Fula
stringlengths
16
256
On sait ue la principale cause de lchec de la rforme de ujunere e teemedde jeenayi e capande jeenayi e jeenayi est la faiblesse de la planification et de la gestion des personnels enseignants en plus du nombre insuffisant denseignants francophones.
Libi miliyonaaji diiso kisafedde ngenndiije dentuɗe yamiri yo libi bommbe e nder hawraande mum ujunere e teemedde jeenayi e capande jeɗiɗi e jeegom ɓere yamirnde tiwaande dow libi yamirnde yo denndaangapeeje katojinaaɗe kuutore ngam reende siwien .
Ɗumɗoo noon ko gacce mawɗe wonande laamu muritani sibu ɗuum firti ko ngu waɗatnoo e duuɓi cakkitiiɗi ɗii kala fuɗɗiima feeñande aduna oo ko tooñanngeeji gila e nanngal senaateer wul ghadda haa e tooñannge feewde e jaaynooɓe e hoohooɓe senndikaa.
Aaud ena jeyaa e maale malkisa geɗe joy yoorde gite famɗude gacce yoorde ɓernde yiɗde aduna haa ɓurta juutnude yelaa wiyde ma mi waɗ ɗum ma mi waɗ ɗum mo wuuri tawi omo yejjiti haa hoore am nani ɗoom so haa hoore am arii haajuuji ɗiya fof ngoppete.
Kala ko alla yeɗnoomi e ganndal e heblo e humpito fiyakuuji laamu e gardagol mum maa mi huutoro ngam ŋakkitde ko ŋakki ngam mahde renndo heso tuugniingo e islaam e aadaaji moƴƴi rokkoowo ɓiɓɓe leydi fof hakkeej mumen e wellitaare potal et ɓamtaare.
Ina jooɗtoraa ko jotondire keewɗe gonɗe hakkunde moritani e sawuud tuugiiɗe e jawdi caabii ɗuum haa ɗum ɓurtanii ɓe ko ɓe kebatnoo e kataar yeru opitaal butelmiit walla koɗorɗe ɗe ɓeen mahantunoo moritani to jidrel mohgen e nannalla ɗum dartinaama.
Si ɗum arii on heɓude wata on jiɓo wanaa ko tiiɗi ko golle kippaa ngam lowre nden heɓa innɗe domen domaine lolluɗe ɗen fow com net org e innde misiide ɓamtaare hara gootel kala ngel juurotooɗo tedduɗo on ɗaɓɓitiri men o yiitay men ka caun enternet.
Si ɗum arii on heɓude wata on jiɓo wanaa ko tiiɗi ko golle kippaa ngam lowre nden heɓa innɗe domen domaine lolluɗe ɗen fow com net org e innde misiide ɓamtaare hara gootel kala ngel juurotooɗo tedduɗo on ɗaɓɓitiri men o yiitay men ka caun enternet.
Ngooɗo miijo noon maa huutoroye no feewi e laamu bagboo ngam yiɗde ooyde alasan waatara e lefol laamu e nder leydi ndii hay so tawii noon miijo ngoo e lasli mum ummii ko e henri konan bejjee kañum ne ina gasa wonnoo e oon sahaa ko e ooyde alassan.
Wonanɓe laamu ɓe kollitii weltaare mum en e politik mo gofornama rewi o e wiyde maɓɓe ɗuum ƴoogaa ko e tuugnorgal ngal mohamed wul abdel ai hollitnoo ɓesngu ngu haa waawi wootaneede haa fooli ñalnde sappo e jeetati sulyee ujunnaaje ɗiɗi e jeenayi.
So lekki mawki yanii colli keewɗi mbeemat kono ko ɗi mbeemii fof oto ɗi njejjit o woniino maamaawi mawki hakkunde yolnde wonande tampuɓe e horitiiɓe sewnde ɓuuɓnde e nder jeereende wonande lohɓe ɗomɗuɓe lañaandi cafndi neenndi ndaganiindi heyɗuɓe.
Ɓe ndokkii winndannde wonande laamɓe waawɓe jarribeede e feere yaayaa jammee nde kala ko wayi no wiyooɓe ina memtoo doosɗe leydi mum en mbele ina laamtoo walla so njuɓɓinii woote kaka alaa mo mbiymi noon alaa mo mallumi kono jeeytiiɗo fof yo ƴettu.
