yaajde ngam sarde binndol wonnoo ko kayee(cahier, notebook), mo neɗɗo ene waanjitoo e mum konngi Pulaar winndaaɗi e alluwal hee ɗi, kadi joom mum waanjitoo konngi ɗii ummoraade e kayee mum fayde e alluwal goɗngal. Ko nii binndol Pulaar sarorii. No waynoo kala, winndiyanke Yero Dooro Jallo ( mo ngannduɗaa heɓiino wallifaade deftere nde woni almuudo ene jannga Keer) e ɗemɗiyanke Fari Kah pelliti wonde muulngo defte pulaar e Senegal ko huunde nde poti waawde waɗde so mbadtii heen tiiɗnaare mum en. Leelaani njantumi heen, tawi woni sabaabu mum ko wondemi gooto e yimɓe seeɗe e nder Senegal jogiiɓe ordinator bawɗo winndude alkule Pulaar.Ɗemɗiyanke goɗɗo e windiyanke goɗɗo mo ngannduɗaa ko kanum wonnoo hooreejo Fedde Ɓamtoore Pulaar, hono Abubakri Dem timmitini nguun goomu. Min en njoyo, ko aldaa e hay ganndal gootal e humpito holko hatojinaa e saatoyankaagal (editing) walla yaltinngo (publishing), min mbii min muulat deftere Yero Dooro Jallo arwannde nde, Ndikkiri Jom Moolo. Inniraande gorko gooto(monde wayɗinta nguurndam mum) jurminiiɗo kadi jalniiɗo, goynoowo kadi jalna kala taratooɗo saanga nde konngi njokki suppitaade e ɗereeji. Nyalnde Aset subaka min mbeeti galle am huuraade e ordinator, e min taroo daaɗe dow 200 ɗerewol binndi e ndaarorgal (monitor) ordinator, e min caatoo e min peewnita. Ene jeyanoo e golle amen ɓeydude e binndi hee kala-kala, gila e pesɗe, toɓɓe darnirɗe, haa jume nde tawnoo Yero Dooro huutoranooki hay gootal e ɗee doosɗe mbinndiin, haysinno min tawii binndol ngol alaa nyiŋoore kadi e ngol sanyii e mahdi pooɗciindi tuugnaade e kuule jaŋtowol (oral tradition). Nde min ngayni saataade ndee, fedde ene wiyee “Joint Christian Ministries in West Africa” (jooɗiinde Nigeria, joginoonde faale e jaltingol defte e Pulaar) rokki min $ 1000, ko min njobiri muulngo, leelaani min njiiloyi imperimeri (muulowo). Nde min [ng]enndi adan noon yaakaare amen ɗeɓii saayde. Jom imperimeri oo wiy min impirimant mo min kuwtorii oo moƴƴaani huwtoraade e muulngo. Duuɓi ɗiɗi dewɗi heen ɗii fu ko e min ngaagi, e min ndonki danyde feere e oo saɗɗa, haa battande mum ndanymi impirimatn laser, ndeen tafmi binndi gabbinaaɗi (postscript) katojinaaɗi ngam alkule pulaar. Battande mum e 1988 min mbaawi muulde ndeen deftere. Min lemmini nde ko e les ndaɗɗudi to galle am. E ngaan saanga terɗe goomu nguu nayo heddiiɓe ɓee ene caraɗe damal-e-damal, haa teeŋti noon e nder duɗe Pulaar goodanooɗe, min njeeyi nde yimɓe fuɗɗotooɓe waɗtude taraade hooɗanooɓe ɗum ngara haa e damal defnirde am. No naniranoo fu, anndaama e nde waawi soodeede ɗoon. E ko min cikkaano, nde jariri no nyoomre werlaande docatal jeynge ni, min pelliti ɓuri moƴƴude ko yoo min maha njuɓɓudi ndi ene tammboo ko wonaa tan njeeygu deftere ndee, kono hay ko yowitii e saato e muulngo binndaaɗe ballife keewɗe ɗe ene ngoni e juuɗe amen taw mooftii tan ko e bakane walla kartoŋaaji. Ko nii woni jibineede Goomu Winndiyankooɓe Ɗemɗe Ngenndi (Groupe d’initiative pour la Promotion du Livre en Langues Nationales). Njeeygu ndeen deftere arwannde addi e kaalis ko yoni joɓgol muulngo deftere amen ɗimmere ndee, Tinndi, Cifti e Pulareeje nde Abubakri Dem wallifinoo. Yaltingol amen ɗee defte saabiima teskuyaaji wallitooɓe heewɓe huccande min, ɓe balle mum en min muuldi defte joy e nder sappo e go’o ɗe min njaltini tuggude 1988 haa e 1990, ɗe min njeeyi rewrude e jokkondire amen, hayso goodaangal peŋɗe janngooɓe e jannginooɓe FƁP ko ballal mawngal wonno. E oon dummuna kala, njoyo sosnooɓe goomu nguu ɓee ngollortonoo tan ko e yarlitaare. Gooto heen kala ene jogii golle hoore mum. Wonno faale amen tan ko yoo ko wallifaa koo muule yalta, min ngalaano fayndaare walla anniya waɗtude ɗum julorde, walla boom wonde ma ɗum waaw addude e kaalis ko ene yona njoɓdi muulngooji ɗi. Min pawatnoo njaru defte amen tan ko e ko ene yaltina fere muulngo ngo, nde tawnoo ko ɗuum tan wonno heen fere ɗe min njoɓata e ngaan saanga. Kono e 1990 nde min tawi deftere amen ɓurnde horsineede nde, Ndikkiri Jom Moolo, koko gasi haa laaɓi, te min kuwtoriima kaalis jeeyanooɗo e mayre oo fof ngam muulde defte goɗɗe, haaɓnorii min sanne. Tuugnaade e oon teskuya e teskuyaaji ɗi ndanymi e juɓɓingol duɗe jaŋde mawɓe, e keblugol jannginooɓe ɓe ene njanngina e mum en, addanimi e 1990, tafde fedde woɗnde ɗimmere, Association in Research & Education for Development (ARED) wonndude e anniya yaltingol binndanɗe kese jariborɗe ngam jaŋde mawɓe, e heblude jannginooɓe nde kuwtortooɗe- kadi e wallude saatooji goomu GIPLLN taw ko meere-meere (aldaa e njoɓdi), mbele ma min mbaaw jokkude yiɗde amen jaltingol defte conyce taw ARED ne ene yaltina janngirɗe to fannu mum yahri too. Association in Research and Education for Development sosaa ko e 1990 taw ko fedde nde wonaa julorde. Hayso tawii to bannge laawol ko nde fedde Ameriknaare ne, nyiiɓirde mayre toownde woni ko Dakar, Senegal. Miijo ARED fuɗɗorii ko e gollal am eɓɓo ngam feewnude defte janngirɗe e Wolof e Pulaar taw ngalu nguu ko UNICEF wallitatnoo ɗum, ɓe kolliri ɓurantaɓe ko gollondirde e njuɓɓudi (fedde walla goomu), wonaa tan fanniyankooɓe sariiɓe. Kono nde ARED sosa neeɓaani ɗeen balle taƴi, heddi ko mami yiyloyoo e ko leelaani, balle e paggorɗe goɗɗe, kono payndaale am ko laaɓtuɗe (jogiiɗe sifa keeriiɗo) ko hono noon ne kay ɗe ARED e ngonka mum feddeyakoore. Gila e fuɗɗoode ARED sifiima hoore mum wonnde ko yaltinngoyanke (publisher), hayso tawii ko mo-wonaa-julorde. Kono noon e min ndenndini golle binndol e yaltinngo binndaaɗe ko’e amen wonndude e keblugol pelle ɗe ngonaa paggorɗe, kuwtorogol ɗeen binndaɗe e duɗe mum en. Terɗe goomu ARED gadane ɗee kala ngummi ko e ɓurɓe wonde ŋanaa en e nder jannginatnooɓe ɗemɗe ngenndi ɓe ngollodinoomi e fannuuji goɗɗi-ɓe alaa e mum en fu jogiiɗo karalaagal to bannge mbinndiin, saato walla yaltinngo. No GIPLLN ni, ARED ene joginoo goomu winndiyankooɓe nderyankeewu, waɗɓe binndanɗe amen gadane ɗee kala. Nde tawnoo min mbinndatnoo ko e software lelngo kelle directment, e min cippira e hoto winndannde ɓur hello, diidngo (concept) e lelngo kelle fof wontu gollal gootal. E mbenydi GIPLLN, ɓe winndiyankooɓe mum en jahrunoo ko bannge conyce, fento walla kisal pinal e ganni, winndiyankooɓe ARED kanum en (ko e ɓeen njeyaami) jahrunoo ko bannge defte keblirɗe walla janngirɗe Pulaar tawa ko e fannuji keewɗi ko wayno: janngude taro, hiisa, fento, hirjo, qiimngo-bidsee, eɓɓo-ɓamtaare, ganndal ɗowngo-golle, peeje ngardiigu, peeje kaaldigal e cafrugol luure,ekn… Pelle ɗiɗi ɗee ko ɗe timmitindirooje e payndaale majje, ɗe mbaɗi binndanɗe keewɗe e fannuuji ceertuɗi ngam ɗiɗo fu, coodanoowo hoyre mum ( ɓe ko ɓuri heewde e mum en cuɓotoo ko defte jowitiiɗe e pinal), e pelle jannginooje ( njiɗi ko jannginirɗe e keblirɗe). Hayso miin e hoore am miɗo jokkunoo gollaade e ARED e dow yarlitaare hono no GIPLLN ni ne,terɗe mayre goɗɗe ɗee ko yoɓeteeɓe. Ene jeyaa e gollal maɓɓe “ballal saato” (tappude, feewnitde, impirimde, e sarde), geɗe ɗe hay GIPLLN ene hatojina ngam defte mum. Kono e dumunna gadano o, ballal ngal ARED waawnoo addude e saato ko kakindiingal wonno. Min njoginoo ko ordinator gooto 512 Macintosh gonnduɗo e ndaarorgal (monitor) tokosal; min mbaɗatnoo lelngo kelle deftere amen hiisa adannde nde 120 derewol ko e superpaint mo kala hello e mum ko ɗerewol mum bannge; nate bayɗenirɗe amen min skaniri ɗum ko “Thunderscan” kuwtorogel tokesel ƴettungal joɗnde leppol (ribbon) impirimant amen dotmetrix, refit kadi terɗe goomu nguu e ngaan saanga taw hay gooto e mum en meeɗaano memde ordinator ko adii nde liggotoo e ARED, ko yimɓe jeyanooɓe e jannginatnooɓe yarlitiiɓe ɓe ngollodinoomi e mum en e ko yawti. Ene jeyaa e caɗeele ɗe kala saatoyanke e ɗemɗe Afriknaaje fottata, fellitde suɓaade mbele ƴettat gollooɓe fanniyankooɓe annduɓe no saato waɗirtee, kono tawa baawgol joom mum en ɗemngal ngal ene hakindii walla ƴetta gollooɓe ngenndiyankooɓe saasɓe e ɓamtaare ɗemngal e pinal, kono tawa joom mum en ene kaajojini e hebleede ngam waɗde gollal saato, miin cuɓiimi ɓe saketɓe. Howri e yimɓe ɗiɗo ɓe keblunoomi adan ngam haa ngona jannginooɓe e heblooɓe, Awa Kah e Mamadu Lih ngoni feɗɗitiiɓe sanne e kuwtorogol ordinator, kadi e winndude binndi Pulaar. E ɓe tappira peɗeele ɗiɗi e alluwal-alkule (keyboard/ clavier) Engele, ɓe ngona to gollorde amen haa waktuuji ɗiɗi (2:00) jamma eɓe cippira e faamde holno kaɓirɗe ceertuɗe mahiiɗe e nder software he kuwtorortee; be ngoni jaale goomu ARED (ngu hannde ene ɓeydii e mum terɗe tato woɗɓe) winnduɓe, caati, mbaɗi lellngo kelle ko ene ɓura cappanɗe joygom (60) tiitoonde (deftere) hesere, piri nowgaas e nay (24) e ɗemɗe goɗɗe, kadi mbinnditii ko ɓuri cappanɗe joy deftere ɗe ARED yaltini ummaade e 1991 haa 1999. Gootal e geɗe ɓurɗe himmude ngal ene addani golle amen arwude e ɗiin duuɓi gadani, ko ƴellitiraade taaɓal-taaɓal e won e fannuuji janngingol e pinndingol (walla humpitugol), ɗi min nganndiraa e mum no feewi. Ɗum mahii ko e sosde lowe jeeɗiɗi, ɗe denndaangal ballifanɗe amen e mooɓondiri e mum en. Ene jeyaa e ɗeen lowe: 1) Defte puɗɗorɗe e hiisa; 2) yuɓɓo e ngardiigu; 3) renndo e laamu; 4) Pinal Fulɓe; 5) Safaara; 6) Humpito ganndal e mbaylaandi; 7) Diine. Min puɗɗi gollal duumingal jaribooji wonndude e peeje kese janngingol taraade e gannde goɗɗe katojinaaɗe (humpito e kala mbaydi, ganndal hiisa, e ɗowngo-golle ngoni ngooroondi), min njariboo ɗum e duɗe, so gasi min muula ɗum,min kebla heen pelle goɗɗe e holno kuwtorortoo ɗeen defte. Yeru, e ngaaɗoo saanga e min liggoo e peeje baawɗe wallude aynaaɓe eggiyankooɓe waawde janngude taragol e binndol tawa ngaraani duɗal, nde tawnoo ɗuum ko huunde ndeɓe mbaawataa waɗɗe e duumaare.Jogaade winndiyankooɓe ko’e amen ɓe feccere e sahaa mum en mbaɗata ɗum ko e yahde e duɗe ene kebla pelle walla goomuuji janngooɓe wontii sifaa e gollal ARED. Min meeɗaani woɗɗude soodooɓe defte amen ɓee ndee tawnoo min njaribtoo binndanɗe amen kese kadi min mbaɗata heblooji ko e duɗe maɓɓe. Lowre ɗimmere nde min naatani haa wonti dowrowre e golle amen ko waɗtude liggodaade e fanniyankooɓe jaaɓihaaɗtirde e ko fayti e mahdi renndo( civil society), e nder goomu mo porofosor o ene adda loowdi ndii, ARED adda lelngo tawa ɗeen ballifanɗe binndaaɗe e Pulaar ene teskee heen katojine, tolno, e ko puɗɗotooɗo waawde taraade ene fota hatojinde. Ko yowitii e ɗuum kadi min mbaɗii heen defte keewɗe keeroronaaɗe aynaaɓe ɓe ngannduɗen ko feccere mawnde e nder lenyol haalooɓe Pulaar kono hannde ko jonyaaɓe to bannge renndo e faggudu kala e nder Afrik Bannge Hiirnaange. Wiɗtooji kesi hannde kollirii no ngaynaaka daayre (eggude abboo morso) woniri feere moƴƴere, yahdunde e ngonka diiwaan Sahal nde tawnoo morso ene saɗti kadi ene ɓurondira e won nokkuji e makko e woon kitaale (hikka ɗoo morsa, mo wuuri to morsa no toɓooli mbaydi). E min cippiree e saaktude ko ɗiin wiɗtooji peenyini ko e defte amen mbele haɓe mbaawa humpitaade ɗum, ɓe ɓura renndude ɓe kaɓanoo hujjaaji maɓɓe tawa ko e dow tuugnaade e humpitooji ɗi ɓe tawi e nder defte amen ɗii. ARED ene jokki yaltinde defte fento, conyce, e ko yowitii e binndanɗe pinal, ko ɗeen boom tarotooɓe (ɗaliyotooɓe) ɓee ɓuri waawde soodde e defte janngirɗe. Tuggude e 1990 haa 1998, terɗe goomu ARED walla liggotooɓe maggu, taw ɓeydiima fannaade, taw yoga e maɓɓe kadi ngontii yoɓeteeɓe nattii tan hatanteeɓe. Tawde noon karalaagal gollooɓe ɓe ɓeydiima laɓani ARED alaa-e-sago ko maɓe lelna peeje ɓamtaare gollooɓe e palaŋ kariyeer mo ene wallaɓe esurde gollotooɓe maɓɓe ɓee haa keddoo e ARED caggal nde karalaagal mum en ɓeydii wonde katojinaangal. E hitaande 1998 ARED fuɗɗii heblo ngo duuɓi tati ngam heblude saatoyankooɓe ɗemɗe ngenndiiji Afrik e leyɗeele farankofon Hiirnaange Afrik, tawa ko e ballal DSE (German Foundation for International Development). Ko ndeen goomu ARED meeɗi rockeed heblo fanniyankeewo e saatoyankaagal. Ko adii bettude min e ngoon heblo fof ko anndude wonde ene jeyaa e payndaale garwane saatoyanke sarde (lelnude peeje holno yeeyrata) defte mum. Ko adii ɗum min njoɗtorinoo ko gollal amen tan ko feewnude defte. Hayso tawino min mbaɗtiino yeeyde lewru kala ko ene wona 2000 deftere ne, meeɗani arde e hakkillaaji amen wonde njeeygu ko huunde himmunde no muulngo nih. Paam mi ndeke ko mi “ julanke” jogiiɗo hakke 100.000 deftere ene leemondiri e gaaras amen taw ko potnooɗe sareede, ko ndeen ARED fuɗɗi yiilaade peeje ɗe ene newnana ɗum waawde waɗde haa defte amen njettoo taratooɓe ɓe sikke alaa wonaa ko ene njiiloyooɗe e jeeyirɗi defte saareeji ɗi, sabu ɓeen njaɓataa yeeyde defte amen boom. Humpito ɗimmo ngo min keɓi woni holko firti wonde saatoyanke. Min puɗɗorinoo ko wonde winndiyankooɓe saatantooɓe ko’e mum en defte mum en, min njogitinoo ko’e amen ko min saatoyankooɓe. Min ngonaano heblaaɓe kadi min ngalaano yiyannde laaɓtunde e holno saato waɗirtee- min peewnatno winndaande tan e min pirta, haa ɗo goomuu nguu nanondiri fof min njowoo ɗoon. E ndiin mbaydi gollal amen ene waawno ƴettude lewbi keewɗi walla boom kitaale. Min meeɗaani suɓoraade jaltugol deftere sabu yaakoraade maande jar no moƴƴi, alaa, ko woodat e goomu hee jogiiɗo yiyande tan walla wallitooɓe min ɓee njamira min yo min mbinndu e toɓɓere heeriinde tan min mbinnda heen. Kadi min meeɗaani jaɓde winndaande ummoriinde e ko yalti goomu ngu, nde tawnoo min ngalaano hay yiyande wootere e holno min potata gollodaade e winndiyanke mo wonaa jeyaaɗo e mahanteeri amen he. Walliftooɓe goomuji amen ɗiɗi ɗii fu, ARED e GIPLLN ene ngaddantunoo min ballifanɗe paayodinɗe ko yoni haa ko ɗum saabii hakkillaaji amen kuccanaano faggaade winndiyankooɓe woɗɓe. Baylagol ARED e abbitaade ɗum e ɓurde fannaade e saatoyankaagal-hayso ene heddi wonde fedde nde wona faggorde- ene jeyaa e sababuuji gaddanɗi GIPLLN fusde, nde tawnoo nguun goomu, ngu ko ɓuri heewde e mum ko walliftooɓe ngonno, ko winndude wonno hammu mum en wona “sanya-firta” mo yaltinngo naamnii oo. ARED heedti e defte ɗe yaltinno kanum tan walla e ballondiral GIPLLN fof. Min mbaɗti kadi ƴettude binndaaɗe wallifotooɓe woɗɓe so ngaddanii min, tawa e min njoɓa ɗum en hakke ballifiiɗo ngam softinde yimɓe heewɓe winndude e ɗemɗe ngenndi. Min keɓii kadi kaawise e manoore muulde ballifanɗe winndiyanke gooto mo meeɗaani naatde e duɗe janngirɗe frayseere (ecole), mo ekkorɗe mum binndol e taragol fof fuɗɗii tan ko e jaŋde Pulaar. Ɗum ene tinndina ko wonaa tan sirŋinaare mawnde nde joom mum en cirŋinii haa mbaawi janngude, kono hay yiyande mum en e binndol ko ɓuri heewde ene fennyina mbaydi miijooji ɗi ngaldaa tawo e batte taragol defte keewɗe. Rewrude e heblo ngo goomu ARED heɓnoo e DSE ngo, terɗe goomu nguu janngi heen lelngo kelle e holno won e software-ji, ko wayno Xpress walla Photshop kuwtorortee.Dumunna mo min liggotonoo e deftere janngirde ene wonatnoo lewbi jeegom, kono caggal ngoon heblo min mbaɗti wade ɗum e jonte ɗiɗi. Min njanngi kadi holno kelle ŋarɗinirtee mbele defte amen ngona jiitiniiɗe ko wonaa tan fawaade hitooji hollirngo jaŋde. E ɗee taaɓe kollirɗe ko foti wonde darnde e gollal saatoyanke, laabii ared wontii satoyanke, nattii gollaade e mbaydi piroowo, tappa, waɗa lelngo kelle defte ɗe wallitooɓe (pelle ko wayno UNICEF) cuɓii ngaddani min. E fuɗɗoode e min njaɓatnoo ngaal gollondiral nde tawnoo ene wallitatnoo min e ngalu, kono nde fanniyankaagal amen qirraa min mbaɗti riiwtude binndanɗe ɗe loowdi mum en yahdaani e filosofi amen, te kadi newnataa gollal njuɓɓudi (organization) so tawii joom mum en gonaano heblaniiɓe woppitde min jojjnnde ballifiiɗo (copyright/ driots d’auteur) e jogaade hattan yeeyde ɗeen defte, mbele e ɗe mbaawa muulteede kala nde hatojini. Heewaani male kolliratnooɗe e 1974 miɗo jogori wontude saatoyanke e ɗemngal Afriknaawal. Kala heen suɓngo walla pellital yalti ko e fartaŋŋe periiɗo, e fiɓnde tiiɗnde wonde ɗum ko laawol moƴƴol rewde. Kala nde fartaŋŋe feriikam mi yiyta peeje mahde ɗum en e estaraateejii mo luurondiraani ko woni ngooroondi mahanteeri ARED. Won e ɗiin estaraateejiiji laaɓtiroyi ko sakket, kadi e juulde-jibineede amen (anniversary) sappoɓere, mi winndiino binndanɗe keewɗe ɗe ene njowitii e laawol ngol min ndewi ngol, e hol rewam golle amen e holno ngonka taariika min ka maheri min. Hannde ngam wondemi horeejo(director) ARED miɗo jogii tijjoore moƴƴere e muulngo defte e ɗemɗe Afriknaaje, kadi ene haawimi yiyde ko saatoyankooɓe seeɗe woɗɓe mbaɗi ɗum hammu mum en gardiiɗo. Katojingol e defte, ngam ɗiɗo fof, coodoowo ko tarii o, e pelle coodooje defte janngirɗe ɓee fof ene ɓeydiyaha. Tiitooɗe amen gadiiɗe ɗee ene keddii e jarde, kese ɗee ne ene njaawa yahde. Ummaade 1990 haa jooni, ARED muulii 414,650 deftere, heen 281,557 njeeyaama.Te ɗuum koko aldaa e waɗande defte amen ɓanngino hay wooto, kadi ala laabi ballooji e sarde (distribution system). Wootere kala e defte amen yeeyaa ko ɗo bureau amen Dakar, laamorngo Senegal ɗo. Min puɗɗiima kadi gollaade e falnde hee fof, e min pira defte amen ɓurɗe nyeenyɗude e banngal heblo min ngadorii ko e Frayse, so ɗum ɓenni min mballa pelle katojinɗe e ɗeen defte e ɗemɗe Afriknaaje goɗɗe. Sabu amen wonde fedde nde wonaa faggorde ngalu muuloore defte, min ndanyii keeral(privilege) waawde ƴeewndaade mbaydi kesiri binndanɗe ɗe hatojinɓe e mum ene ɓeydoo e keewal kono mbaawaa ɗaɓɓitande ɗum koye mum en sabu waasde humpito, nde tawnoo min pawaaki e njeeygu hee. Ittataa, e $ 500, 000 mo ngannduɗaa min ndeppisii ɗum tan ko e muulngo oo tuggude 1990, heen feccere yalti ko e njeeygu defte; feccere heddiinde ndee ummii e wallitooɓe. Sippiro ngam hollirde muulngo e ɗemɗe Afriknaaje ene waawi waɗɗe ngartam ngoo, waɗaama. Heddii ko sippiro ngam jokkude yeenycinde binndanɗe moƴƴe, e wallude e mahde laabi ballooji e sarngo defte ɗee haa ɗe njottoo ɗo soodooɓe ɗe ɓee ngoni too. Sonja Fagerberg-Diallo Firo Pulaar: Njaaye Demmba Astel
https://binndipulaar.com/2019/09/15/binndol-e-muulngo-defte-pulaar-daartol-ared/
Winnditaade daartol Senegaal ngam rimɗitin’de hakkillaaji ɓiyɓe leydi ndii, ko ɗuum woni fayndaare goomu daartiyankeeɓe wittooɓe umminɓe eɓɓaande ngam winnditaade daartol Senegaal kuuɓnungol ngol ene tijja maa won noogaas e joy(25) tummbitere . Ummini ndee eɓɓannde ko Prof. Iba Deer Caam, daartiyanke kadi meeɗnooɗo won’de jaagorgal he laamuuji Senegaal jawtuɗi. Duttorɗe daartol Senegaal ene wayno kanum fof fawii tan ko he ko tuubakooɓe laamuuji koloñaal mbinndunoo. Te ene laaɓi hannde ɗeen ballifanɗe pawanooka he dow nuunɗal, ndeke ko heewi heen winndiraaka no goongɗiri. Nde tawnoo joom mum en njiɗnoo ko ubbude daartol goonga ngol e famɗin’de ɗum haa mbaawa waklittde hakkillaaji ɓiyɓe leydi Senegaal, mbele maa ɓe mbaaw saasnude njiimaandi maɓɓe he dow mum en, ɓe koɗna he hakkillaaji mum en yawde koye mum en e yawaade hanki mum en. Ɓe toowna neɗɗaagal maɓɓe e daartol maɓɓe mbele maa kalfaandi maɓɓe he dow mum en waaw jaalaade. Tummbitte joy gadane ɗee pawaama he juuɗe hooreejo leydi o, Makki Sal, ñalnde Talaata 16/07/2019. Eɗen ciftora mawɗo leydi o teeŋtiniino nafoore kimmugol ngoo ɗoo eɓɓo tuma nde o fiiletee ɗiɗaɓol Ñalnde 02/04/2019. “ Ene jeyaa he payndaale ngal ɗoo gollal,” o wiy kanko mawɗo leydi o, “ko mbele yo ngal won ngooroondi baylagol tippudi jaŋde nde. So en njannginat daartol Sarlmaañ (Charlemagne) en walla a woɗɓe kay njanngininen ngol ɗoo daartol he nder duɗe men gila he lesse-lese haa jaaɓi-haaɗtirdi. Hoto en njejjit wonnde maccungaagu e njiimaandi (koloñaal) fof fawanoo ko he yeddude daartol, neɗɗaagal, e pinal neɗɗo ɓaleejo.” Tummbitte gadiiɗe muuleede ɗee njowitii ko he ado-daartol, ganni (ɓooymaa), mahtaade wertaango Senegaal hakkunde tuggude teemedannde sappo e goo haa heɓi teemedannde sappo e jeegom (xi-xvi )hare e tiiɗtin’gol laamu koloñaal 18 17 hah 1914 walla grew liggotonooɓe he laabi laana njoorndi (les cheninots) baɗnooɗi 1938 haa heewɓe mboomii heen.Tummbitte noogaas (20) keddiiɗe ɗee maa njaltu ɗo e 2024, fawaade e jaltigol tummbitte joy kala hitaande. Profossoor Abubakri Musa Lam, kemityanke jeyaaɗo he nguun goomu winndiyankeeɓe, he nder yeewtere nde o waɗdunoo e RFI Fulfulde, o eeriima yimɓe ɓee nde coodata ɗeen defte ɓ taroo ɗum en. Sabu nafoore golle ɗee mbaawata feeñde ko huwtoraade ganndal nagl. O eeriima yimɓe ɓee kadi nde kirjinta laamu Senegaal, firde defte ɗee he ɗemɗe ngenndiije Senegaal, ko wayno Pulaar.
https://binndipulaar.com/2019/09/13/daartol-senegaal-kuu%c9%93nungol-tummbitte-oy-gadane-%c9%97ee-njaltii/
Amina Toure ko suka dewbo Afrikaanjo-Almaañnaaj, ko noon o innitortoo sabu ko Almaañ o jibinaa, ko toon ne o jeya, kono jibnaaɓe makko ko ɗanniyankeeɓe ko Mali ummii ɗanni toon to Almaañ. Ñalnde 28 Juko/Aout o naatii he daartol Almaañ. Sabu he ndeen ñalnde o suɓaama Cukko Hooreejo Suudu Batirdu e gootal e diiwe Almaañ (walla mbiyen Dowla) biyeteengal Schleswig-Holstein. He nder ɗiin suɓngooji ko kanko dañi toɓɓi 46 he nder daaɗe 69. Ko kanko woni Afriknaajo-Almaañnaajo gadiiɗo jooɗaade he ndeen ɗoon jappeere. Hono no ɓiyɓe ɗanniyankeeɓe Afriknaaɓe jibinaaɓe Orop walla Amerik ɓee fof ni, Aminata Toure mahii ko e pinal jillondirngal. Pinal Almaañ ɗo o jibinaa o mawni ɗoo e pinal Afriknaawal ngal o tawri jibnaaɓe makko ngal. Kono o wiy, kanko o soklaani suɓaade hay gootal e majje he dow goɗngal ngal, o nootorto kamnje ɗiɗi kala. Ko ɗuum waɗi omo innitoroo Afriknaajo-Almaañnaajo. Sabu iwdi makko won’de ɓiy ɗanniyankeeɓe, waɗi, o wiy, ene jeyaa e ko o yiɗi sippiraneede, ko yoo renndo Almaañ won udditiingo, kadi wona renndo potal. E wiyde makko so limoode Almaañnaaɓe ƴeewaama, ko ɓuri 20% njalti ko e ɗanniyankeeɓe. Ndeke noon ɗuum ene foti feeñde he dawrugol leydi he, sabu so ɗuum alaa hujjaaji keewɗi maa njoolo. Aminata Toure janngi ko dawrugol (politik) e filosofi. O suka dewbo mo duuɓi 26 ko ganndiraaɗo cuusal e pellital sippiraneede jojjannde mum.
https://binndipulaar.com/2019/09/02/almaan-aminata-toure-su%c9%93aama-cukko-hooreejo-suudu-batirdu/
Ɗuum ko fodoore nde Bello Matawalla, Guwerneer Zamfara, gooto e dowlaaji Nigeria, fodani Fulɓe tuma nde o heɓi eɓɓaande “Siiñcangol Aynaaɓe”, walla ko ɓe noddirta he ɗemngal Engele “Ruga Settlements” he juuɗe kalfinanooɗo ndeen eɓɓaande o. Eɗen nganndi Hooreejo leydi Nigeria Muhammad Buhaari, gila nde o ƴetti laamu omo darii e yiylaade fehre ngam ñawndude kareeli hakkunde aynaaɓe e remooɓe e nder dowriiji leydi ndi. Ene jeyaa e pewje deɓe ƴetti noon ndeen eɓɓannde nde ɓe mbiyata: “Ruga Settlements”. Alhajji Mohammad Umar, koolaaɗo kuuɓal to Jaagorgal Kalfinaangal Ndema e Ɓamtaare Dowri, habrii wonnde laamu Federal Nigeria fuɗɗiima sompude ɗiin siñcaanuuji he diiwe 12 he nder 36 dowla. News Agency of Nigeria (NAN), habrii wonnde guwerneer Diiwal Zamfara taƴii he nder falndeeji 3 diiwaal ngal ɗii, 100 ektaar he nder kala heen nokku ngam sompude heen ɗin siñcaanuuji. Kono Fulɓe mbiy: “Kala ɗo teew yiyaa won ko maayi.” Ndeen ɗoon fodoore ne ari ko caggal nde Emiir Mafara o, Muhammad Barno, ƴettunooɗo konngol he innde hooreeɓe aada en ɓe, hirjini laamu nguu yoo Fulfulde janngina he nder duɗe he caggal nde o siftiniɓe wonnde Hawsankoore kanum waɗtiino janngineede he duɗe he ko ɓooyi. Ko ndeen guwerneer o yamiri jaagorgal mum kalfinaangal jaŋde o, yoo Fulfulde ɓeyde he tippude jaŋde ndi. Kanko guwerneer oo, o teeŋtinii wonnde, ɗemɗe ngenndiije ɗee njejjittaake e eɓɓaande maɓɓe mahan’de ɗiin siñcaanuuji kesi, duɗe leslese e hakkundeeje.