Ina heen lhc kowol ngol noogaas e jeɗiɗikm gonngol teemederekm nder leydi ngol alaa ko waɗiraa so wonaa etaade ɓeydaade faamde no winndere tagiraa tawa ina arta e ngonka ɓalliika dajjitannde mawnde bigbang rewrude e pelɓondiral cereeli gabbe ɓakdi.
So tawii hannde duuɓi capande jeɗiɗi caggal ɗuum ñaawoore ruttiima e konngol mum seedtiima wonde stinney ina laaɓi e warngo koon cukalon firti ko alaa ko addannoo ngel wareede so wonaa ko ngel ɓalewel ɗum noon ko añamnguraagu rasisma wonnoo ɗoon.
Eɗen kuli tan nguuɗoo ñawu ari ko wuurdeede no jontinooje nii sidaa jabet kono ñaagiɗen alla tan ko yoo rokku en ganndal e ƴoyre no mumtirɗen ñawngu no ɗoyru nii walla came walla so roŋkaama kam tawa eɗen kanndoongu bonannde maggu haaɗa ɗo jaɓi.
Kono ko woni heen kaawisaaji e nder leydi ndiinɗoon kala e yimɓe ɓe goongɗinɗo alla ko gooto huudu ko nelaaɗo mum ɓeen hay huunde alaa ko heɓtii ɗum en e halkaare bonnde nde aadinaaɓe keɓi ndee kamɓe boomiiɓe ɓee kamɓe fof ɓe naati ko e nder leydi.
So lekki mawki yanii colli keewɗi mbeemat kono ko ɗi mbeemii fof oto ɗi njejjit o woniino maamaawi mawki hakkunde yolnde wonande tampuɓe e horitiiɓe sewnde ɓuuɓnde e nder jeereende wonande lohɓe ɗomɗuɓe lañaandi cafndi neenndi ndaganiindi heyɗuɓe.
Ɗo idan ɗoo cedeao sosiranoo ko ngam wootiɗinde faggudu e kaalis leyɗe jeyaaɗe heen ɗee kono e hitaande ujunere e teemedde jeenayi e capande jeenayi ballitgol deeƴre e nokku hee ɓeydaama e paandaale dental ngal hawrii kisa e darnde mayre to gammbi.
Cellal ina janngetenoo heen cellingol binndi ina janngintenoo heen hiisa ina janngetenoo heen fannu biyeteeɗo kumpital ina janngetenoo heen ɗum ɗo firti tan ko fedde nde huɓindinooma denndaangal fannuuji ganndal nde jannginii ɗum e nder ɗuɗe mayre.
On sait ue la principale cause de lchec de la rforme de ujunere e teemedde jeenayi e capande jeenayi e jeenayi est la faiblesse de la planification et de la gestion des personnels enseignants en plus du nombre insuffisant denseignants francophones.
Caggal kiirɗeeli ɗi ɗiɗi pelle ɗe tati ɗe goomu ngatamaare e sukaaɓe kundel e fedde sifaa hanki pinal hannde njuɓɓini batu pattamulamu ngam wostondirde hakkilaaji e waɗde jokondiral hakkunde pelle ɗee tati mbele ene mbaawa gollondirde ko fayi arde.
Ko upr tami golle ɗee kañum tan gooto kañum tiimi e ngalu leydi ndii kañum tan gooto ina waɗa heen ko weli ɗum kañum tami njuɓɓudi laamu nguu e konu nguu ina huutoriroo ɗum en no weliraa jaagorɗe jagge konu guwerneeruuji perfeeji kam tan gooto.
Nguurndam fedde bookara aamadu bah dawrugol e faggudu maamuudu haaruuna joop miijo e cariiɗe malal sammba gise daartol e renndo aamadu malal gey pinal e coftal ɓalli njaay saydu dooro gey nganndiwal e karallaagal e cellal e sato bookara aamadu bah.
Leyɗeele dokkiranooɗe ina mbinnditaa e inɗe mawɓe gure hoohooɓe leƴƴi ekn kiisetee ko gure ɗee kala maa leƴƴi ɗii fof ndenndi ɗum en kadi ɗe poti ko fecciteede e potal e denndaangal yimɓe jeytoranooɓe e gollugol leydi ndii kam e duumagol golle ɗee.
Ko kanko woni gadiiɗo settuude kuɗol binndirgol ko kanko kadi woni gadiiɗo winndude defte ko kanko adii wiɗtude ganndal koode e duule ko kanko adii ñootde comcol ɓoorneteengol ko o neɗɗo mo ngannduɗaa alaa ɗo wuuri so wonaa ko liggorii junngo mum.