https://binndipulaar.com/2019/09/02/diwaal-zamfara-nigeria-maa-fulfude-wa%c9%97tu-janngeede-he-nder-%c9%97u%c9%97e-laamu-he/
Salaade Pulaar/Fulfulde jeyee he nder ɗemɗe gollorɗe Air Senegaal, gaa-ga jojjannde Fulɓe yoolaande he nder kuwtorogal ngal leydi fof renndi, ene waɗi kadi yiyannde fagguduyankoore to bannge njulaagu e njeeñcudi. He nder kuule njulaagu wiyaa ko coodoowo ko laamɗo, ɗuum firti jeeyoowo ene foti waɗde kala ko ene weltina kiliyaan mum, wonaa tan mbele haa o sooda laawol gootol, kono mbele kadi omo sooda o soodta. Kala nde o hatojini e ko waynon omo rutto he jeeyatnooɗo mo o. Nde tawnoo yeeyooɓe ene keewi kadi so tawii julanke o kala mo o yeeyi hannde artataa so ɓooyi o hawridinat soodooɓe, rewantamo heen ko nattude jarnude. Weltin’de kiliyaan mum kadi, gaa-ga ko ɗuum artirta oon ñalnde wonnde ko, ene addana oon kadi mantude julanke mum oo he yeeso woɗɓe, te Pulaar wiy: “So a ñallidii e giɗo neɗɗo ñallaa yiɗde ɗum, kono so a ñallidii e gaño mum kadi ñallaa añde (wañde) ɗum.” Ndeke noon he kuule njulaagu seedamfaagu moƴƴu ummoraade kiliyaan mum ko ɓanngin gol, kono ko noon ne seedamfaagu mbonngu ko yammin’de. So tawii jeeyowo no ɓuriri heewde kiliyaaneeɓe fof ɓurata moƴƴyde he njulaagu makko, ndeen Air Senegal, wiyde ene fuɗɗoroo haɓde e Fulɓe koko Amerikanaaɓe mbiyata ko: “It doesn’t make business sense.” Alaa ko haali kadi nde ɓe mbiy e ɓe ngostoroo Pulaar Wolof. Ko adii fof he nder Senegaalnaaɓe ko Fulɓe ɓuri heen waawde ɗannaade, gila to bannge Afrik,Orop, haa Amerik, hayso tawi Jolfuɓe ne mabɗtii jooni ɗannoraade ko wayno Itali e Espaañ. Ko wonaa ɗuum koo, kompañi ndiwoowa kaa fayndaare mum ko won’de, kompañi ɓurɗo mawnude he nder Afrik haa ɓuri teeŋtudi he Hiirnaange Afrik. Te so en ƴeewi leyɗeele Renndo Faggudu Hiirnaange Afrik (CEDEAO) so wonaa Cap Vert e Liberia, leyɗeele jeyaaɗe heen ɗe kala Pulaar/Fulfulde ene haale heen. So Air Senegaal ɓeydiino Pulaar/Fulfulde he ɗemɗe mum gollorɗe maa ɗuum wonatno njaaɓnirdi ndi ene fooɗta ɓeen Fulɓe kala, addana ɗum en diwde he makka. E ɗen teskoo nde Macky Sall laami Senegaal wonaa Fulɓe Senegaalnaaɓe tan mbeltii heen, kono ko Fulɓe adunaaru nduu kala mbelti heen, haa yimooɓe Fulɓe Nigeria e Kamerun fof penti jimɗi (Gimɗi) ene njima Macky Sall. So tawii, so Fulɓe Senegaal fu mbeltiima Fulɓe adunaaru nduu fof mbeltoto, ndeen haawnaaki so ɓe kofii juuɗe maɓɓe he Air Senegaal Fulɓe fof kofat juuɗe mum en. Te keewal Fulɓe winndere ene eyɓinee hakkund cappanɗe joy haa cappanɗe jeegom miliyoŋ walla nii won wiyooɓe wonii teemedere miliyoŋ. Julanke ƴoƴɗo noon fotaani ƴettude cappanɗe jeegom miliyoŋ kiliyaan wostoroo ɗum en wiyeteeɓe so keewi ɓuraani miliyoŋaaji jeegom, alaa ko haali noon joomum ene waawnoo renndin’de fof nawa kadi jiggoyoo goɗɗum nii watta heen. Air Senegaal sinno ko julankooɓe ƴoƴɓe ngonno, wonaa Pulaar tan kono e ɓe potnoo ɓeydude he ɗemɗe maɓɓe liggorɗe hay Hawsankoore e Mandinkoore (Bammbara, Jula, Soose e Malinke.)
https://binndipulaar.com/2019/08/31/air-senegaal-mbele-maa-noddaandu-ful%c9%93e-he-kofgol-juu%c9%97e-noote-e-hol-ko-waawi-wonde-rewam-mum/
Air Senegaal, Mettere ɗanniyankeeɓe Fulɓe e Noddaadu Yoga e yimɓe wonnde yoo ɗanniyankeeɓe Fulɓe Njow juuɗe mum en he Ndiwoowa Senegaal.He nder balɗe jawtuɗe ɗee gulaali ɗii keewi he nder mejaaji renndo (reseau sociaux) he, taw saabi ɗum ko mettere Fulɓe Senegaalnaaɓe teskaade he nder ndiwoowa kesa kaa, ɗemɗe gollorɗe ɗee Pulaar jeyaaka heen. Ɓe kuwtortoo ko ɗemɗe tati: Farayse, Engele e Jolfe. Ko ngoonga noon ɗemngal Jolfe ɓooyi jinnganeede he nder laamu Senegaal, taw anndaaka ko saabi ɗum. Sabu to bannge ɗoosɗe leydi ndii, Pulaar e Wolof e ɗemɗe nay goɗɗe keddiɗe ɗee fof poti. Kono gila leydi ndii heɓi hoore mum haa ñalawma mo ngonɗen oo, ene wayno laamu Senegaal koko suɓii ɗemngal Wolof ene waɗi ɗum no ɗemngal lawakeewal nii he takko ɗemngal Farayse. Subu gila Rajo e Tele fof ko laamu tan joginooɗum, udditananooka heeriiɓe (priwe), ko ɗemngal Wolof ngal tan haaletee heen. Ɗemɗe keddiiɗe ɗee, ko wayno Pulaar, ko taggee subaka e kikiiɗe tan joginoo heen, walla jeewte yontere fof laawol. Ɗuum pelle Fulɓe, ko wayno Fedde Ɓamtoore Pulaar Senegaal, ɓooyi dukde ɗum, yimɓe kadi wayɓe hono no Tijjaani Aan en ndukii ɗum no feewi he nguurndam mum en, kono hayso won ko waylii ne heewaani. Ene miijetenoo ndeen ko jolfuɓe tami laamu ngu, ko ɗuum waɗi ɓe lañi ɓe tekkinani koye maɓɓe, kono ene teskee hannde laamu Senegaal woni ko he juuɗe Fulɓe. Wonaa tan hooreejo leydi o, kono kadi ko ɓuri heewde e jaagorɗe makko walla halfinaaɓe gollorɗe leydi ndii ko Fulɓe. Ndeke noon ko haɗi kaan ɗoon ngonka waylaade? Mbele ene waɗi gaño Fulɓe cuuɗiiɗo tamɗo laamu Senegaal tawa hay laamiiɓe mayri ko fideteeɓe ko ngollata? Nde tawnoo kala nde haalaluuji bayɗi hono nii umminaa ko kamɓe ɓiyɓe Fulɓe won ɓe he tolnooji dowrowi he nder laamu Senegaal ɓe ngadotoo wiyde: “Ɗii haalaluuji ko umminooji fitina.” Tawa dee ko ɓiyɓe leñol Fulɓe daraninooɓe ngol kadi anndiranooɓe sippiraneede ngol. Yaakoranooɓe so juuɗe mum en njuutii maa wood ko mballanii leñol ngol e ko roŋkatnoo yettaade ko. Ɓeen noon hannde wonaa leñol ngol tan woni ko ɓe mballaani, kono kadi ɓe mballaani leydi Senegaal. Nde tawnoo he nder renndo, nafoore ko wiyetee representation ko mbele kala lomtiiɗo banndum en ene waawa fammin’de woɗɓe ɓee, wonaa tan caɗeele ɓe o lomtii he renndo ngoo ɓee, kono kadi hol ko woni pellital mum en. Ndeke Fulɓe lomtaniiɓe leñol ngol he nder renndo Senegaal ngo ene poti jeertin’de leñɗi goɗɗi ɗii, haa ɓuri teeŋtude e jinnganaaɓe ɓee wonnde, ndee ɗoo uure ko nde worɗunde kadi mande fus ko leelaani, so tawii nde dañanaaka safaara. Kadi so nde fusii ko ndeen nde ɓurata mettude safrude kadi ko ndeen rewam mayre ɓurata heewde ko bonni. Nde tawno muñal ene jogii ɗo haaɗi, kadi daartol jannginii en kala ñoƴƴaaɗo so filñitiima ene waawi helde ko jokkude ɗum weeɓani. Yiɗɓe koɗdigal jamyamal e deeƴre he nder Senegaal ɓee, ene poti suusde yuurnitaade kala ko ene adda fitina e nder leydi hee ɓe ƴeewana ɗum safaara. Wiyde ko enen ndemmdi, kono geɗal (geɓal) am e ngal maa ngal fof ko miin heerortoo, ɗuum wonaa ko waawi jibin’de deeƴre e kurmondiral. Ɗuum noon hannde en kaaldaani hay gooto goɗɗo, kaaldu ɗen ko e ɓiyɓe leñol ngol won ɓe he laamu ɓe. Yoɓe ndaro e fotde maɓɓe, ɗuum woni daraade Fulɓe keɓe fotde mum en e geɗal mum he leydi he. So ɓe kulii dukdeede ngoon ɗon duko hannde, maɓe ndaroyo ñippoyde jeyli mum janngo.
https://binndipulaar.com/2019/08/31/air-senegaal-mettere-%c9%97anniyankee%c9%93e-ful%c9%93e-e-noddaadu-yoga-e-yim%c9%93e-wonnde-yoo-%c9%97anniyankee%c9%93e-ful%c9%93e-njow-juu%c9%97e-mum-en-he-ndiwoowa-senegaal/
E nder batu mum jooɗinoongu e lewru jolal (novembre) 1999, UNESCO (Fedde Ngootaagu Dowlaaji ngam Nehdi, Ganndal e Pinal) nanondirii e waɗtude 21 colte Ñalngu Winndere Ɗemngal Neeniwal. Tuggude he hitaande 2000 ñalngu ngu ene mawninee e nder leyɗeele aduna ɗe kala. Fayndaare UNESCO ko hirjinde e paamgol darnde ɗemngal e nder pinal aadee.Ɗemngal ko kuwtorgal ɓurngal doolnude e hatojineede ngam deengol donaaɗi e ƴellitgol pinal aade. Kuwtorogol ɗemngal neeniwal ngam nehde sukaaɓe leñol e ƴellitde ganndal ko jojjannde kala leñol. Iwdi 21 Colte Hayso tawii ko e hitaande ujunnaaje ɗiɗi, 21 Colte wonti ñalgu winndereyankeewu ne, e ngu mawnintenoo to leydi Bangladesh gila e hitaande 1957, ngam siftorde tato e almuudɓe maɓɓe jaaɓi-haaɗtirde ɓe polis Pakistan fellunoo e oon ñalawma taw ene mbaɗa seppo ngam naamnaade keɓtinegol ɗemngal Bengal e ɓaɗtugol ɗum ɗemngal lawakeewal (langue officielle). E nder teemedannde sappo e jeenaɓere (t.19ɓere) ko adii nde leyɗeele ganndiraaɗe hannde Pakistan e Bangladesh ɗe ceertata e leydi Indo, mawɓe juulɓe ɓe e annduɓe mum en ene ndaraninoo ƴellitgol ɗemngal Urdu e haɓanaade yoo ngal wontu ɗemngal kuwtorgal hakkude juulɓe Indo, kono juulɓe haalooɓe ɗemngal Bengal en ɓe wonaa noon njiyri. Ɓe kolliri hayso e ɓe njiɗi ngootaagu juulɓe Indo ne, ɓe ngonaa jaɓooɓe woppude neeniwal maɓɓe ene maaya. Annduɓe maɓɓe ko wayno Khan Bahadur (1873-1965) e dewbo biyeteeɗo Rouqui (Rugiya) Sakhwat Hussain (1880- 1932) cuɓii kanum en winndude e ɗemngal Bengal. Ko ndeen dillere saabi jibineede fedde maɓɓe wiyeteendeMuslim Shahittya ShamajwallaMuslim Literary Societye ɗemngal Engele. Fedde ndee waɗi mooɓondiral mum gadanal ñalnde 27 e 28 lewru Colte hitaande 1927.E nder mooɓondiral he annduɓe ɓe caakti heen wallifooji e jaribooji baɗanooɗi ngam hollirde ɗemngal Bengal ene waawi won’de ɗemngal janngirngal e kuwtorogal e kala fannu nguurndam. E hitaande 1947, Pakistan seerti e Indo, heɓi hoore mum kono diiwaanuji ɗiɗi ɗi, Fuɗnaange Pakistan (Bangladesh) e Hiirnaange Pakistan ndonki faamondirde sabu caɗeele pinal e ɗemngal. E hitaande 1948 laamu Pakistan feeñini kuwgal biyngal ko ɗemngal Urdu tan gootal woni lawakeewal leydi Pakistan. Yimɓe Fuɗnaange Pakistan, ɓe keeweendi mum en ko ɗemngal Bengal kaalata, calii ngaal kuwgal. Ɗuum jibini dillere mawnde e nder leydi he. Laamu ngu haɗi kala seppo walla dente-dingaral. Almudɓe Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Dhaka e dawrugolyankooɓe Fuɗnaange Pakistan caalii ɗowtaade ndeen haɗde ɓe njuɓɓini seppo ñalnde 21 Colte 1952. Laamu nguu ne, neldi soldateeɓe e alkateeɓe njani e maɓɓe, pelliɓe, mbari e maɓɓe almudɓe tato. Dillere ndee ɓeydii mawnude haa sari e nder leydi hee kala. Fotde duuɓi keewɗi ndeen dillere ɗemɗeyankeere ene jaali e nder leydi he haa e 1956 laamu Pakistan jaɓi heɓtinde ɗemngal Bengala e waɗtude ɗum lawakeewal. Kono ndeen uure sellaani sabu ko kanum rewi haa e hitaande 1971 Fuɗnaage Pakistan heɓi ndimaagu mum wonti leydi, wiyaa Bangladesh. Gila e ndeen hitaande 1952, kala nde 21 Colt arti, e ɓe mawninatnoo ɗum kadi ɓe inniri ɗum ñalawma neeniwal.