Binndi gonɗi e allungel ngel ndeke ko hiisa ɓetatiwal tirigonometiri hiisa ɓurɗo ɓooyɗo e feewde ganndaaɗo duuɓi go'o teemedde joyi ko adii gerek en sikkanooɓe ko kam en penti ngalɗoo catal hiisiwal matematik toppitiingal hiisa lobbuɗi e njuuteele.
Ɗumɗoon noon waɗi ko callalal kullon fof nguuri ko e ngoɗkon kon hankadi woni e reɓde haa yettii kullon nguurnokon teewu nguura fof natti dañeede woodii noon kullon ndaɗkon heen sibu so wonaano ɗuum hay huunde woodataano jooni to bannge nguurndam.
Ɓeen ne ngirñitiima ngam reende jeyi mum en e hakke mum en ɓe cuurti jaɓɓugol laabi sariya keewɗi lelnanooɗi e ordonaas miliyonaaji mo joyi suwee ujunere e teemedde jeenayi e capande jeetati e tati kam e jamirooje mum ciynugol dcrets dapplication.
Ko yowitii e annabi nuuhu noon kañum e koreeji mum njoli ko e laana mumen etee ko kañum fof adii jeertinde yimɓe ɗumɗoon caggal nde ɓe njoli e nder laana kaa awaja ari e maɓɓe ƴetti junngo mum fawi e laana kaa annabi nuuhu wiyi mo hol ko njiɗɗa .
Weltaare ndee fawii ko e geɗe tati ɓurɗe teeŋtude goo sabu mugaabe jaɓii woppude laamu tawi waawnaaka ɗiɗi sabu lomlomtondiral maa aaɓno tawi hay gooto gaañaaki hay bonannde wootere waɗaani tati weltaare sabu ɗaminaare maa ngonka leydi ndii waylo.
E ko wonaa ɗuum hannde oo yoga e waɗooɓe jime pulaar walla magooji ɓee poti tawo ko tiiɗnaade e janngude ɗemngal ngal haa sella hono no mammadu sammba joop lollirɗo murtuɗoyo geno waɗ mo e aljanna weddorinoo eeraango feewde e fedde jalluɗi jam nii.
So tawii njiɗɗen ko leyɗe men afrik ɓamtoo njahra yeeso alaa e sago kimmiranen jaŋde e jaaynude pinal men sabu kala leñol jaɓngol wuurde e majjere ngool leñol ko jaɓɓeteengol leñol ngol majjere mum alaa ɗo haaɗi ngol mette mum ngalaa ɗo kaaɗata.
Ko ɗum kadi addani barak obama e sarkosi e laamɗo angalteer e mo sued e mo espaañ kam e gardiiɗo leydi almaañ hono angela merkel kala haaytude yahde tawtoroyeede wirwirnde hooreejo leydi rumaani cankinooɗo e aksidaa laana ndiwoowa to leydi riisi.
E ooɗoo dumunna fof kadi muritaninaaɓe wonɓe to farayse ceeraani e woytaade caɗeele kawrata ngam winnditaade sibu maɓɓe ɗaɓɓireede addude kaayit biyeteeɗo kartal koɗaagu ngal leydi farayse rokkata tumarankooɓe huuɓnuɓe sarɗiiji koɗaagu e leydi mum.
Ko o neɗɗo goongɗinɗo mo alaa ɗo heddi e farayse kam e leyɗe orop ngam findinde dowlaaji ɗii juɓɓule e pelle oropnaaje e winndereeje kam e fiilaaɓe ngam haalande ɗum en penaale gonɗe e muritani seek umar ko neɗɗo kumpitiiɗo fannuuji ganndal keewɗi.
Sikke alaano heen abdul ajiiju jooɗtiima e jappeere hee tee jooɗtoriima no yooɗaani so wayde no seneraal siisii nii capande jeenayi e jeegom walla no abdel asiis butefliika keɓnooɗo kañum ne ujunnaaje jeetati e teemedere e capande nayi e jeenayi .
doosgal ooñtowal hiisa ngalu hitaande ujunnaaje ɗiɗi e jeɗiɗi loi de finance rectificatiɓe ngaal doosgal yuurnitii ko ɓeto ngalu goomu koninkooɓe gardinooɗo leydi ndi ko adii woote ɗe toɗɗaninoo guwarnama wonande hitaande ujunnaaje ɗiɗi e jeɗiɗi.