https://binndipulaar.com/2019/08/16/386/
Fulɓe puɗɗinooma naatde he diine Islaam gila he teemedanɗe gadane ƴellitogol mum kono nde wonno en ngalaano binndol (fotde ko anndaa) kuwtortono ɗen ko ɗemngal Arab e binndol mum ngam janngude. He teemadannde sappo he joyeɗiɗiɓiire (tm.17ɓe CJI), taw annduɓe Fulɓe mbaɗtii huwtoraade alkule Arab ɗee ngam winndude he Pulaar. Kadi ɗum yaajiino sanne he nder Fuuta Tooro, Fuuta Jalon e Sokoto. Hayso mawɓe men heewɓe, ko wayno Sayku Usmaan ɓiy Foodiyo mo Sokoto, mbinndiino defte he siirah ne, wonnoo ko he ɗemngal Arab. En tinaani hay deftere wootere Siira hiɓɓunde winndaande he Pulaar he ngaan saanga. Kono ɗuum kadi firtaani Siirah ko huunde majjanoonde he nder men. Seernaaɓe Fulɓe ene njannginatnoo Siirah hono no ɓe njannginiratno defte fiqhu e tafsiir ɗee ni, ɗal boom, denndaangal gannde Islaam. Ɗuum woni ɓe taroo he Arabeere ɓe pirta e pulaar. Caggal nde binndol ajami (pulaar binndiraaɗo alkule Arab) ngol fuɗɗii yaajde, won firɓe he pulaar, dame keewɗe he nder Siirah he mbaydi jime. Ndiin mbaydi coñce ene anndiranoo he pulaar Fuuta Tooro, “Beyti” he keewal, “beytol” he teelal. Ene waɗnoo yimɓe fanninooɓe he ɗuum ene noddiree “Almaddaa” en. Ɓeen ene mbaɗatnoo kiirɗeeli he jamaaji (Misiidaaji) gure, yimɓe ngara, worɓe e rewɓe nootitoo e ɓe mbeytana ɗum en (taranoo ɗum en jime “beyti”). Loowdi ɗeen jime keewnoo won’de ko jaarooje Nelaaɗo Allah, jaŋtaade dokke Allah rokki ɗum e kaawniiɗe ɗe Allah waɗini ɗum hono no Shamaa’ilyankeeɓe e Dalaa’ilyankeeɓe ɓee ni. Ɗuum ene nawora tuggude he jibineede makko haawniinde haa yettii he ballal ngal Allah walli konu juulɓe ñalnde wolde Badr, e kaawisaaji walla dokke maantiniiɗe jolɗe he hakkunde ɗoon. Caggal 1974, nde Pulaar waɗti winndireede alkul latin, eɗen nganndi, ballifanɗe keewɗe, he kala fannu ganndal mbaɗaama he Pulaar, kono en nganndaa hol no foti he ɗeen ballifanɗe ngoni ko yowitii he Siira. Eɗen nganndi tan en njiyii heen ballifanɗe ɗiɗi Siira. Wootere ndee wallifii ɗum ko biyeteeɗo Ibraahiim Muusa Lih (J. 1970) to Mbahe, Fuuta Tooro/Murtani. Tiitoonde mayre Ko: Jubbannde e Nguurndam Muhammadu (SAWS). Nde winndaa walla muula ko 1990 to leydi Gabon. Ko nde deftere tokosere (51 ɗerewol), e nde feccii he dame (walla qistaaji) sappo e joy. Omo haala heen Jibineede Muhammad, neheede ɗum to Halimah e mbaayaagu mum; dewgal mum e Khadiijah, neleede ɗum e adiiɓe jaɓde nelal. Caggal ɗuum o jaŋtii hijra, e jippunde Nelaaɗo he Qubaa, o diwi o fay he wolde Badr kadi ko ɗoon o timminiri deftere makko. Alaa heen hay nokku gooto ɗo o haali duttorɗe makko, hayso tawii ɗiiɗoon qistaaji fof ko lollude he nder daartol Siira. Woɗnde ndee winndi ɗum ko biyeteeɗo Alasan Kaaliidu Bah (J.1952) to Taagutalla diwaan Gidimaka,Muritani. Tiitoonde mayre ko: Nguurndam Nelaaɗo Alla: Mo Jam e Kisal Ngoni he Mum. Ndeen ne muula ko to Paris leydi Farayse he hitaande 2008. Kayre ne ko nde tokosere (86 ɗerewol) e nde waɗi 46 damal (walla qista). Ko kayre ɓuri yaajnaade seeɗa e adannde nde, kadi he mbeñdi Ibraa Lih, Alasan Kaalidu kanum rewii he aada siirayankeeɓe o, ɗuum woni fuɗɗoraade wallifo mum jaŋtaade nguurndam Arabeeɓe e koɗkiiji mum en ko adii naatgol Islaam, hayso tawii ko he ndaɓɓa. Hono no Ibraa Lih ni, kanko ne o haalanaani en duttorɗe makko, ɗuum woni hol e defte siira ɗe o tuugni ngam wallifaade deftere makko. Kono kamɓe wallifiyankeeɓe ɗiɗo ɓee kala ɓe nganndi nii en wonnde ko he ɗemngal Arab ɓe njanngi. Ko wonaa ɗeen ɗiɗi ɗe kaalɗen, deftere Siirah nde ngannduɗen ko deftere, nde wallifii ɗum Fetullah Gülen, ganndo mawɗo Turkinaajo guurɗo hannde ɗoo he Dowlaaji Dennduɗi Amerik. Deftere ndee ene firaa he Pulaar, ngaddiin mo Fuuta Jalon, kono hayhaame, en nganndaa pirɗo nde o sabu innde makko winndaaka haynokku he nder deftere nde. Ko nde deftere mawnde (ɗereeji 400) yaajniinde, kono kayre ne nde addaani duttorɗe ballifiiɗo o hay e nokku so wonaa ɗo oon tuugnii he aayeji Qur’aan. Ene jeyaa e geɗe jarɗe teskaade ɗo, woni, he nder duuɓi cappanɗe nay jawtuɗi ɗii binndol e wallifo he ɗemngal Pulaar waɗii taaɓannde mawnde sanne. Ene wayno alaa hannde ganndal ngal winndaaka he ɗemngal pulaar, heewi famɗi. Kadi faayiida taweede deftere waynde hono no deftere Fetullah Gülen,nde njaŋti ɗen dow ndee ene firaa he Pulaar ene tinndina geɗe ɗiɗi: (a) Ko fedde makko ndee ko dental Da’wah (ɗuum woni noddooɓe fayde he Islaam) ɓe pirata defte maɓɓe ko he ɗemɗe mawɗe jaajɗe mbele noddaandu maɓɓe ene saro. Ndeke so ɓe pirii deftere ndee he Pulaar firti e ɓe nganndi kadi e ɓe kiisii pulaar e ɗemɗe mawɗe jaajɗe; (b) ko e ɓe kiisii Pulaar jeyaa ko he ko wiyetee ɗemɗe Islaam ko. Ɗuum woni ko wayno ɗemngal Arab, Persaan, Urdu e Turk, e goɗɗe bayɗe no mum en, ɗe keeweendi e joom mum en ko juulɓe.
https://binndipulaar.com/2019/07/20/siira-he-%c9%97emngal-pulaar-fulfulde/
Qur’aan e ɗemngal Pulaar.Eɗen teskoo e oo tuma, gannde keewɗe nana mbinndee e ɗemngal Pulaar, caggal nde Fulɓe pelliti hankadi faamde Pulaar ko ɗemngal baawngal anndireede e anndinireede.Ko ɓooyaani koo deftere Allah nde, Al-Quraan teddunde nde firaama e pulaar e ballal Laamiiɗo Ƴoola, hayso ni eɗen nganndi wona kayre adii wonde Quraan e pulaar, sabu Dr. Umar Bah mo Dabbe (Fuuta Tooro) timminiino firo mum haa muula to edition L’Harmattan gila 1982 Kono ko woni heen kesum ko seernaaɓe Fulɓe e howhowɓe diine jaɓde gollal ngal waaɗe e Fulfulde kadi tawa ko kamɓe ngardii ɗum. Haysinno tinndinooje diine Islaam keewɗe mbinndanoo ma he Pulaar tawa ko he alkule ajami ne, heewno wonde tan ko e mbydi jime (beyti), kono winndude defte ganndal tawa ko e pulaar haysinno won etinooɓe ne annduɓe woɗɓe Fulɓe paddiima ɗum en haa ɓuri teeŋtude noon e wiyde ene winnda firo Quraan. Duko hakkunde Sayku Umar Taal e Ceerno Sammba Mommbeya mo Fuuta Jalon ene seedo ɗum. Mbele so pullo yahii to Ceerno Arabe mo annduɓe diine njaɓi ganndal mum ceedti faamde ɗum Qur’aan,walla Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Islaam (yeru Azhar) oon ceerno walla ngaal duɗal jannginiimo Qur’aan e gannde Islaam tawa ko e ɗemngal Arab haa rokkimo seedenfaagu wonnde o waawi kadi o faami, so o arti o firii e ɗemngal makko Pulaar Qur’aam mo o janngi o e no o faamiri ɗum ni, ene sella ko o firi ko wiyee Qur’aan? Foti ko e binndol walla ko e wowlaandu? Jaabowol keeweendi e seernaaɓe Islaam, e ngal laaɓndal,ko alaa. E ɗum waawi wiyeede firo maana Quraan kono wonaa Quraan kadi ñaawooje Qur’aan (ko wayno hurum mayre, walla wiyeede so neɗɗo janngii heen hayso ko harfeere ene winndanee baraaji walla ko Allah sappi hay gooto waawa ñemtinde e Quraan hay simoore ɓurnde famɗunde ) mbaawa toɗɗaade ngaal gollal. Yoga e dalilaaji ɗi ɓe ndokki ko wiyde (1) Quraan ko konngol Allah ngol O wahyii nelaaɗo makko Muhammad te firo ko konngol neɗɗo(2) Allah haali e Quraan kanum e hoore mum wonnde Qur’aan ko e ɗemngal Arab jippinaa (ƴeew Simoore: Fussilat (41:3) e Simoore Shu’ra’ (26:193-95), (3) Qur’aan ko haawniide (Mu’jiza) mo Allah waɗani nelaaɗo mum Muhammad. Kala nelaaɗo, Allah rokkii ɗum haawniinde tawa ko e huunde nde yonta makko ɓurnoo ƴellitaade e mum kadi ɓuri waawde wasoraade. Muhammadu kanum hawri ko e Arabeeɓe ko ñeeñɗirnooɓe haala kadi ko daɗnooɓe e jime (poetry/poesie). Ko ɗum waɗi nde Allah jippini e maɓɓe Qur’aan belɗo cañiiɗo taw ko e ɗemngal Arab sappiiɓe yoɓe ñemtin heen hayso cimooje sappo haa O arti e wootere kono hay gooto e maɓɓe waawaani ñemtinde Qur’aan;(4) kelme Arab hono no kala ɗemngal ni, ene mbaawi jogaade maanaaji keewɗi te so a egginii kelme ɗe e ɗemngal goɗngal (jananiiwal) a waawataa dañde helmere wootere nde ene sooma denndaangal maanaaji gonɗi e helmere Arab nde. Ndeke noon, hayso a firii maa wood e maanaaji he ko ngoppuɗa. Ɗuum noon wonata ko gollal ngal timmaani. So tawii ko goonga ko ɗum toɓɓe ɗiɗi ceertuɗe ko njoofotoo. Wiyde firo wonaa Qur’aan joofi tan ko, Qur’aan ko deftere wootere nde hay gooto waawa ñemtinde foti oon tigi winndata ko e Arabeere walla ko e ɗemngal jananiiwal. Hay gooto waawa addidde e nder gollal gootal ndenndaangal geɗe ɗe Qur’aan renndini ɗe, gila e wonde nde deftere haaldoore e kala jamaanu, yuɓɓude cañu kelme mayre haa welde nde baaruuji ha nde daɗtii kala ko Arabeeɓe mbaawnoo e jime.Hay mo nanataa Arabeere so heɗiima Qur’aan ene janngee ene waawi naatde e nder mum haa ɓernde mum fof hecciɗa, gite mum mberloo gonɗi sabu kulol Allah. Ɗuum mbiyɗen ko haawniinde(mu’jiza) nde Allah waɗi e deftere mum sakkitiinde jippaade e dow leydi. Hay gooto waawa ñemtinde ɗum. Ndeke e sifaa daɓɓo, Qur’aan ko haala Allah hono no o wahyorinoo nelaaɗo makko e ɗemngal mum Arab renndinaa e deftere wootere (Al-Mushaf) he ɗemngal Arab. So tawii koko wiyetee firo walla facciro ko (sabu ɗo joofii ko gootum),ɗuum joofii ko gollal neɗɗo jiɗɗo famminde maana Qur’aan fawaade e no o faamiri ɗum ni. Tawa ko tuugnaade e njannginaaji mawɓe yawtuɓe, sunna, asbaabun-nuzuul e paamgol makko tigirigi ɗemngal Arab, gila e doosɗe maggal haa e coñce maɓɓe ɓooyma. Foti ko joom mum ko pacciroowo (tafsiroowo) e ɗemngal Arab walla o firata ko e ɗemngal jananiiwal, ko wayno Pulaar,Wolof walla Soninkoore ni, fof ko gootum,tesketee heen tan ko gollal neɗɗo. Gollal neɗɗo noon waɗat ŋakkeende tan, waawa wayde no gollal Allah ni sabu neɗɗo, kala ko o yaaji ganndal ne, ittataa ganndal makko ene jogi keerol, Allah noon ko mum alaa ɗo haaɗi. Kono laawol goɗngol alaa no deftere Allah nde ene faamoroo so wonaa e firooji e faccirooji yimɓe. Etoɗen faamde heen hakke ko mbaawɗen, mbele ma en ndany no ndewireɗen Allah. E Simoore Muzammil, Allah wiy en: “Njanngee ko ene newonoo on ummoraade e mayre (Qur’aan).Kadi ñiiɓne Njuulu,totton asakal, ñamlon Allah ñamaale moƴƴe. Kala ko ngardinanɗon koye mon e moƴƴere ma on taw ɗum ɗo Allah ɗo..”