Maa mbiyaa wonde yoga e ardiiɓe dowla ngoongɗinaani goodal njiyaagu hay so tawii ina njaɓi kam ko wiyetee batte koo ina heddii e leydi hee kuule ɗe ɓe ƴettata ɗee kala ko ngam deƴƴinde won ɓeen fuunta ɓeya ngam huutoraade ɗum en to bannge politigi.
Ɗum fof e wayde noon ndeeɗoo yiyannde miiji ko kaɓtorɗe tati mbaawi mumtude njiyaagu siynude sariya karminɗo njiyaagu nehtaade renndo ngoo e jiyaaɓe ɓee e koye mum en e bonannde njiyaagu e lelnude dawrugol to bannge faggudu ko ina ustana ɓe baasal.
So won ɗo pinal fulɓe e ɗemngal mumen hulanaa saayde e nder leƴƴi goɗɗi taweteeɗi diiwal hod bannge fuɗnaange leydi muritani fedde fulɓe wiyeteende aade saliima pinal mum e ɗemngal pulaar lawodee e ɗiin leƴƴi jartaaɗi caayi naatti e leñol goɗngol.
Ñalnde sappo e jeɗiɗi abril seeɗto ujunere e teemedde jeenayi e capande jeenayi e tati to wuro milaa dowla itatli ɗeeɗoo cate jeegom katana napoli roma milano werona e wicena njooɗii ngam sosde fedde fulɓe joogiinde kaayitaaji heɓtinaade to laamu.
Filma oo noon kañum fof e feewneede ɗoo e leydi hee tawi ko ɗo galle makko ɗoo e kuutoragol daaɗe yimɓe galle makko e kaɓɓirɗe makko e ñeeñal makko waɗii faayiida haa so a yeeɓii ɗuum cikkataa ko e nder galleeji mawɗi baɗooji sinemaa ɗuum waɗaa.
Ɗ ee in ɗ e fof e seertude e jokkondirde e leydi durnirndi kañje fof ko ɗ e ka ɓɓ ol gootol pinal pawingal e di ƴƴ e tellaade e maayo degal joltol naatde e ndiyam jolol lumbal fiire yaltude ndiyam see ɗ e ƴ aaral walla ƴ eeŋtude haa jeeri ƴ eeŋol.
Gila e jooni yo laaɓ wonde hay innitortooɗo demokaraasi gooto waawaa yaafaade ko buamatu newniri nii dartingol ngoo humpito politik heso ardungo e jeewte demokaraasiije ɗe hono mum en meeɗaano waɗde e leydi hee hono ko anndiraa ñalɗi diisnondiral.
Yeru e lewru saawiyee ujunnaaje ɗiɗi e sappo e joyi ɓennundu nduu haala gorko gooto jahroowo e duuɓi capande joyi e jeegom mo ngannduɗaa ñalawma fof ina fiya capande tati e tati kiloomeeteer e koyɗe jahol e kootol ngam yahde nokku ɗo gollotoo ɗoo.
So pelle gure so pelle pinal so pelle jokkere enɗam so pelle ngam jaŋde e gostondiral miijooji kala ɗo mbaawɗen yahde njiilondiren njiytondiren njokkondiren juɓɓule mbaɗen miijooji ƴellitooji ngostondiren kono kadi tawa en ndugdaani goonga kaalden.
Barack obama e jom suudu mum tawtoraama nguu ɗoon kewu jiidaani e laminooɓe ko adii jimmy carter bill clinton georges bush tokooso e nder piilungal hee o dariima o woondi yeeso ñaawoowo amo fawi junngo makko e dow deftere bible deftere katolik en.
Ñalnde noogaas e ɗiɗi abril ujunnaaje ɗiɗi e noogaas lowre enternet alakhbar yaltinii njeñtudi wiɗto wiyi waɗii faatungo he juurnitagol eɓɓaaɗe sariya dokkooje leydi teereeji ɗe laamu muhammed wul abdel asiis ƴettunoo he hitaande mum sakkitiinde.
Ɓeen ne ngirñitiima ngam reende jeyi mum en e hakke mum en ɓe cuurti jaɓɓugol laabi sariya keewɗi lelnanooɗi e ordonaas miliyonaaji mo joyi suwee ujunere e teemedde jeenayi e capande jeetati e tati kam e jamirooje mum ciynugol dcrets dapplication.
Heewɓe ngaañiima heen noogaas e jeegom neɗɗo nanngaa heen won heen nii njeyaaka e seppo hee sappo e jeegom e maɓɓe ngoppaa e jammaagu hee sappo heddiiɓe ɓee ina heen rewɓe ɗiɗo nawaa kasoo ñalnde sappo e jeɗiɗi abriil ndee ñaawaa noogaas abriil.