(Qur’aan 73:20). Ndeke noon ko Allah wiy, en mbawa gaynidde deftere makko nde, kono kadi ko kanko yamiri en yoo en mbaɗ heen hakke baawɗe men. Muhammad (Yoo Allah juul e makko hisnamo) ko nelaaɗo Allah fayde e kala yimɓe. Faltaaki hay lenyol gootol walla ɗemngal gootal. E simoore Maa’ida Allah wiy mo: “E hey ma Nelaaɗo, yettin ko jippinaa e ma ummoraade e joome (Jooma ma On), so a waɗaani, a yettinaani nelal Makko…” (Qur’aan 5:67). Ko ɗuum saabi, caggal nde Nelaaɗo honi makka, o winndi ɓataakeeji fayde laamuuji taarinooɗi ɗoon ɗi fof, o waddi heen nelaaɓe yoo njah njettinoya toon noddaandu Islaam. Ene jeyaa e ɗiin laamuji ko wayno Faaris( Persian Empire), Ruum (Byzantine Empire) e Habasha (Ethiopia). Ɗeeɗoo leyɗeele fof eɗen nganndi ngonaa kaalooje Arab.So a addi e mum nelal alaa-e-sago piranaa ɗum en haa mbaawa faamde. Muhammad Hamidullah e ngardiindi firo mum Qur’aan e ɗemngal Frayse ene jaŋtoo, tuugnaade e daartiyanke Islaam gooto biyeteedɗo Sarakhsi, wonnde won Faarisnaaɓe ñaaginoo-ma Salmaan al-Faarsi yoo firan ɗum en huunde e Qur’aan hade ɗemɗe mum en woowde Arabeere, nde o sakkitii yamiroore Nelaaɗo, oon yamirimo o firaniɓe Simoore Faatiha. Eɗen tesko hayso Islaam honi leydi Faaris ko caggal Muhammad ne, konu Faaris e Guweneer mum ene wonno e leydi Yemen e saanga Nelaaɗo (Yoo Allah juul e makko hisnamo). Ko waawi hen wonde fof, eɗen nganndi sahabaaɓe Nelaaɗo (Yoo weluya Allah won e mum en,) leeltinaaki e sarde Islaam hay seeɗe caggal maayde makko. Arii e Hadiis, Nelaaɗo (Yoo Allah juul e makko hisnamo) wiyii: “yettinan am hayso ko aaye gooto (mo nanɗaa ummaade e am).” Tuugnaade e ɗum, juuɓe, gila e yonta garwaniijo o paami heen ko, sarde noddaandu Islaam ko huunde waɗɗiinde (waajib) e kala juulɗo. Ko ɗuum waɗiɓe ɗannaade fayde e leyɗeele goɗɗuɗe e leƴƴi ceertuɗi ngam noddude ɗum en e Islaam. Caggal ko yeewtaa dow ko ma neɗɗo laaɓndo hol ko addi duko so tawii Qur’aan ene firee gila e yontaaji garwanɗi Islaam kadi ene jokki ,meeɗaani dartaade? Sababuuji keewɗi nana heen, kono ma en ndokku heen yeruuji seeɗe ngam haa mbaawen raɓɓikinaade. Hay haame, kono ko goonga mo suuɗaaki wonnde caggal Halifaaɓe nayo lomtiiɓe nelaaɗo (Khulafaa-ur-Raashiduun) ɓe, ko rewi heen ko, ko ɓuri heen heewde ko laamoriiɓe e innde Islaam kono ngonaa laamaniiɓe Islaam. Haajuuji mum en ko yaajnude laamanteeri mum en e hoonaade e dow leƴƴi keddiiɗi kono wonaa sarde diine Islaam. Ɓeen laamɓe ceeraani e huwtoraade annduɓe ɓe nuunɗaani ene mbinndanaɓe kala ko hawri e yiɗdeeji maɓɓe haa ɓe ndaña no ɓe kujjinorii baɗe maɓɓe, ɗe ko ɓuri heen heewde, ngonaa ko hawri tinndinooje Islaam. Oon yonta ko winndaa heen e diine tawa wonaa ko hawri e sunna walla tinndinooje Islaam ene heewi.Yoga defte ɗe tawataa ene mawnina Arabaagal ene puuyna pine goɗɗe walla ene mbiya so neɗɗo duwaaki e Arabeere jaabetaake walla ko Arab woni ɗemngal aljanna ko e ɗii yontaaji mbinnda. Ɗee jiyanɗe noon mbiyɗen, piyndiraani hay-huunde e diine Allah o kanum e tinndiooje Islaam. Sabu Allah wiy Nelaaɗo mum (Yoo Allah juul e makko hisnamo,) e nder Qur’aan: “ So tawii maccuɗo am laaɓndima Mi, wiyɗum ko Mi ɓadiiɗo jaabotooɗo duwaaw kala duwotooɗo.” Kadi eɗen nganndi Allah aadori wiyde e Qur’aan ko o wahyiima annabaaɓe ko annabi Muusa gooto o wiy e nder deftere makko teddunde nde o haaldii e mum. Te eɗen nganndi Muusa (Yoo kisal Allah won e mum) wonaa Arabe. Ndeke en njii, ɓeeɗoo haaju mum en wona diine kono koongu e leñam-leñamaagu. Fedde ɗimmere nde ko annduɓe juulɓe nuunɗuɓe tawa soklini ɗum en ko kisal deftere Allah nde e ngootaagu juulɓe. Ɓeen kuli-huli mum en pawii ko e wonnde, addani defte annabaaɓe yawtuɓe ɓee majjude walla jilɓude ko fireede ɗe e ɗemɗe goɗɗe e woppeede ɗemɗe ɗe ɗeen defte njippinanoo e mum ɗee maaya. Eɗen nganndi ɗemngal Hibru, ngal annabaaɓe Israa’iil adanɓe ɓee kaalatnoongal ko maaynoongal haa laaɓi ko saayonista (Zionist) en ɓe nguurtini ngal. Kono taw ngal nattii haaleede e nder Yahuud-en ko ene ɓura duuɓi ujunnaaje ɗiɗi. Ko seerenɓe maɓɓe (Rabbi walla Rabaay en), tan kuwtortonoo ngal e nder njuuluuji maɓɓe. Ko ɗum waɗi e ɓe noddiratnoo ngal “Lahson ha-Kodesh” (Ɗemngal Hurumeewal). Ko hono noon ɗemngal maɓɓe Armaayik, ngal ɓe kaalatnoo e saanga annabi ‘Isaa ngal ne, woppa maayi caggal nde Linjiil firaa e Latin,e Gerek kanum en e ɗemɗe goɗɗe. Mbele juulɓe ne so ngoppaama, gooto e mum en fof firii Qur’aan e ɗemngal mum so ɓooyi njeebotaako Qur’aan njondinoo tan e ko woni e ɗemɗe mum en ko? Kono eɗen mbiya ɓe kamɓe fof e jogaade kul-huli gooŋɗuɗi e anniyaaji tedduɗi ne, yoo hoolaare maɓɓe sellu. Allah ko podanɗo deftere mum wuurde e hisde haa bada, saanga nde o wiy nelaaɗo makko e simoore Hijr “Ko Minen njppini jaŋtawol(Qur’aan) ko Minen ndeenata ɗum.” (Qur’aan 15:9). Heen sabaabu goɗɗo kadi ko yiɗnoode ruuɗaade peeje anyɓe. Eɗen nganndi gila e garwanɗe Islaam, Nasraanyankooɓe e Yahuud-en salinooɓe Islaam ceeraano e daaraade lang ene kaɓoo ɗum. Ene jeyanoo e peeje maɓɓe firde Qur’aan e firngooji ɗi nuunɗaani ngam yiɗde jiiɓde hakkillaaji yimɓe e woɗɗitinde ɗum en Islaam.Mingan mo Manchester ene Habra e deftere mum Ancient Syriac Translation of the Kuran wonnde Qur’aan firaama e ɗemngal Siryaak gila e yonta Hajjaaj ibn Yuusuf, e saanga laamu Abdul Malik. Robertus Ketenensis firi Qur’aan e ɗemngal Latin e hltaande 1143. Seeraani ngila ndeen haa jooni Orientalist en ene pira Qur’aan gila e Latin haa e ɗemɗe Europ ɓurɗe huwtoreede joni ɗe, ko wayno Farayse, Engele, Almaare, e Italiyeere,ekn… Hono no mbiynoɗen dow too ni, Qur’aan firaama gila e garwanɗe Islaam kadi ene jokki gila ndeen meeɗani dartaade. Muhammad Hamidullah ene wiya e ngardiindi firo mum Qur’aan e ɗemngal Farayse, wonnde ganndo gooto biyeteeɗo Buzurg ibn Shahrriyaar jaŋtiima e deftere mum firo Qur’aan timmungo (kaamiilu o fof) waɗaama e ɗemngal Sindhi gila e hitaande 270 Caggal Hijra (Fergo Nelaaɗo). E saanga Muusa ibn Nuh, gooto e laamɓe Samaanidyankeeɓe, goomu ngootu annduɓe tafanooma ngam yoo pir Qur’aan e ɗemngal Farsi kanum e ɗemngal Turki. Nguun goomu, e hitaande 345 C.H, firii Qur’aan e ɗemngal Farsi kadi ɓe mbaddori heen firo-raɓɓikiniingo Tafsiir at-Tabari. Ndeen deftere,Tarjumeh Tafsir-e Tabarii, ene yiytee haa jooni e nder defterɗi. Center for Translation of the Holy Qur’aan, ko waalde nde pelle-balle (awqaaf) Iranaaje tafi e ballondiral Jaagorgal Iran Kalfinaangal Pinal e Islaam, ngam roɓindaade ko gollaa e firooji Qur’aan. Ɓe kabrii, tuggude e jibineede maɓɓe 1994 fayde jooni, ɓe ndoɓindii-ma fotde 4,306 tummbitere firooji e faccirooji Qur’aan, tawa gooli ɗum en ko 977 firooɓe e 101 ɗemngal. E hitaande 1776 Shah Rafi’uddiin firi Qur’aan timmuɗo e ɗemngal Urdu (kaalateengal e India e Pakistan), caggal ɗuum Shah Abdul Qadir kanum ne timmini firo mum Qur’aan e ɗemngal Urdu e hitaande 1790. Ene qiime hannde hakke 70 firo e faccirooji (Tafsiir) Qur’aan ene woodi e ɗemngal Urdu. Galle Laamiɗo Fahad Ngam Muulngo Qur’aan (مجمع الملك فهد لطباعة المصحف الشريف), tuggude e nde sosaa 1982 fayde jooni, o muulii firooji 55 Qur’aan e 39 ɗemngal. Ene jeyaa e ɗeen ɗemɗe, ɗemɗe Afriknaaje keewɗe ko wayno Pulaar/Fulfulde, Hawsa, Yoruba, Siwahili, ekn.. Ɗiiɗo yeruuji seeɗe ene yona e famminde en wonnde, firo Qur’aan hayso won nde wonnoo duko ne, hannde kam yiyannde ɓurnde jaalaade ko wonnde tana alaa heen. Walla boom ni mbiyen ko huunde waɗɗiinde e dow annduɓe juulɓe, hono no Arabi Sawdiya jogitorii ɗum hannde ni. Mbiyen tan Fulɓe natti jogaade hujja caggal nde laamu jogiingu kalifaandi Harmayni Sharifani (Makkah e Madiina) ngu daranii firde Qur’aan e nder ɗemɗe jananiyankooje. Si oon tigi yiɗii heɓude defte Al-Qur’aan piraaɗe he ɗemngal Pulaar/Fulfulde Yo o yahu ɗo:LE Coran Francais Peul par Dr. OUmar Ba Qur’aan he Pulaar Fuuta TooroQur’aaneere Teddunde nde Maniniraande E Haala Fulfulde Galle Laamiɗo Fahad Ngam MuulngoQur’aan:Pulaar/Fulfulde AdamaawaNdee ko dokkal alaa coggu, a awtoto pdf.Al-Qur’aanaare Teddune Nden Pular Fuuta Jalon,Jokkondir e Sajoh Bah ka Facebook
https://binndipulaar.com/2019/07/13/quraan-e-%c9%97emngal-pulaar/
Sayku Usmaan Ɓiy Foodiyo ko gooto emujaddiden ɓurɓe teskeede e nder daartol Islaam haa ɓuri teeŋtude noon e nder ɓaleeri Afrik. Dan fodio (firti ko ɓiy Foodiyo e hawsankoore) hono no o ɓuri lollirde, ko Pullo jeyaaɗo to leydi Hawsa. Ceerno Maamuudu Jah mo Pete (Fuuta Tooro) ene wiya ko o Demdemo (yettoode makko ko Dem) kadi iwdi makko ko Jamaa-Alwaali, diiwan Tooro e nder leydi Fuuta Tooro. Hayso ɗuum laatiima ne, tawat ɓe perii ummaade Fuuta fayde leydi Hawsa gila e yontaaji keewɗi. H.A.S. Johnston e nder deftere mumThe Fulani Empire of Sokotoene hollira heen doggol asko maɓɓe hono no ɓe mbinndiri ɗum ni, tuggude eMuusa Jokollotaaniiɓe gadiiɗo arde Birnin Konni e nder leydi Hawsa o haa yettii Muhammadu Foodiyo baaba mum Seyku Usman, taaniraaɓe sappo ene e hakkude he. Tuugnaade e ngoon asko Johnston ene qiimoo gargol lenyol Dan Fodio en e nder leydi Hawsa gila e hitaande 1450. Kanko Johnston o beydi heen wonnde: “Ko ɗoon ɓe ngonno nde Konu Askiya honi bannge hiirnaage leydi Hawsa, e ɓe tawaa ƴellitagol e jangol laamu Muhammadu Kanta ndaɓɓu balɗe, ɓe nanii kabaaru wonde konu Jukun en nana darii e damal Katsina kadi ɓe ceediima fusgo laamu Zamfara.” Ko ɓuri faayodin’de ni e jarde teskaade o wiy kanko Johnston, “ko kamɓe Fulɓe Toorankaawa (Toorooɓe) en ɓee ngadii Goobiraawa en, hono Hawsankeeɓe askitinteeɓe e nokku he ɓe, hoɗde e nder diiwaan he.”Kala ko waawi heen won’de kam, daartol nguurndam Seyku Usman ɓiy Foodiyo ene aywina daartol Islaam e nder Ɓaleeri Afrik kala, haa ɓuri teeŋtude noon e daartol lenyol Fulɓe ngol ɓe o jeeyaa e nder mum en ngol. Fulɓe ene njeyaa e lenyɗi Hiirnaange Afrik gadiiɗi naatde e nder diine Islaam. Daartiyankooɓe Arabeeɓe ko wayno Al Bakri, Al-Idriisi walla Ibnu Batuuta en fof ene ceedo jaajgol Islaam e nder Fuuta Tooro (Takrur) gila e teemedannde 11ɓre. Pergol Fulɓe aynaaɓe heewɓe ummaade Fuuta Tooro fayde fuɗnaange e naatondiral maɓɓe toon e lenyɗi goɗɗi Afriknaaji juulɓe, ko wayno Manndiŋkeeɓe e Hawsankeeɓe, ɓeydiima tiiɗtindeɓe e nder Islaam e saanga nde yoga e maɓɓe mbaɗti hoɗde e wuurde nguurndam saareyeejam. Nde tawnoo diine e pinal Islaam ko kanum ɓurnoo battinde e yiytinaade e nder saareejiBilad as-Sudaan. Bilaad as-Sudaan, hono no daartiyankeeɓe Islaamyankeeɓe adanɓe ɓe noddiratnoo ɓaleeri Afrik ni, ko cirfol worgo sahara tuggude e Maayo Atlantik to banngo hiirnaange haa yettii Mayo Woɗewo to bannge fuɗnaange. Wiyaama Islaam fuɗɗiima naatde e nder diiwaan he gila e teemedannde 8ɓre. Ko adii nde Islaam naatata e ɓaleeri Afrik, taw jokkondiral ene woodno hakkunde mum e Afrik Bannge-rewo, rewrude e lappi njulaagu Taƴcugol Sahara (Trans-saharien). Julaaɓe ummotonooɓe rewo ɓee ene ngaddatnoo njulaari mum en, ndi ngannduɗaa ene tawetenoo heen ndenndaangal geɗe peewnetenooɗe e diiwaan Mediteraani haa e leyɗeele goɗɗe dow mum. So ɓe njeeyi ɓe comoo ɗoon kadi kaŋŋe e lamɗam, nde tawnoo ko geɗe keewnooɗe no feewi e diiwaan ɓaleeri he. Caggal nde Islaam naati diiwaan o, binndol Arab fuɗɗii saraade e yaajde e nder diiwaan he. Ɗuum ɓeydii jokkondiral, waawde nanondirde e faamondirde; kisal e deeƴre; hoolaare ɓeydii e laabi hee kadi addani jahondiral e njulaagu hakkunde diiwaanuuji ɗiɗi beydaade. Nguun mbayliigu udditii damal naatondiral pine, jillondiral lenyɗi e ƴellitagol pine saarankeeje. Ko e nguun mbayliigu laamu Ganna jibinaa e teemedannde 11bre, ngu wuuri haa e teemedannde 13ɓre laamu woɗngu ɓurngu ngu yaajde e doolnude lomtiingu ene wiyee Joomaandu Mali. Duuɓi teemedde ɗiɗi caggal ɗuum laamu ngoɗngu ene wiyee Sonngaay jogtii araaray e nder Hiirnaange Afrik tuggude e teemedannde 15ɓre haa e nder teemedannde 17ɓre. E hitaande 1596 laamu Marok yani e Sonngay ngam yiɗnoode fawde junngo mum e dow kaŋŋe mayri. Haysinno Marok danyaani heen ko wonno sago mum koo, doole Sonngaay keli, laamu ngu feccii wonti leykon tokoson. Eɗen teskoo ɗiiɗoo joomaanduji fof noon, gaagaa nder keeri majji,eɗi njiimatnoo e laamuuji tokoosi gonɗi e nder diiwaan he ɗi, ɗi njoɓnoo ɗum en kubbal. To bannge fuɗnaage Sonngaay to laamu nana toon ene wiyee Kanem-Borno ene wiyee ko