Sikke alaano heen abdul ajiiju jooɗtiima e jappeere hee tee jooɗtoriima no yooɗaani so wayde no seneraal siisii nii capande jeenayi e jeegom walla no abdel asiis butefliika keɓnooɗo kañum ne ujunnaaje jeetati e teemedere e capande nayi e jeenayi .
Ko safrotaako koo e wiyde jaaynde ndee ko aaccere e yammere heɓtiinde yimɓe ɓee nde yiyi laamu nguu ina yedda won ɗiin goongaaji paatuɗi e won kewkewe ko wayi no maayɗeele tuumnuɗe e warngooji baɗɗi e nder ɗii duuɓi tati laamu muhammed abdel asiis.
Ngol rokkii heen yeruuji keewɗi ko wayi no mahngo kanndaa keso oo santaraal kuuraa nuwaasoot walla tuugnorgal emel ujunnaaje ɗiɗi e sappo e ɗiɗi anketaaji sabu tuumeede buuñgol nanondire ɗe tuugaaki e potal baɗdaaɗe e sosiyateeji tumarankooji ekn.
Ko noon kadi wonande teemedde ɗiɗi miliyoŋ dolaar capande jeɗiɗi e go'o miliyaar ugiyya ɗi muritani heɓnoo e libi ummoriiɗi e ngostiigu abdallaahi senusi gonnooɗo mawɗo sarwisaaji ñukkindo kaddaafi kaalis mo alaa fof ɗo feeñi e bidsee laamu nguu.
On sait ue la principale cause de lchec de la rforme de ujunere e teemedde jeenayi e capande jeenayi e jeenayi est la faiblesse de la planification et de la gestion des personnels enseignants en plus du nombre insuffisant denseignants francophones.
Libi miliyonaaji diiso kisafedde ngenndiije dentuɗe yamiri yo libi bommbe e nder hawraande mum ujunere e teemedde jeenayi e capande jeɗiɗi e jeegom ɓere yamirnde tiwaande dow libi yamirnde yo denndaangapeeje katojinaaɗe kuutore ngam reende siwien .
Ɗumɗoo noon ko gacce mawɗe wonande laamu muritani sibu ɗuum firti ko ngu waɗatnoo e duuɓi cakkitiiɗi ɗii kala fuɗɗiima feeñande aduna oo ko tooñanngeeji gila e nanngal senaateer wul ghadda haa e tooñannge feewde e jaaynooɓe e hoohooɓe senndikaa.
Kala ko alla yeɗnoomi e ganndal e heblo e humpito fiyakuuji laamu e gardagol mum maa mi huutoro ngam ŋakkitde ko ŋakki ngam mahde renndo heso tuugniingo e islaam e aadaaji moƴƴi rokkoowo ɓiɓɓe leydi fof hakkeej mumen e wellitaare potal et ɓamtaare.
Ina jooɗtoraa ko jotondire keewɗe gonɗe hakkunde moritani e sawuud tuugiiɗe e jawdi caabii ɗuum haa ɗum ɓurtanii ɓe ko ɓe kebatnoo e kataar yeru opitaal butelmiit walla koɗorɗe ɗe ɓeen mahantunoo moritani to jidrel mohgen e nannalla ɗum dartinaama.
Wonanɓe laamu ɓe kollitii weltaare mum en e politik mo gofornama rewi o e wiyde maɓɓe ɗuum ƴoogaa ko e tuugnorgal ngal mohamed wul abdel ai hollitnoo ɓesngu ngu haa waawi wootaneede haa fooli ñalnde sappo e jeetati sulyee ujunnaaje ɗiɗi e jeenayi.
So lekki mawki yanii colli keewɗi mbeemat kono ko ɗi mbeemii fof oto ɗi njejjit o woniino maamaawi mawki hakkunde yolnde wonande tampuɓe e horitiiɓe sewnde ɓuuɓnde e nder jeereende wonande lohɓe ɗomɗuɓe lañaandi cafndi neenndi ndaganiindi heyɗuɓe.
Ɓe ndokkii winndannde wonande laamɓe waawɓe jarribeede e feere yaayaa jammee nde kala ko wayi no wiyooɓe ina memtoo doosɗe leydi mum en mbele ina laamtoo walla so njuɓɓinii woote kaka alaa mo mbiymi noon alaa mo mallumi kono jeeytiiɗo fof yo ƴettu.
So tawii hannde duuɓi capande jeɗiɗi caggal ɗuum ñaawoore ruttiima e konngol mum seedtiima wonde stinney ina laaɓi e warngo koon cukalon firti ko alaa ko addannoo ngel wareede so wonaa ko ngel ɓalewel ɗum noon ko añamnguraagu rasisma wonnoo ɗoon.
Eɗen kuli tan nguuɗoo ñawu ari ko wuurdeede no jontinooje nii sidaa jabet kono ñaagiɗen alla tan ko yoo rokku en ganndal e ƴoyre no mumtirɗen ñawngu no ɗoyru nii walla came walla so roŋkaama kam tawa eɗen kanndoongu bonannde maggu haaɗa ɗo jaɓi.
Cellal ina janngetenoo heen cellingol binndi ina janngintenoo heen hiisa ina janngetenoo heen fannu biyeteeɗo kumpital ina janngetenoo heen ɗum ɗo firti tan ko fedde nde huɓindinooma denndaangal fannuuji ganndal nde jannginii ɗum e nder ɗuɗe mayre.
On sait ue la principale cause de lchec de la rforme de ujunere e teemedde jeenayi e capande jeenayi e jeenayi est la faiblesse de la planification et de la gestion des personnels enseignants en plus du nombre insuffisant denseignants francophones.
Ko upr tami golle ɗee kañum tan gooto kañum tiimi e ngalu leydi ndii kañum tan gooto ina waɗa heen ko weli ɗum kañum tami njuɓɓudi laamu nguu e konu nguu ina huutoriroo ɗum en no weliraa jaagorɗe jagge konu guwerneeruuji perfeeji kam tan gooto.
Ɓeen ne ngirñitiima ngam reende jeyi mum en e hakke mum en ɓe cuurti jaɓɓugol laabi sariya keewɗi lelnanooɗi e ordonaas miliyonaaji mo joyi suwee ujunere e teemedde jeenayi e capande jeetati e tati kam e jamirooje mum ciynugol dcrets dapplication.
Laamuuji afrik noon so mballaani laamu mali ngu e pewje no mahtorii ndii leydi nguurndi e njiimaandi dadiiɓe faranse e koreeji mum fotde duuɓ jeenayi lelotaako saka ɗaanoo woto mballu yiɗɓe bonnude laamu ngu kam laamu ngu fof e wonde laamu dadiiɓe.
Nde tawnoo leydi farayse ina hulnoo semmbe dente kaɓotooɗe laamu koloñaal gonnooɗe tan e ɓeydaade caggal nde wolde adunaare ndee gasi ñiiɓirde koloñaal ndee ina reenatnoo no feewi ɓe o innirnoo yimɓe ɓe njiɗaa leydi farayse lments antifranaise.
Lagos ngeria alhajji muhammad bammbaaɗo hooreejo sarkin fulɓe diiwal lagos kadi gardiiɗo fedde hooreeɓe fulɓe hiirnaangeworgo nigeria ardiima uddital wejo defte pulaarfulfulde ñalnde sappo e joyi dewo jolal ujunnaaje ɗiɗi e noogaas to wuro lagos.
Geɗal jarngal teskaade kadi ko pelle fulɓe cosaaɗe caggal jookdu afrik ɗee fulɓe jeyaaɓe he leyɗee ceertuɗe ene keewi rentude heen walla nii haysinno ko he nder jookdu afrik tawa ko he leyɗeele lesɗe ɗe ngonaa ɗo fulɓe njeyaa ɗuum ene dañee heen.
Kanko e almudɓe makko ɓe kuwtorii jime beyti e ɗemɗe nokku o ko wayno pulaarfulfulde e hawsankoore walla tamaasik ekn ngam jannginde keeweendi ndii ko ɓe mbinndata e arabeere ko tawa ko e mbaydi newiindi faamde weeɓndi reende kadi welndi reftaade.
Ko ɓiyi makko debbo sumayya ghanuci mo o ɗannodtoo habri afp keborgol makko jolde e ndiwoowa beetawa dewo ngam ruttaade to tunisiie balɗe ɓennuɗe ɗee jaaynde almaañ wiyeteende der spiegel habriino wonde ma rashid ghanuci hoot tunisii ko leelaani.
Lumumbaa nde tawnoo ko ŋatɗo wiyi hay loppet ummaaki e jappeere batu jaagorɗe jooɗii e nulaaɓe suudu sarɗiiji ngooti kuulal ɗoon e ɗoon liɓi hoyreejo leydi ndi hono joseph kasaubu sabu ɓe mbiyi hoyreejo leydi ndi woni ko e jamfaade jeytaare maɓɓe.