kanngu e Ganna njiƴƴi kono Kanem-Borno wuurii kanum haa e teemedannde 19ɓre. Hakkunde Sonngaay e Kanem-Borno ko ɗoon leydi Hawsa woni. Ko ndi fecciindi e diiwaanuji, heen gooto fof ene laami hoore mum hayso tawi e ɓe mbaɗdi tummbudu ngootaagu. Ene jeyaa e ko teskini e laamuuji jaŋtaaɗi dow ɗii kala, wonde ɗi kannji fof laamuuji nodditirtooɗi Islaam. Hayso keeweendi e yimɓe leyɗeele ɓe ngonaano juulɓe ne, haa ɓuri teeŋtude e dowrinkooɓe ɓe, laamɓe ɓee e ko ɓuri heewde e julankooɓe ɓee ko juulɓe ngonno. Laamuuji ɗi mahinoo ko e mbaydi laamuuji leyɗeele Islaam ɗe no mbaynii. Annduɓe ene ittananoo heen geɗal mawngal kadi jaŋde ene hurumanoo heen no feewi. Laamɓe ɓee ene ngaadorino yahde Makkah ngam hajjoyde rwrude Ejipta, so e ɓe ngarta ɓe ngaddora defte, heen sahaaji ni ɓe ƴettora toon annduɓe ko wayno seerenɓe diine ɓe ngadda ɗum en ɓe koɗna ɗum en e nokkuuji maɓɓe mbele ene ɓeyda sarde diine o e yaajnude ganndal e nder leyɗeele maɓɓe. Almudɓe kadi ene ummotonoo e leyɗeele he njaha janngoyde e nder duɗe Islaam mawɗe ɗe kala, ko wayno jaaɓi haaɗtirde Azhar to leydi Ejipt to ngannduɗaa laamuuji ɗi ene njogotnoo toon jipporɗe koye mum en, almudɓe ummiiɓe e nder ɗeen leyɗeele ko heen njippotoo tawa ko laamuji leyɗeele mum en njaltinatnoo hitaande kala ko ɗiin nokkuuji njogoraa. Diiwaan o e hoore mum duɗe keewɗe, mawɗe, kuɓɓii heen. Ganndal Islaam ene sarino no feewi e nderBilaad as-Sudaanummaade e Timbuktu haa fay Fuuta Jalon haa yettoyi Fuuta Tooro jaŋde ene saakinoo heen sanne. Usmaan Dan Foodiyo jibinaa ko e nder wuro wiyeteengo Maratta e nder ngootiri e leyɗeele Hawsankeeɓe wiyeteendi Gobir, nyalnde 29 lewru Safar, hitaande 1168 Fergo Nelaaɗo ene hawra 15 Decembre 1754. Baaba makko Muhammad Foodiyo, ko ganndo kuɓɓuɗo kadi nananooɗo e nder yonta mum e nder leydi Gobir. Ko o pullo tooroodo, galle maɓɓe ko ɓooyɗo anndireede ganndal e diineyankaagal. Ndeen jibinannde sikke alaa, rokki Usmaan fartaŋeeji ɗiɗi: danyde jannginooɓe tawa ko annduɓe dowrowɓe e rontude hurum e teddungal jibnaaɓe makko e nder ngo renndo ngo ganndal ko huunde teddinaande kadi annduɓe ko rokkaaɓe hurum, heɗanteeɓe. Duuɓi ɗiɗi caggal jibineede Dan Foodiyo, Muhammad Fodiyo e ɓesngu mum eggi ummaaade Maratta ɓe koɗoyi wuro ene wiyee Degel.Nde Usmaan danyi duuɓi naatirɗi jaŋde, baaba makko janngini-mo Qur’aan. O janngi kaɓorɗe e biyeteeɗo Abdu Rahmaan dan Hamada. O dali sariya e juuɗe Usmaan Binndoowo Bakebbi, o janngi e mum fannuji keewɗi ko waynofiqhu,lugha,nahwu, e gannde bayɗe no hiisa (mathematic), mbewu (astronomie), walla jime (poesie). Caggal ɗuum o yahi Agades to ganndo gooto Tuwaareg ene wiyee Seyku (sheikh) Jibriilu ben Omar, ko ceedtanonooɗo ganndal e nder diiwan ɓaleeri hee kala; ene wiyee so omo ɗannotonoo, e nder sate makko heen gelooɗi ɗiɗi ndimndata tan ko defte. Usmaan woni toon ko Allah haaji, o arti leydi maɓɓe, o fuɗɗii janngude Tafsiir e juuɗe Hasimiwu Basanfara o jokkitoyi e juuɗe bappaany makko ene wiyee Ahmadu dan Muhammadu Amiinu. Bappaany makko goɗɗo kadi ene wiyee Muhammadu dan Raji, kanum ne janngini-mo ganndal Hadiis. Seyku Usmaan, sabu ko ndeen innde o ɓurata hankadi anndireede, ko almuudo ceedtanaaɗo welde hakkille e yiɗde ganndal; ko o moƴƴo hakkille baawɗo reende kala ko o jannginaa, jaawɗo faamde. O fuɗɗiima winndude jime e neenewal makko Pulaar gila o suwaa heɓde duuɓi noogaas, ɗuum ene sedto udditaare makko e ganndal e feɗɗitaare makko e binndol gila ko o suka. Nde o heɓi hedde duuɓi noogaas ko ndeen o fuɗɗii waɗtude winndude e Arab, o winndi heen yimre makko arwaniire o mo jaara heen Nelaaɗo. Nde Seyku Usmaan heɓata duuɓi 25 taw o heɓii lijaasa (o rokkaa walla o duwana hono no almudɓe mbiyrata jooni ni), o heɓii yamiroore waɗtude jannginde. Ko ndeen o fuɗɗii jannginde almudɓe, ɓe ene jeyaa heen minyiiko ene wiyee Abdullaahi mo o hecci duuɓi sappo e ɗiɗi. O waɗti kadi waajaade,siftinde yimɓe diine mum en e noddude fayde e diine Allah. Ɗo seyku Usmaan ɗo noon, duwaneede walla reokkeede lijaasa firtaani gaynude jaŋde hono no almudaagal jooni-ni, alaa, ɗo makko ɗo ko ndeen jaŋde fuɗɗii. Kala ɗo o nannoo ganndo ene hoɗi walla ene yilli e nder diiwaan he o yettoto ɗum, o heɗtoo e mum, wooda ko o ƴoogi e mum. Ene wiyee e ndiin mbaydi o janngii e seerenɓe ko ɓuri teemedere. Waaju e Noddaandu (Da’wa) Seyku Usmaan fof e wonde haa jooni sanɗa jokkuɗo e yiylaade ganndal e wonde ceerno joom fosinaaji ne, haɗaani ɗum wonde baajotooɗo e noddoowo e nder diine Islaam. Sikke alaa, nootagol ngol yimɓe ɓee nootittonoo e noddaandu makko nduu e keɗtagol maɓɓe waajuuji makko ɗii, ɓeydiima suusnude-mo e softinde-mo he yaajnude da’wa makko o haa o yettinoyi ɗum e nder gure goɗɗe e nder falnde maɓɓe e leydi maɓɓe Gobir… [Jokku Taro] Nana Asma’u walla Neene Asmaawu, sabu ko noon woni innde ndee tigi, ko dewbo pullo lolluɗo he nder daartol Afrik kam e daartol diine Islaam. Neene Asmaawu (1793-1864) ko ɓiy Seyku Usmaan Dan Foodiyo, diidnooɗo laamu Fulɓe Sokoto o. Ko o dewbo ganndo, joom tiiɗndi e geɗal mawngal he nder leydi Sokoto (Nigeria), keɗananooɗo kadi o wonnoo… [Jokku Taro]
https://binndipulaar.com/2019/02/22/pulaagu-islaam-e-ganndal/
Ceerno Sileymaani Baal Fondateur de l’Almaamiya (1776-1890) ko deftere hesere nde Press Universitaire de Dakar (PUD) yaltini ko ɓooyaani. Wallifii deftere nde ko wiɗtiyanke biyeteeɗo Mamadou Youry Sall. Fayndaare deftere nde ko anndinnde yonta keso o, binndi oo gorko joom daartol puɗɗunooɗo waylowaylo e nder Fuuta Tooro haa woni sabaabu jibineede laamu almameeɓe, fawinoongu e dow ñaawooje dinee, nunɗal e potal. Wallifiyanke o ene siftina wonnde, Ceerno Sileymani Ball ko ganndo dowrowo kadi kaanake ŋana wonno. O haaɗaano tan e miijaade e fewjude kono kadi o gollirii ɗiin miijooji. O mahii laamu ngu hono mum alaano e ngaan tuma hay e leyɗeele tuubakooɓe( Europ). Ko leydi ndi yimɓe mum ene joginoo jojjannde suɓaade ardiiɓe mum en kadi ene jonginoo jojjannde addude yiyannde mum en e kala geɗe. “Tummbukutu (Mali) ene haale haa ɓuri teeŋtude noon to bannge yeeñcinde ganndal e binndol sabu ko yiytaa toon e ballifanɗe kanum e defte, kono diiwaan men Fuuta Tooro haa fayi Fuuta Jalon ɓurnoo heewde annduɓe, ko ɗuum addani Fuuta won’de leydi huɓɓundi”, Mamadou Youri Sall habri. Kanko wallifiyanke o kadi o siftinii wonnde ko Ceerno Sileymaani Baal artiri ndimaagu e nder Fuuta itti ɗum en e les kalifaandi safalɓe, itti maccungaagu rewrude e laabi demokaraasi e ngardiigu moƴƴu. “Hirjinimi e winndude nde deftere,” o wiy kanko wallifiyanke o, “ko miijaade o gorko ko potɗo anndeede. Miijo am yahi e yontande nde;sukaaɓe janngooɓ e duɗe hakkundeeje haa e duɗe dowrowe(Lycee) mballifiimi nde ɗo deftere nde kelle 70.” Ceerno Sileymaani Baal wallifii ko e Pulaar kono ko e alkule arab, ɗuum ene hollira wonnde renndooji Afrik kuwtorinooma binndol ngonaano renndooji leɓo tan (societe oral) hono no wiyretee ni. En mbinndiino hono no heddiɓe ɓee fof ni. Luɓinoɗen ko alkule arab ngam winndude e ɗemɗe men Pulaar, Soninkoore, e Wolof gila e teemadannde 15ɓere. Ko e ngaan saanga Faraysenaaɓe ne luɓii alkule Latin ngam winndude e ɗemngal mum en. Ko taƴondiral tan joli hakkunde mbaydi ndi kuwtortonoɗen adan ngam winndude e rontin’de ganndal ndi e mbaydi tippudi jaŋde kuwtorteendi jooni e Senegaal ndi. Binndol kuwtortonoɗen adan ngol ko alkule arab, nde laamu konoñaal ari haɓii ɗuum lomtini ɗoon binndi latin. Ɗemɗe men duñaa, janngatnooɓe e alkule arab ɓee keedtinaa caggal ko ɗuum waɗi njuɓɓudi men jaŋde hannde ndi heblata ko ɓe mbaawa taraade binndi hanki ɗi ko ɗuum waɗi ɓe mbaawa humpitaade golle e wallifooji baɗanooɗi hanki ɗi. Kanko Mamdou Youry Sall o wiy kadi: ”Eɗen kaala rewolison mo 1789 (France) walla mo Dowlaaji Dennduɗi Amerik kono en kaalataa mo men -laamu almameeɓe- waɗi noon ko duttorɗe kaalooje ɗum ɗe ngoni ko e alkule arab. E yiyannde makko waawi safrude ndeen ŋakkannde kadi artira jokkondiral hakkunde men e daartol men ko Duɗal Jaaɓi Haaɗtirde ngal waɗta jannginde arab hono no jannginirta latin ni, haa ɓuri teeŋtude e fanniɓe e daartol ɓe, mbele maɓe mbaaw humpitaade ko mawɓe men mbinnduno. Eɗen ciftina deftere nde winndaa ko e ɗemngal Farayse. Sewnde: Agence de Press Senegalaise (APS)
https://binndipulaar.com/2019/02/22/ceerno-sileymaan-baal/
E nder aduna he, kala balɗe sappo e nay (14) ɗemngal ene maaya. “Ɗo e hitaande 2100,” wittiyankeeɓe ɓe mbiy “feccere e ɗemɗe 7000 kaalateeɗe e aduna he ene mbaawi majjude te ko ɓuri heewde e majje mbinndaaka kadi eggaaka e leppi.” Ɗuum firti so ɗeen ɗemɗe maayi ma ɗe nawar laakara ngaluuji ganndal keewɗi, ko yowtii e daartol, pinal, e gannde taariindi maɓɓe. pine galɗuɗe ɗe joom mum en dontiniratno kala yonta rewrude e tinndi, daari, e jimɗi kono meeɗa winndeede. So ɗemngal ngal maayi alaa e sago yahdat e ngaal pinal no wonruno.
https://binndipulaar.com/2016/02/25/maaygol-kala-%c9%97emngal-ko-baasal-winndere-kala/
Galle muulngo defte “Les Editions Papyrus Afrique” habrii maa njaltin hannde, 7 Feburye, defte nay (4) e ɗemɗe ngenndiyankeeje ngam mawninde ciftorgol maayde Seek Anta Joop. Ɗeen defte ngoni: “Norwa e Cukalel” ko deftere sukaaɓe winndaa ko e Pulaar wallifii nde ko Baylaa Kulibali; “ Seex yi doon Wer Seen Yaay”, nde tinndoowo ŋana Jeynaba Gey ganndiraaɗo Jeewo; “Booy Pullo” ko deftere fento, wallifii nde ko Abdullaay Jah; nayaɓere ndee ko ko firo e ɗemngal seeraraare, Jime Leopold Sedar Senghor “A Kim Yook”. Papyrus Afrique ko Galle Muuloowo defte binndaaɗe e ɗemɗe ngenndiyankeeje Afrik.Fayndaare maɓɓe ko ƴellitde binndol e coñce e ɗemɗe ngenndiyankeeje Afrik. Papyrus Afrique sosaa ko e hitaande 1996, gila ndeen fayde jooni ɓe muulii 130 deftere e nder ɗemɗe ngenndiije hiirnaange Afrik. Ooɗoo galle muulngo mo ngannduɗaa sosi ɗum kadi ardii ɗum ko Saydu Nuuru Njaay, heɓii njeenaari(prix) Alioune Diop ngam ƴellitgol muulngo e nder Afrik e 2002. O heɓii kadi njeenaari dowrowri ngenndi Senegal ngam Yellitgol muulngo e nder Senegaal e hitaande 2005. Kanko Saydu Nuuru Njaay ne o fiilaama lefol teddungal biyeteengol “Chevalier de l’Ordre des Arts et des Lettres de la Republique du Senegal” e 2003. Ene jeyaa e defte ɗe Galle Muulngo Papyrus Afrique yaltini, defte Porofesoor Abuubakri Muusa Lam: “ Paalel Juumri”, Sawru Ganndal” e deftere makko waɗtindiinde nde “Fulɓe gila Heli e yooyo haa Fuuta Tooro”. Ko hono noon defte goɗɗe e Pulaar ko wayno “Jimol Maayo” ko deftere jime, wallifii nde ko Mamma Wan e deftere Kadeer Kah”Lelngo Alquraan” ko firo Quraana e ɗemngal Pulaar ɗeɓe njaltini ko ɓooyaani. Eɗen ciftina noon, Papyrus Afrique hayso ene jogii jinngol mawngol e ɗemngal Pullar ne, fayndaare maɓɓe mbiyɗen ko ƴellitide binndol e coñce e nder ɗemɗe Afrik. Ndeke noon wonaa e pulaar tan ɓe muulata. Defte keewɗe mulaama tawa ko e Wolof (Jolfe) walla Seereraare, ekn. Eɓe njogii kadi jaaynde winndeteende e Pulaar e Wolof ene wiyee Lasli/Njelbeen. Sewnde: APS
https://binndipulaar.com/2016/02/20/defte-kese-e-%c9%97emngal-pulaar/