Ko ɓiyi makko debbo sumayya ghanuci mo o ɗannodtoo habri afp keborgol makko jolde e ndiwoowa beetawa dewo ngam ruttaade to tunisiie balɗe ɓennuɗe ɗee jaaynde almaañ wiyeteende der spiegel habriino wonde ma rashid ghanuci hoot tunisii ko leelaani.
Lumumbaa nde tawnoo ko ŋatɗo wiyi hay loppet ummaaki e jappeere batu jaagorɗe jooɗii e nulaaɓe suudu sarɗiiji ngooti kuulal ɗoon e ɗoon liɓi hoyreejo leydi ndi hono joseph kasaubu sabu ɓe mbiyi hoyreejo leydi ndi woni ko e jamfaade jeytaare maɓɓe.
Ko ɓiyi makko debbo sumayya ghanuci mo o ɗannodtoo habri afp keborgol makko jolde e ndiwoowa beetawa dewo ngam ruttaade to tunisiie balɗe ɓennuɗe ɗee jaaynde almaañ wiyeteende der spiegel habriino wonde ma rashid ghanuci hoot tunisii ko leelaani.
Lumumbaa nde tawnoo ko ŋatɗo wiyi hay loppet ummaaki e jappeere batu jaagorɗe jooɗii e nulaaɓe suudu sarɗiiji ngooti kuulal ɗoon e ɗoon liɓi hoyreejo leydi ndi hono joseph kasaubu sabu ɓe mbiyi hoyreejo leydi ndi woni ko e jamfaade jeytaare maɓɓe.
Ko ɓiyi makko debbo sumayya ghanuci mo o ɗannodtoo habri afp keborgol makko jolde e ndiwoowa beetawa dewo ngam ruttaade to tunisiie balɗe ɓennuɗe ɗee jaaynde almaañ wiyeteende der spiegel habriino wonde ma rashid ghanuci hoot tunisii ko leelaani.
Lumumbaa nde tawnoo ko ŋatɗo wiyi hay loppet ummaaki e jappeere batu jaagorɗe jooɗii e nulaaɓe suudu sarɗiiji ngooti kuulal ɗoon e ɗoon liɓi hoyreejo leydi ndi hono joseph kasaubu sabu ɓe mbiyi hoyreejo leydi ndi woni ko e jamfaade jeytaare maɓɓe.
Ko ɓiyi makko debbo sumayya ghanuci mo o ɗannodtoo habri afp keborgol makko jolde e ndiwoowa beetawa dewo ngam ruttaade to tunisiie balɗe ɓennuɗe ɗee jaaynde almaañ wiyeteende der spiegel habriino wonde ma rashid ghanuci hoot tunisii ko leelaani.
Lumumbaa nde tawnoo ko ŋatɗo wiyi hay loppet ummaaki e jappeere batu jaagorɗe jooɗii e nulaaɓe suudu sarɗiiji ngooti kuulal ɗoon e ɗoon liɓi hoyreejo leydi ndi hono joseph kasaubu sabu ɓe mbiyi hoyreejo leydi ndi woni ko e jamfaade jeytaare maɓɓe.
Moƴƴuɗo mayre ko koyɗo keewal mayre ina famɗi guurɗo e mayre ko ko maayata moƴƴere mayre ina faatoo foomnantaako nde so wonaa ɗaayɗo gummɗo jiyɗe ɗoon ɗo hoɗorde laakara woni ruttorde e tiindorde kulol allah daɗi njooɓaari kala ɓuri heewde njoɓdi.
Ko ɗoon basiiru bah horeejo fedde almudɓe ƴetti konngol ngam sitinde jooɗnde nde ko tagnoo fedde nde soseede e mawluuda jamma jibineede nulaaɗo men mjk e wide makko ɓe teskiima wonde wuro ngo ina waɗi almudɓe etee hay goto anndondiraa e goɗɗo oon.
E nder ɗum sammbinaajo tawa ko fukiyanke darjunooɗo keɓnooɗo fuku kaŋŋe afrik e hitaande ujunere e teemedde jeenayi e capande jeetati e jeetati ina wiyee kalusaa boliyaa fiy mo ko ngattu ngati ko kañum rokkaa hoolaare jooɗanaade senngo maɓɓe sud.
Liliyas hommbirjeer jannginɗo seengoor winndi ko waɗi faayiida ko feewti e iwdi fulɓee wiyde makko fulɓe ngummi ko endo ɓe njalti ko e leƴƴi darawidiyee sabu wiɗtooji kollirii to bannge ɗemngal jeydigal hakkunde ɗemɗe maɓɓe e pulaar wolof seereer.
Kadi mi yejjitaani on sabu mi addaniion ciimtol nate e leppi ngam holludeon no hiirde ndee wayi welde fko sahnga ujunnaaje ɗiɗi e teemedde tati e capande nayi e joyi werlaa amen joofi hakkunde diŋiral werlaaji takko saal ɗo hiirde ndee waɗata ɗoo.
Liliyas hommbirjeer jannginɗo seengoor winndi ko waɗi faayiida ko feewti e iwdi fulɓee wiyde makko fulɓe ngummi ko endo ɓe njalti ko e leƴƴi darawidiyee sabu wiɗtooji kollirii to bannge ɗemngal jeydigal hakkunde ɗemɗe maɓɓe e pulaar wolof seereer.
Kadi mi yejjitaani on sabu mi addaniion ciimtol nate e leppi ngam holludeon no hiirde ndee wayi welde fko sahnga ujunnaaje ɗiɗi e teemedde tati e capande nayi e joyi werlaa amen joofi hakkunde diŋiral werlaaji takko saal ɗo hiirde ndee waɗata ɗoo.
Caggal ɗuum o fayti senegaal o waɗti jannginde e duɗe ɗe ngonaa duɗe laamu e nder wuro ndakaaru fotde duuɓi ɗiɗi tuggude e hitaande ujunere e teemedde jeenayi e capande joyi e joyi haa e hitaande ujunere e teemedde jeenayi e capande joyi e jeɗiɗi.
Ñalnde sappo e nayi lewru seeɗto maa mbiyen lewru abriil e hitaande ujunnaaje ɗiɗi e go'o o yalti aduna e nokku ɗo wiyetee juunndu sara wuro maadiiw omo woppi hesniiɓe ɗiɗo e sukaaɓe njeenayo rewɓe e worɓe en nder heen luuti gorko innitiraaɗo mo.
Tabalde arɗo teskoɗen e nder reedu fuuta tooro taballeeji nay ena tiretenoo heen tabalde lawakeere tabalde jaaynde tabalde wolde ndeen wondata ko e araaraay tabalde raddowaɗtaa mbaggu raddo sabu ɓuri hoyde ɓuri welde dogdude walla sordude e leɗɗe.
Nde ɓe liɓi satigi battindiiɗo oo ɓe lomtini ɗoon laamu diiniyankeewu mbaɗngu cuɓagol laamɗo ngol innirten hannde laamu almameeɓe hakkunde hitaande ujunere e teemedde jeɗiɗi e capande jeɗiɗi e jeegom e ujunere e teemedde jeetati e capande jeenayi.
Rojju ina rewnii lebbi keewɗi oroppaa ko heen jeyaa nduun lewru ko muhiindu penndiɗam haa hawri kadi cirƴe ndiyam moolanaaɗe ina njalta e lewru faade weeyo wadde nder mayru ina wuli fotde ko saaynata penndiɗam ɗam ha ɗam wonta mbiinam walla maayo.
Jokkorde pelle ɗee ine ɗaɓɓi nde taƴre dow ndee lomtinirtee ndeeɗoo taƴre he jaŋde lesre hee suka muritaninaajo kala janngirta denndaangal fannuuji ɗii ko ɗemngal mum neeniwal e dow teskaade ngonka nokku mum e jojjanɗe kisnugol mahondiral renndo .
Par la suite une loi damnistie a t promulgue en ujunere e teemedde jeenayi e capande jeenayi e tati pour empcher tout recours au droit la justice et protger les auteurs rlant ainsi limplication et la responsabilit des plus hautes autorits de ltat.
fournir cette institution indpendante en charge de lgalit des chances et de la lutte contre toutes les formes de discriminations les ressources humaines et matrielles indispensable son action dans lradication des pratiues esclaagistes et connees.
Par consuent elle aspire tre une actrice associe la ie de notre nation et ce tous les nieau ds lors uelle participe leffort rpublicain de faire de la mauritanie un hare de pai et de saine cohabitation sociale dont rent les patriotes de tous bords.
Alain rodier ko ɗum haali e makko ardorde ami waawaa waasde gollodaade e makko sibu ko kanko addanta fedde nde ko ɓuri heewde e otooji e kaɓirɗe sabu golle taraafik ɗe o waɗata e diiwaan he gila ujunere e teemedde jeenayi e capande jeenayi e joyi.