Binndital kaayitaaji Moritani, Bonannde kala nde dow mum Daartol hollii ko ɓaleeɓe ngadii hoɗde e bannge rewo Afrik o kala, tuggi Esiip haa Rewo Moritani. Ngol hollii kadi, ko e teemidannde 15 (keen’siyeem siyeekal) safalɓe ɓe keɓindii e leydi ndi. Ngaal garal noon ko nde Islaam naati nde tan. Ɓaleeɓe ɓe mbismiiɓe, njaɓi renndeede etee tawa aldaa he lankude e heennaade. Waɗi noon e nder pinal mum en ina waɗi«koɗo teddinte». Kono Haalooɓe Pulaar mbiyi:«puuyɗo renndottaako neene». Ko ɗuum waɗi gila he keɓgol ndimaagu mayri, salɓe ɓe puɗɗii daɗɗude peeje lankirɗe ɓaleeɓe he ballondiral leydi Farayse. Gila kaan saanga haa jooni ko laamu leñamleñamaagu capataagu woni toon, tuggi he muttaar wuldu daddaa haa mohammed wuldu abdul ajiiju. Kala ngarngu ɓura ngon’ngu nguun ɓiɗtude, ngam ustude ɓaleeɓe e ɓeydude capataagu to daartol, pinal, jaŋde, renndo, faggudu, golle, goodal (kaɗgol kaayitaaji). Ko ɗuum wɗi ɓe mbayli daartol leydi ndi. Kala ɗo ɓaleejo hoɗnoo walla ɗo innanoo walla ɗo rewnoo walla ɗo male e ɓatakke mum ngonnoo ɓe mbaɗti ɗum capataagu. Yeru: Wuro Kummba SAL wonti kummbi saalek, Wuro A Taara wonti aɗɗaar… So a ƴeewii hannde Ayawuuji e Kaalirɗe Moritani kala ko capataagu. Nate defte walla ceede (kaalis) ɓurataa yiyde heen tan ko pinal maɓɓe (safalɓe, dampe, gelooɗi, leɗɗe tamarooje, tilliisaaji…). Jaŋngirɗe e keblirɗe jaŋde, jeeyirɗe e nokkuuji ɗaɓɓirɗi ngaluuji kala ko kamɓe haa ɗeɓaa sikkude woɗɓe ngalaa e leydi ndi. Golle e ngardiigu mum kala ko kamɓe hay so joom mum maraani mbaawka. Etee keeweendi maɓɓe, hedde 1960, nde leydi ndi heɓi ndimaagu mum, woɗɗaani 4 he nder 100. Tuggi ndeen, ngam yiɗde wojjin’de e aarabin’de, kala maroknaajo walla alserinaajo walla tiniisnaajo walla saharaanaajo walla tuwaaregnaajo boɗeejo walla palastiinnaajo, ina rokkee kaayitaaji Moritani. Kala ɓaleejo pullo walla sooninke walla jolfo walla bamaranke wiyee ko senegaalnaajo walla malinaajo. Hardaane kam ɓe kiisaaki ko neɗɗo so wonaa so ɓe njiɗi ɓeydude keeweendi maɓɓe aarabaagal to bannge limoore. Gustugol maɓɓe ɓaleeɓe haaɗaani ɗoon. Sahaa e sahaa kala ɓe njuɓɓina jagge walla warngooji: hitaande 1966 (duuɓi jeegom caggal nde Moritani heɓi ndimaagu mum), 1979, 1983, 1986, 1987, 1988, 1989, 1990, 1991, 1992,… Ɗum ɗo ko duuɓi ɓurɗi bon’de ɗi, kono e nder hakkunde majji gure walla yimɓe walla neɗɗo walla jawdi ɓaleeɓe meeɗaani fajjude halkeede. Ɓe ngustira ɓaleeɓe kadi to bannge kaayitaaji. Ko adii ɓe mbonni inɗe ɓaleeɓe afriknaaje kala. Ɓe lomtini inɗe safalɓe. Ɓe puuntiri ɓaleeɓe ɓe won’de inɗe ɗe ko inɗe islaam, tawa ko goongɗi ko ko inɗe maɓɓe tan. No paamir-mi neɗɗo ina waawi wiyeede Hammadi walla Dikko walla Dukkuree walla Ndey walla Dah wona juulɗo. Wiyeede Aliyyu walla Faarmata tan ɓolo naatnataa Aljanna. So tawiino ko ɗuum kay Aljanna wontata ko weeɓa.Sammba Cooyel Bah e seppooji Salaare Pari Ɓe kaaɗaani ɗoon, kala ɓaleejo peewnanaaɗo kaayit ɓe mbaɗa heen juumre he innde mum, nde tagnoo ko kamɓe ngoni heen. Hitaande 1998 ɓe njuɓɓini binndital “biyetenoooooongal” kadi kisal kaayitaaji. He ngaal binndital hawri ko he sahaa maawuyaa, laamɗo ƴiiƴiiwo o. Hay so aɗa jogii kaayit omo war maa walla omo yaltin maa leydi Moritani fayde Mali walla to Senegaal. Kadi nokkuuji keewɗi e kaɓɓirɗe binnditorɗe huɓtidinaaka to nder leydi e to caggal leydi. Ko ɗuum tagi heewɓe mbinnditaaki e kaan saanga to bannge ɓaleeɓe. Kono ndeke bonannde kala nde dow mum. Ɗi boneeji kala limtaaɗi no mbayi heewde addanaani “Sammba Jaanga” en ɓuuteede. Ko ina wona duuɓi ɗiɗi pawɗi, ɓe njolni goɗɗum ko momtata haa ɓiirta lahal, “binndital kisnugol kaayitaaji Moritani” (aarollomaa). Ko ina wona jooni duuɓi keewɗi leyɗeele tuubakooɓe ɗe ina ndikkii haɓde he “bahe ɓiɗtooje bommbooje mbonna” (Teerorismo). Haa teeŋti gila njanngu laaɗe diwooje boomaare to leydi Amrik. Mbele ɓe poola hare nde alaa he sago ɓe cosa huunde ko eɓe mbaawa fawde juutɗe maɓɓe he kala neɗɗo ɗo waawi won’de. Ko ɗuum jibini peewnugol kaayitaaji biyeteeɗi “biyoometiri”. Ko mbele hay gooto majjirtaaɓe e les Asamaan o. Ɓe puɗɗorii leyɗeele maɓɓe (Orop e Amrik). Ɓe ndewni heen leyɗeele paayaaɗe walla ɗe boowe laaɗe mum en ko mawɗe, ɗe koolnaaki (Kodduwaar, Senegaal) walla leydi ndi ina tuumaa jibin’de bahe ɗe (Moritani, Mali, Alseri). Ko ɗuum waɗi so on mbaɗtii hakkillaaji ngaluuji baɗaaɗi e masiŋaaji binnditte ɗe ko kamɓe mbaɗi heen, waɗi noon heen bannge ko ɗum haaju maɓɓe. En kaalii won’de laamuuji Moritani ɗi kala njikkiima jikku momtude walla ustude ɓaleeɓe leydi ndi. Ko ɗuum tagi laamu hannde ngu jaggi binndital ngal waɗi heen sarɗiyeeji keewɗi ɗi ina haɗa ɓaleeɓe leydi ndi winnditaade: -kala binndittooɗo ma o adda binndital hitaande 1998 ngala -kala mo dañaani duuɓi 45 hay so ina jogii kaayitaaji Moritani kala walla ina winnditinoo hitaande 1998 winndittaako so jinnaaɓe mum ɗiɗo mbinnditaaki so ɓe nguuri. So ɓe nguuraani maa joom mum yaha waɗoyaa seedantaagal maayde hay so noon nde ɓeen maayi nde ɗuum mawninonooka e leydi ndi. Etee to waɗetee to ko kamɓe haɗooɓe ɓe ngoni toon. -ɗo e leydi Farayse ɓe ɓeydi heen kadi binndittooɗo kala ma o adda “seesuur”. Kadi won ɓe e Orop fof ko to Farayse tan mbinndittoo. Waɗi noon ko eɓe nganndi ko ɓaleeɓe ɓe ɓuri won’de e Orop. Kadi kamɓe so yimɓe maɓɓe ngarii winnditaade, ko njiɗi kala njogoo e kaayitaaji, ina newnanee haa moƴƴa, hay gorol ɓe mbaɗataa. Ɗum ɗo ko yeruuji seeɗa ɗi cuɓtii-mi e gaggaaji binndital ngal, kono goɗɗi keewɗi ina keddii ɗi ngasataa. Nde binndital ngal fuɗɗii nde nokku binnditirɗo kala goomu hellifaaɓe seedtotooɓe moritaninaagal neɗɗo ina sosaa ɗoon ngam kala neɗɗo garɗo so ina jogii kaayit Moritani walla o alaa so goomu ngu seediima moritaninaagal makko o winnditoo. Waɗi noon eɗen nganndi won wonɓe e leydi ndi tawa gila “maayɗo ina yeenee” tawa ngalaa kaayitaaji. Kono ɗiin goomuuji kala he woodde kala garɗo ina winnditoo ɓe mbiya “alaa jooni min puɗɗortoo ko binndital 1998 haa gasa caggal ɗuum heddiiɓe ɓe ndewa heen, mbaaree seesa gooto kala ma o winndito”. Gila ndeen mbiyi-mi ɗum ko pittol woni ɗo, ngati so tawii wonaa ɗuum holi liggey goomuuji cosaaɗi ɗi? Nde binndital ngal fuɗɗii nde kadi, kala ɓaleejo garɗo ina winnditoo laaɓndee so ina waawi janngude simoore nangam walla nanngam. Walla o laaɓndee so mo anndi wooto he gure safalɓe rewo. Walla o laaɓndee gooto he taaniraaɓe safalɓe ɓennuɓe. So kaayit makko ina waɗi juumre, nde ɓe mbaɗnoo, o wiyee yo o yah to ñaawirdu (tirbinaal), etee toon ko salatooɓe maɓɓe ngoni toon. So hay so gooto he jinnaaɓe makko ina maayi kaayit fiɗnde maayde nde ina waɗatenoo e falndeeji (meeri), kono caggal ɗuum ɓe caltii, ɓe nawti ɗum to ñaawirdu maɓɓe. Caggal ɗuum wonnoo ko kala mo dañaani 45 ma adda binndital jinnaaɓe mum, ɓe mbaɗti laaɓndaade binndital miñiraaɗo walla mawniraaɗo walla baabiraaɗo tokooso hay so joom mum ɓurii 100 hitaande. Ellee neɗɗo wonataa bajjo walla ellee neɗɗo kala ina jogii baabiraaɗo tokooso. Gila nde ɓe kaali 45 ɗi, mbiyi bonannde momtugol ɓaleeɓe ngol ko ɗo ɓuri won’de. Hiisa men, ko keeweendi yimɓe ɓuri won’de ko les 45. Kadi ɓesnguuji men kala jaŋɗeele mum en njogori ko bon’de. Waɗi ɓe toɓɓude nde rogere ko kayre woni cukaaku gu, ɗuum ko wardude leñol ɗaɗi. Dow duuɓi 45 heewɓe heen maayii woɗɓe ɓe nana tiindii he yaltude nguurndam semmbe. Ɗo e Orop, 99 e nder 100 ko ɓaleeɓe ngoni heen. Ɓuri heewde heen ko jogiiɓe kaayitaaji Moritani ɓe ngalaa seesuur. Rewi heen ko mooliiɓe. Rewi heen ko waɗtuɓe kaayitaaji leyɗeele ngoni ɗe, etee ɗuum ko ko jaɓanoo to Moritani. Ko ɓuri heewde he laamɓe Moritani ɓe ko kaayitaaji ɗiɗi njogii haa e tati, eɓena ɗoon ɓiɗti e naafki. Kono ngam salanaade ɓaleeɓe ɓe, mawɗo leydi ndi wiyi jooni ko kala baɗɗo kaayit leydi ngonndi ma a winndamo ɓataake ɗaɓɓande ina yiɗi heddade he moritaninaagal mum. Ɗuum noon eɗen nganndi ko firti, ko salaade. Jogiiɓe seesuur ɓe ɓuri famɗude, ko ɓe seeɗa. Etee nde tagnoo laamu ngu ina anndi kala jogiiɗo seesuur waawaa hesɗitin’de kaayit mum so gasii so wonaa o adda ɗannorgal (paaspoor) makko Moritani kesal, ngal biyoometiri. Etee ko ɓuri heewde he kaal seeɗayal yimɓe winnditaaki 1998. Kadi ko ɓuri heewi he kaal seeɗayal jogiiɓe ko ɓe laaɓndii ko so arii winnditaade ɓe laaɓndoo ɗum goɗɗum walla so naatnii ɓe caloo ko aldaa he daliilu. Banndiraaɓe ɓe ngaraani winnditaade moritaninaaɓe to Orop. To Kodduwaar, to Arabi Sawdiit, to leyɗeele golfo, ɓe mbinnditii he deeƴre e nuunɗal nde tagnoo ko kamɓe ngoni toon. Ko haawnii heen hay maawuya, laamɗo ƴiiƴiiwo o, mo polli laamu mum dogi mooloyii, winnditii ma. Miin kam mi ɗo laaɓndoo holi to o heɓi paaspoor?, kadi he laabi moolayru o fotaani jokkondirde he laamu makko. Jooni ko mbiynoo-mi laaɓndogol binndital 1998 ko pittol ko arii. Gila ɓe puɗɗii ngal rewaani tawo laawol etee ɓe ngasnaani winnditaade ngal tan ɓe ngaddi bone goɗɗo, yo binndital toɗɗe ummane tuggi 25/07 haa 7/09/2013. Ɗuum firti banndiraaɓe, ɓe njogori winnditaade ngal binndital toɗɗe tan ko winnditiiɓe biyoometiri tan. Ɗuum kala mo winnditaaki ngal hay so ina joginoo kaayitaaji Moritani e ɗi toɗɗe ɓennuɗe kala waawaa winnditaade ngal ɗo saka toɗɗoo. Timminɗo duuɓi toɗɗaade waawaa toɗɗaade. Firti ko ɓe keɓtinaani ɗum won’de moritaninaajo. Tawa noon tuwaareguuji woɗeeɓe, alserinaaɓe, maroknaaɓe, palastiinnaaɓe hesɓe pul ina njogori toɗɗaade. Bonannde caɗeele pawaaɗe he binndital ngal jibinii finnere mawnde to nder leydi e to caggal leydi Moritani. Lanndaanji e pelle goonga, jiɗɗi deeƴre, potal leƴƴi Moritani ɗi ngonaa arini en ndilli, kaalii, ngaybinii yo penaale pawaaɗe he binndital ngal itte. Kono laamu ngu nde tagnoo ko teyngu jaabawol mum heen ko fiyde e sokde e gaañje e warde. Lamin Manngaan mo Kumballi ɗi paali bara, jiiñcooji ɓalli jaambareeɓe ŋata, fiyaa yani. O suuɗdii leppi leydi kono o suuɗdaaki gacce min njejjittaa. Gila ndeen, barɗo e barnuɗo kala ina njokki bakkaade hono no wuldu arbi en nii. Eɗen njetta ɗo ko heerii kala neɗɗo walla lannda walla fedde, ko suuɗii walla ko weeji gadduɗo ballal mum he ittude nde fenaande woɗeere coy no ƴiiƴam. Kono njettoor keeriiɗo he ɓesngu tokoosu haa teeŋti he fedde “Haa Mem-Maa Moritaninaagal Am”. Eɗen eeroo nde yimɓe njokkata salaade ɗe penaale momtugol ɓaleeɓe. Ngati aduna men hannde o neɗɗo waawaa wuurde e les Asamaan o tawa alaa kaayitaaji. Kaɗɗo neɗɗo kaayit, haɗi ɗum ko goodal. So on teskii ma hannde hay jawdi, hay teew mbaraangu ina waɗanee kaayit. Ngo eeraango noon e ngo fayi he ɓaleeɓe ɓurɓe jooteede kono he safalɓe daraniiɓe ngoonga so ɓe ngoodi. Ngati yimɓe waɗooɓe ɗe golle ngonaa yiɗɓe Moritani, miin nanngu-mi ko ɓe njeyaaka e Moritani. Ko bonnooɓe tan so welii keddoo, so bonii ndoga. So ɓe njeyaa e leydi ndi walla eɓe njiɗi ndi eɓe poti miijaade nguurndam ɓesngu maɓɓe e taaniraaɓe maɓɓe arooɓe. Yeru tan en njiyii ɓiɓɓe Itleer wayluɓe yettoode mum en ngam hersude. Haalooɓe pulaar noon mbiyi: “ Aduna ko dannga waandu, waɗa jaaɓe waɗa murtooɗe” e “Aduna ko ngaynaaka jontaaɗo kala forloyaa”.
https://www.lowre-pulaagu.com/index.php?option=com_content&task=view&id=898&Itemid=135
Barak Obamaa toɗɗaama yo jokku golle e hoore laamu Dowlaaji Dentuɗi (50-49)! Woote ɓurnooɗe tijjeede e ɗii lebbi ɓennuɗi e nder winndere ndee njoofii ñalnde Mawbaare to Dowlaaji Dentuɗi. Hakkunde Republican e Democrat en ɓe Hooreejo leydi jooɗiiɗo hannde oo ardii, hono Barak Obamaa, ena hulanoo maa toɗɗe ɗee ɓittu. Kisa ɗe ɓittii haa wooroo sabu hade jamma oo woɗɗoyde, Dowlaaji keewɗi puɗɗinooma wojjude (Lannda Mitt Romney) haa woodi fuɗɗiiɓe faayande Obamaa. Kono woote Dowlaaji Dentuɗi ena seerti seeɗa e ko ngoow-ɗen yiyde e demokaraasiiji goɗɗi. Wonaa daaɗe tan kokkata kawgu kono ko won e dowlaaji alaa e sago joom mum poola heen nde mbaawa heɓde "daaɗe toɗɗotooɗe" (electoral votes).Woote ɗee ena ɓitti no feewi e dowlaaji reeŋtuɗi bayɗi hono Ohio walla Florida sabu Mitt Romney ena sukki e President Obamaa ɗo baɗii (49-49) hay so tawii ko Obamaa ɓuri-mo daaɗe. Kono doole e dowlaaji dowrowi ɗii kala ko Barak Obamaa fooli e majji hay so tawii kadi wonaa liɓa daroo. Obamaa ardii kadi e dowlaaji keewɗi ko wayo hono Colorado, Massasuchetts California... Hol ko waɗi Mitt Romney haweede e ɗee toɗɗe? Eɗen mbaawi wiyde Republican en kaɓaama tigi sabu ko ɓe keɓi e ɗaaɗe e ɗee woote ɓuri ko John McCain heɓnoo e toɗɗe 2008 ɗee. Kadi won e dowlaaji maɓɓe keewɗi ɗo ɓe piyi Obamaa. Ɗiin ko dowlaaji ɗi ɓe meeɗaa waasde e daartol walla ɗi ɓe keewaani waasde, wano Nebraska (Romney 61- Obama 38), Arizona ( 53 - 46), Utah (73 - 24). Kono eɗen nganndi hay so Obamaa heɓaani riiwtude caɗeele faggudu e ŋakkere golle, won martaba mo o haɓi e fanniiji goɗɗi ɗi ngonaa sara e nguurndam ɓesngu Dowlaaji Dentuɗi. Kawgu makko mawngu e dow saram-boomooɓe haa teeŋti e warngo Ben Laden ena jeyaa e ko haɗi Mitt Romney foolde-mo e dawrugol caggal leydi. So aɗa haɓa e baawɗo-ma e waawaa feewnitaade no Fulɓe mbiyrunoo nih. To bannge faggudu, ena siiftoree kopporeeje keewɗe ɗe e waɗi e mbaylaandi werlaaji ngam danndude liggeyaaji. Kono kadi ummanaade-mo sosde Obamacare ngam gooto kala ena heɓa safaare so rafaama, haa teeŋti e ɓe ngalaa doole no feewi ena jeyaa e ko addani-mo daaɗe keewɗe e nokkuuji tiiɗɗi ɓayɗi hono sato gure mawɗe ɗee walla e wootooɓe ɓaleeɓe e Hispanik en. Mitt Romney noddii Barak Obamaa "ngam mande ɗum e poolgu mum". O haalii haala njooɗka sanne so wiyde "ndokkondiren juuɗe e President Obamaa ngam ɓamtude leydi men sabu ko ene kala ndenndi-ndi. Ko waawi wonde kala, kawgu Obamaa udditii yonta goɗɗo e dawrugol Dowlaaji Dentuɗi, kono kadi udditii hello woɗngo e dowrugol DD fayde caggal leydi sabu poolgu nguu ena jeyaa e ko Obamaa sabbinoo ngam ɓamtude ginol. Eɗen mbiya tan yoo Obamaa jogoto jam. Kono so a heɓii heen jam yoo addu jam e nokkuuji keewɗi sabu ko Alla hokki-mo duwaawu mo o foti huutoraade ngam ɓeydude jam e winndere ndee, ustude mette e hareeji, hokkude hakkeeji haa timma.
https://www.lowre-pulaagu.com/index.php?option=com_content&task=view&id=882&Itemid=135
Gudlak Jonatan (Hooreejo Nijeriyaa) Keenya 22 Mayu 2012, Lamorde Nigeria wiyi aɓayi Amirka waɗta Boko Haram nder MOBLE KULNOOJE Duniyaaru. Janaral Andrew Owe Azazi, hooreejo carwo paddal Nigeria wanngini haalakan ɓaawo meto maako be mawɓe lesdi Amirka ha Wacinton. Ambasador Nigeria ha Amirka Purofeso Ade Adefuye wiyi Nigeria sali ngam waɗugo non waɗtan himɓe Nigeria yahooɓe lesɗe yaasi nder ɓilla linciti nawɗi ha pirduɗe lesɗe waylaaje. Purofeso man wiyi, Laamorde Nigeria waawan darnugu masiibu Boko Haram.Balle ko saali ɗo, habaaruuji nder Amirku ɗon kolla, woɓɓe nder Hiitooɓe Lesdi Amirka kabdata Amirka man waata Boko Haram nder MOBLE KULNOOJE. Hiitooɓe man kolliti Boko Haram ɗon haɓa be Amirka be Duuniya fu ngam jum waɗi ɓe petti maadi Kautal Maaru(UN) ha Abuja Nigeria. Moodiɓe 20 hande nder Amirka man bo, ɓaawo linctal maɓɓe mbi: waatugo Boko Haram nder MOBLE KULNIOOJE ɓedda nan ɓe sembe ha duunyaaru on tan. Nder moodiɓɓe woodi Dokta. Jean Herskovitz, iga Yunibasti Sitet New York, Ambaasado Amirka ha Nigeria mo naane, John Campbell, and Najeeriyaajo Dokta Rita Edozien, iga Yunibasti Michigan Sitet. Moodiɓɓe man mbi: Waatu Boko Haram nder MOBLE KULNOOJE harminan woldego be maɓɓe dow kiiti Amirka. Nden bow ala no ɗun narrira be maɓɓe ngam wala no ɓe mboldete nder kiiti les man. Lesdin Nigeria ni jaɓayi ɗun waata Boko Haram nder MOBLE KULNOOJE amma ɓilla ɗon ɓesdo nder Amirka dow lamorde lesdi ndin waɗa non. Hajjotani, lesɗen ɗon mbolda ha Amirka dow haala man.
https://www.lowre-pulaagu.com/index.php?option=com_content&task=view&id=853&Itemid=135
Kabaaru oo yanii gila kikiiɗe wonde Fran¨ois Hollande hawii Nicolas Sarkozy (51,9 - 48, 1) e lofu ɗiɗaɓu toɗɗe laamɗoyaŋkooje Farayse. Kono hay gooto yamiraaka saaktude walla haalde njaltudi ndii e mejaaje faraysenaaje. Ko goonga sonndasuuji ena ndokkunoo-mo kawgu gila kampaañ oo fuɗɗaaki, kono Nikolas Sarkozy wonnoo ko e artude ena sukki e makko haa sikkaa ma o hefto-mo. Kono Hollande ena toowondiri e mkko to toɓɓe e ko sonndasuuji mbaayini ɗee jonte kala. Ngati heftaade ndee yolnde wonaano ko newii e nder balɗe daɓɓe hay so Sakozy haɓaama tigi.François Hollande yaltinii Farayse e duuɓi ɓurɗi mettude e daartol mumɓadingolto bannge laamagol e hormaade sarɗiiji e ko luutndinooɓe ɓee kaali. Kadi nguu kawgu ena jaɓɓoraa weytaare alaa ɗo haaɗi e nokkuuji arani-en, ɗanniyaŋkooɓe e Faraysenaaɓe ummiiɓe e leyɗeele goɗɗe. Sarkozy jeyaaa ko e hohooɓe Farayse ɓurɓe añde arani-en. Kala konngol o wowli, omo joopoo heen kala mo jeyaaka e ɓe o nanngi ko Faraysenaaɓe asli. Kono ko ɓuri ɗum bonde ko no o waylorii hakkunde lofuuji ɗiɗi ɗii. Nde wonnoo o ari ko caggal Hollande e lofu ngadanngu nguu, o fuɗɗii haŋkadi wowlude konngi gañgu e nefofeewde e arani-en e Orop ngam ɗaɓɓude daaɗe wootannooɓe lannda ngañamleñeeɓe mo Marine LePen (FN). Ngoo hello ngo Farayse uddi hannde daartol mum koteskingo sabu lannda Sosiyaalist en mbayrii laamaade hoore leydi Farayse gila e François Mitterant. Caggal nde Lionel Jospin e Segolene Royal kawaa e 2002 et 2007, François Holande wontanii PS momti gonɗi hay so tawii hay gooto sikkaano omo ara haa ɗoo. Ciftoren wonde ko Dominique Stauss Kahn wonno tammbiiɗo yaakaare ittude ɗoo Sarkozy gila nde toɗɗe ɗee koyɗaani fuɗɗeede. Kono feere DSK bonii e suudu Hotel Sofitel mo New York, ñalawma mo o tuumaa ƴeeɓo suka debbo Ginenaajo biyeteeɗo Nafisatu Jallo... Gila ndeen, araani, Hollande ko kanndidaa wonnoo e pooɗondiral hakkunde PSnaaɓe ngam ɗaɓɓude kanndidaagaljappeere laamu Farayse. Kono heewɓe oo sahaa ena njawi-mo seeɗa sabu makko waasde jogaade nguurka ɗowgol laamu. Ɓe mbiyi alaa ko o meeɗi ardaade so wonaa Conseil General, wadde o waawaa ardaade leydi. Kono Sarkozy weeɓnanii-mo golle makko nde bonni laamu mum haa boni: somaas heeɓii ɗo meeɗaa heɓde e Farayse, laamu nguu ena jiiɓii e geɗe fenaande e yiɗannde ɗe laawol woni e hiñtaade. Sarko e hoore mum kadi wiyaama ena famɗini jappeere ndee sabu makko waasde nuunɗude walla hormaade ngonka hooreejo leydi. Farayse yiiltii laana ngonka mum, waɗii Holande e baar, kono hol to fayaa? Maa Pulaagu.com artu e oo kabaaru ngam faccirde kuccam leydi ndii to bannge dawrugol, faggudu e Orop.
https://www.lowre-pulaagu.com/index.php?option=com_content&task=view&id=841&Itemid=135
Hannde Mali koko feccaa, rewo ngoo woni ko e juuɗe Tuwaareg-en, ɓe fedde Dillere Ngenndiire ngam jeytaaare Azawad (MNLA), wonndude e Al-qaida Magreb mo islaam (Aqmi). Bannge worgo ngoo woni ko juuɗe kooniŋkooɓe follunooɓe horeejo leydi ndii hono Aamadu Tamaani Tuure (ATT), ñande naasaande (alkamiisa) 22 Mbooy 2012. Eɗen ciftina Tuwaareg ɓee ɓooyi haɓaade laamu Mali ngam jeytaare mumen. Ɓe ngummitini jeyli ɗii ko ñande mawbaare (talaata) 17 Siilo. Caggal nde ɓe ngaddori otooji keewɗi e njogitaaje doolnuɗe, ɗe ɓe itti to Libi, tuma nde foolaa Kaddaafi. Tawnoo ko ɓuri heewde e maɓɓe ngonnoo ko kooniŋkooɓe joginooɓe ndeenka makko. Firti ko ɓe fanniyaŋkooɓe tigi to bannge koonikaagal, yanti heen kadi e ɓe ganndi jeereende ndee no ɓe nganndiri jaybaaji maɓɓe nii. E fawaade ɗuum kadi Aqmi rokki ɓe juuɗe, tawii ina qiimndaa tolno mumen to bannge limoore hakkunde 500 e 1000 neɗɗo fawnde kaɓeteeɗo. Eɗen ciftina kadi wonnde Tuwaareg-en ɓee peccii ko e leyɗe 3 yummaaje ( Niiseer, Alseri e Mali). Ɗum waɗi e ɓe ɗomɗunoo ko ɓooyi heɓde ngenndi maɓɓe keertiindi, waɗde firti ko wonaa Tuwaaregnaaɓe Mali ɓee tan ngemmbii e ndee hare. So en njiɗii faamde ko ummitini ndee hare alaa e sago njehen to Libi, to ngannduɗaa Mu’ammar Al- kaddaafi e ko waawi haaleede mum fof ko kañum laatinoo baafal kallinoongal ɗii muuyooji. Ngati ko ɓuri heewde e ɓeeɗo ina njoginoo toon golle, kadi ina nanantunooɓe mo to bannge yamiroore. Kono caggal nde laamu makko yani ɓe nattii toon horsude e gite ɓiɓɓe leydi ndii, sa bu Kaddaafi waɗnooɓe tan sawru mum nii ina fiira kala ɗippuɗo e ɓesngu leydi ndii. Ndeen noon alaa e sago gooto fof hoota to jeyanoo, gila e Tuwaareg ɓee, haa safalɓe Muritani haa heɓi ɓaleeɓe heddiiɓe ɓee kala. Ndeke sikke alaa haade kay wonii kootol waɗɗiima hoɓɓe ɓee kala haa teeŋti e Tuwaareg-en ɓee, ɓe pellitii artude. Kono haade e ɓe pawi juuɗe maɓɓe e kaɓtorɗe mawɗe keewɗe, gittaaɗe e nder tuddule ( baasuuji) kooniŋkooɓe Libi, yantude e goɗɗe dañaaɗe e balle leyɗe tubakooɓe ngaynotenooɗe e nder jeereende Libi ngam wallitde luutndiiɓe Kaddaafi. Ɗeeɗo kaɓtorɗe wondude e ko ɓuri 2000 neɗɗo ubbitii miijooji maɓɓe ɓooyɗi desandooɗi e nder hakkillaaji ɗi njejjitanooka, dañƴi fartaŋŋe ubbiteede jooni. Yanti heen kadi e yananeede ɓe doofɗugol kooniŋkooɓe Mali. Kooniŋkooɓe Mali fotnooɓe daraaade e riiwtude ɓee Tuwaareg-en serindiiɓe e feccude leydi ndii, nduttitii ko e follude laamɗo mumen. Pollugol jibinngol luural, waɗi uure wonnde e nder ɓernde Mali, wonti ko Pulaar wiyatakoo « so guppoowo aani tuuta e juuɗe mum.» Ko ɗuum ɓeydii rokkude semmbe serindiiɓe ɓee e yaawde heɓtude rewo leydi ndii fof. Nii woni Mali nana wonndi e uube ɗiɗi e dow ɓernde mum tee hay wootere heen yiitanaaka tawo safaara cillinoowo. Dental faggudu leyɗe Afrik Hirnaange (CEDEAO) gijiima, girbiima folliŋkooɓe Aamadu Tumaani TUURE ɓee, kono haydara gasaani tawo. Ngati ɓe caliima o arta, hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii addaama kono haydara waylaaki e ngonka kaa. Mawbaare 01 Duujal 2012 pellondiral waɗii hakkunde folliŋkooɓe ɓee e ɗooftiiɓe ATT ɓee, waɗii 15 maayɗo. Tee bannge rewo too nana jokki wonde e les njiimaandi Tuwaareg-en ɓee e Aqmi. Ko woni goonga koo, hannde Saahal ngal fof woni ko e kulhuli mawɗi e bone nguu ñaw mbonngu ndaaɓoowu haa teeŋti noon leyɗe baaɗe no Muritani e Niiseer. Hannde hooreeɓe leyɗe Saahal ɗee fof lelortoo ko bannge, ina putti gite mumen e ko woni Mali koo, sabu e ɓe nganndi « bone ficcat laaci. » Ngati e liɓgol laamu Kaddaafi nguu fetelaaji e kaɓirɗe keewɗe cariima, caaki e nder oo nokku, e nder Afrik e Aduna oo kala. Tee eɗen nganndi yoga e leyɗe ɗe kaalɗen ɗee ngalaa hattan reende keeri mumen. Lefol Saahal ngol ko tuggude Muritani haa heɓi Eriteree, eɗen nganndi oo nokku ina njogii caɗeele goɗɗe ko wayno heegeeji, ñabbuuli... Hayso eɗen nganndi won wiɗtooɓe njiiti ko ɓooyaani koo wonde ngal ɗoo laral leydi fof fawii ko e dow weendu mawndu heewndu ndiyam fotndu e ¼ maayo meediteeranee. Ko ɗuum ittaani ɗomka e heege tawo haade ɗam ndiyam yettaaki juuɗe, heɓaaka tawo. So en ngarti e Mali, hayso eɗen nganndi kam ATT yiɗnoo ko feere yamyamre, kono o feldaa tan ko yiɗde jam fotaani haɗde neɗɗo jootoraade e heblanaade bone (hare). Hannde eɗen mbaawi wiyde leyɗe takkiiɗe ɗoon ɗee fof, ngootiri heen fof nana woyana Mali. Kono ko woni goonga koo woyanta ko hoore mum, sabu anndaa so ina jogori daɗde e ɗee bone ɗeɗɗuɗe hannde Bamakoo ? Aduna oo hannde no diidori hakkillaaji mumen keeɗti ko e oo nokku, ngati ko ɗoo Al-qaida heddi ɗo ɓuri wuurde e nder winndere ndee kala. Eɓena kamƴi ɗoon tubakooɓe heewɓe, ina jeyaa heen farysenaaɓe 6. Ko ɗuum waɗi jam artude ɗoon wonaa leyɗe koɗɗe ɗoon ɗee tan ɗum toɗɗii, ko ngoƴa winndere ndee kala.
https://www.lowre-pulaagu.com/index.php?option=com_content&task=view&id=838&Itemid=135